Strategijsko upravljanje i pozicioniranje hotela “BALKAN”
Univerzitet Singidunum
Fakultet za turisticki i hotelijerski menadžment
DIPLOMSKI RAD
Strategijsko upravljanje i
pozicioniranje hotela “BALKAN”
Mentor: Kandidat:
Prof. dr. Dragoljub Barjaktarovic Miloševic Ana 197/2005
Beograd, Mart 2010
.
1
Sadržaj:
UVOD .................................................................................................................................................. 3
I DEO
1. SAVREMENE TENDENCIJE NA TURISTICKOM TRZISTU
1.1. Specificnost turistickog trzista ……………….………………….……..................................................... 4
1.2. Perspektive i vizija razvoja medjunarodnog turizma .............................................................
5
2.
USLOVI I MOGUCNOSTI ZA RAZVOJ TURIZMA U SRBIJI
2.1.
Osnovne karakteristike kretanja u turizmu Srbije ……………..............................................……. 8
2.2. Dosadasnji ostvareni rezultati turisticke
privrede Srbije
….................................................…. 9
2.3. Dalji pravci razvoja turizma u Srbiji ...................................................................................... 12
II DEO
1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE RAZVOJA TURIZMA U BEOGRADU
1.1.Turistički resurski kao osnova razvoja turizma u Beogradu ..................
......................... 15
1.2. Hotelska ponuda Beograda ............................…………………………….....................................… 16
1.3. SWOT analiza beogradskih hotela .................................................................................….…
17
III DEO
1. STRATEGIJSKO UPRAVLJANJE HOTELSKIM PREDUZECEM
1.1.Hotelijerstvo kao reprezentativni deo ugostiteljstva ............................................................ 19
1.2. Specificnost hotelijerstva kao delatnosti …………………........................................................… 22
1.3
.
Znacaj
i
uloga strategijskog menadzmenta u razvoju hotelijerstva ………......…………....…... 26
1.4 Metode i tehnike strategijskog menadzmenta .........…….........................................…………... 27
1.5. Uloga strategijskog menadzmenta u hotelu Balkan …....…….....................................…….….. 28
2

UVOD
Savremeno turisticko tržiste izlozeno je sve ostrijim uslovima poslovanja. Uspesnost
hotelskih preduzeca u sve vecoj meri zavisi od izbora optimalne trzisne strategije. Svi hoteli bez
obzira na specificnosti koje ih karakterisu mogu razvijati, u skladu sa tim, i sopstvenu strategiju
nastupa na turistickom trzistu, izgradjenu na bazi segmentiranja turistickog trzista i
diferenciranja turistickog proizvoda. Poslovanje u uslovima ostre konkurencije namece kao
imperative konkurentske prednosti za sve hotele. Menadzment i marketing strategije
usmeravaju se direktno na potrosaca-korisnika usluga, u cilju uspostavljanja poslovne
performance kroz isporucenu superiornu vrednost kojom se ostvaruje satisfakcija i lojalnost
potrosaca.
Izucavanje i primena menadzmenta u hotelijerstvu, predstavlja vrlo slozenu istrazivacku
oblast u upravljanju, u kojoj se susrecu i preplicu razlicite, ne samo naucne, nego i prakticne
discipline: ekonomija, statistika, matematika, psihologija, informatika, sociologija i druge,
odnosno koja zahteva interdisciplinarni pristup. Oblast istrazivanja i prezentacije ogranicava se
na osnovne probleme menadzmenta u hotelijerstvu Beograda, cije aktivnosti direktno
opredeljuju rezultate poslovanja preduzeca. Sa tog aspekta, upravljanje je kritican process za
hotelsku organizaciju, liderstvo je stozer upravljanja, a donosenje svih vrsta odluka je kljuc
liderstva. Savremeno upravljanje hotelskim preduzecem skoncentrisano je na formulisanje
celovitog razvojnog okvira i adekvatne turisticke politike, cime se uvazava i postojanje razlicitih
elemenata unutar hotelskog sistema i stvaranja njihovog skladnog odnosa sa konkretnim
okruzenjem. Istrazivanja su pokazala da je neophodno izbeci uvazavanje samo trzista ili samo
potencijala preduzeca i obezbediti uskladjenost izmedju postizanja konkurentske prednosti na
trzistu i internih sposobnosti. Stoga se analizirala primena savremenih koncepata menadzmenta
u kojima strategijsko upravljanje poziciom preduzeca(strategic posture management) ;
odgovaraju uslovima i organizacijama cije se okruzenje i buducnost mogu predvideti. Trzisna
pozicija hotelskog preduzeca rezultat je njegovog ukupnog sagledavanja i poznavanja svih
relevantnih karakteristika turista u sklopu odabranih segmenata.
Najznacajniju ulogu u realizaciji opredeljenja prema savremenim kretanjima, pogledima i
pozicioniranju hotelskih preduzeca na savremenom turistickom trzistu imaju upravljacke
strukture hotelskih preduzeca. Stoga je zadatak ovog rada da sagleda kompetentnost
menadzmenta hotela “Balkan” sa stanovista iznalazenja mogucnosti u cilju uspesnog vodjenja
hotela, odnosno opstanka, rasta i razvoja.
4
Sinhronizovana i odgovorna uloga svih stejholdera koji stvaraju ili ucestvuju u stvaranju
turistickog proizvoda (drzavni organi, turisticke organizacije, asocijacija ugostiteljskoturisticke
privrede,lokalna zajednica-stanovnistvo, dobavljaci, kanali prodaje), predstavljaju polaznu
hipotezu kojom ce se baviti ovaj rad, sa ciljem realizacije strategijskog prilagodjavanja hotela
“Balkan” savremenom turistickom trzistu, odnosno njegovom sto boljem pozicioniranju na
trzistu.
Cilj istrazivanja je bio da se sagleda pozicija hotela „Balkan” i njegov položaj na turističkom
tržištu Beograda i ukaže na mogućnosti njegovog adekvatnijeg pozicioniranja u narednom
periodu.
5

njima u specificnom odnosu. Uz to na turistickom trzistu se sjedinjuje dejstvo ekonomskih i
neekonomskih funkcija turizma.
Nekonomskih funkcija turizma, sto dodatno cini slozenim proucavanjem trzisnih odnosa u
turizmu. Specificnost turistickog trzista i posebno tip veze izmedju turizma i privrede, upucuje
na potrebu za detaljnijom analizom stavova i preciznim odredjenjem pojma, znacenja i
mogucnosti primene marketinga, kao osnove trzisnog poslovanja u turizmu.
1.2.Perspektive i vizija razvoja medjunarodnog turizma
Jedan od projekata svetske turističke organizacije jeste i dugoročna prognoza svetskog
turizma
. U ovom predviđanju kreće se od 1995. godine i daju se prognoze za period od 2010.
do 2020. godine. Iako je razvoj turizma u poslednjih nekoliko godina bio dosta nestabilan,
smatra se da je ipak moguća dugoročna prognoza. Iskustvo je pokazalo da se međusobno
smenjuju periodi bržeg rasta (1995.,1996.,2000.), sa periodima sporog rasta
(2001.,2002.,2003.).
Ova prognoza ocenjuje da će se međunarodna kretanja turista kretati oko 1,6 biliona do
2020. godine, a među njima 1,2 biliona će biti unutar regionalni, dok će 378 miliona činiti
svetski putnici.
Kao glavne destinacije ističu se Evropa (717 miliona turista), Istoča Azija i Pacifik (397
miliona) i Amerika (282 miliona). Iako Afrika, Bliski Istok i Južna Azija nisu na prva tri mesta i to
su regioni u kojima se očekuje najveći porast turističke aktivnosti, čak preko 5% godišnje, u
odnosu na prosečnih 4,1%.
Najznačajniju ulogu u međunarodnom turističkom prometu će imati one destinacije koje
imaju kvalitetne prirodne, zdravstvene, kulturno istorijske i druge sadržaje i atraktivnosti.
Turism 2020 vision, UNWTO
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti