Specifičnosti interne revizije u javnom sektoru
SADRŽAJ
Strana:
1. POJMOVNO ODREĐENJE INTERNE REVIZIJE........................................................2
1.2.1. Komponente i smijernice za postizanje kvalitetne interne kontrole.............................5
1.2.2. Revizorsko razmatranje interne kontrole......................................................................7
3. ANALIZA FUNKCIONISANJA INTERNE REVIZIJE TK.........................................21
UVOD
U savremenoj praksi riječ revizija je dosta prisutna. Pošto se često spominje čini se da uvijek
znamo šta ona znači, odnosno šta pod tim pojmom podrazumijevamo. Etimološko poimanje o
reviziji u osnovi potiče od latinske riječi
revisio
i označava ponovno viđenje, ponovno
gledanje, pregled, obnovu procesa i sl. U prvi mah pojam revizije nas navodi na pomisao o
privređivanju, mada revizija i revizorski posao ima široku lepezu djelovanja. Najopštiju
definiciju revizije dao je američki
Odbor za osnovne revizijske koncepte
, koja glasi: Revizija
je sistemski proces objektivnog prikupljanja i procjene dokaza, vezanih za izjave o
ekonomskim aktivnostima i događajima, radi utvrđivanja stepena korespondencije između tih
izjava i utvrđenih kriterija, kao i predočavanje tih rezultata zainteresovanim korisnicima.
Osnovna uloga revizije u savremenom preduzeću je da povećava kredibilitet finansijskih
izvještaja obezbjeđujući visok, ali ne i apsolutni nivo pouzdanosti. Revizija i izvještaj revizije
obezbjeđuju izvjesnu sigurnost da odluke ili postupci neće biti preduzeti na osnovu
nepoznatih okolnosti ili kvaliteta. Revizija ima za posljedicu povećanje odgovornosti.
Standardi su određene norme ponašanja i imaju važnu ulogu u radu revizora. Oni
predstavljaju općeprihvaćene zakone, odnosno, sredstvo ocjenjivanja profesonalne
kompetentnosti što ih predočava revizor radi ostvarenja njihovih funkcija.
Cilj ovog rada je opisati specifičnosti interne revizije, koja predstavlja ispitivanje zakonitosti,
tačnosti, vjerodostojnosti i učinkovitosti poslovnih operacija i informacija, čiji je glavni cilj
poboljšanje poslovanja, funkcionisanje organa uprave i jačanje sistema internih kontrola. U
okviru ove teme obradit ćemo i standarde interne revizije, odnosno, međunarodne standarde i
INTOSAI standarde interne revizije, osnovne principe i aktivnosti, kao i etički kodeks interne
revizije. Na kraju ćemo se osvrnuti na funkcionisanje interne revizije u Tuzlanskom kantonu,
koju ćemo razraditi kroz praktičan primjer, odnosno, analizu interne revizije javnih nabavki.
1

Kao dokazni materijal uzimaju se knjigovodstvene isprave, računovodstvena
evidencija, obračuni i predračuni, informacije i objašnjenja ljudi iz preduzeća i izvan
njega.
Osnovna uloga revizije u savremenom preduzeću je da povećava kredibilitet finansijskih
izvještaja obezbjeđujući visok, ali ne i apsolutni nivo pouzdanosti. Revizija i izvještaj revizije
obezbjeđuju izvjesnu sigurnost da odluke ili postupci neće biti preduzeti na osnovu
nepoznatih okolnosti ili kvaliteta. Revizija ima za posljedicu povećanje odgovornosti. Zbog
toga uloga revizije se može posmatrati posebno kao
Društvena uloga;
Ekonomska uloga;
Lični interes;
Psihička uloga;
Javna uloga.
Kada su odvojene uloge nosilaca vlasnika finansijskih resursa i nosilaca upravljanja resursima
u preduzećima javlja se veća potreba za verifikacijom finansijskih informacija. Finansijske
informacije su obično upućene vlasnicima – dioničarima, ali su takođe upućene i drugim
korisnicima finansijskih informacija tj. za društvo u cjelini. Takve, verifikovane informacije
postaju predmet javne pažnje i dostupne su svakom članu društva. Na osnovu verifikovane
finansijske informacije donose se odluke sa ekonomskim i društvenim posljedicama. Čovjek
preduzima razne aktivnosti. Veći dio tih aktivnosti ima ekonomske posljedice. Svi ekonomski
odnosi u pravilu imaju određenu dozu sumnji, osiguranja odluka i postupaka.
Ekonomska
uloga
revizije se ogleda u sposobnosti donošenja racionalnih ekonomskih odluka i
preduzimanje racionalnih ekonomskih postupaka kao i u doprinosu i podsticaju usavršavanja
kvaliteta informacija koje se objavljuju.
Lični interesi
se ogledaju u tome da je lice kome su
povjereni resursi (menadžer) spremno da kod njega bude sprovedena revizija. Revizija i
revizorsko mišljenje potvrđuju i podižu imidž menadžera, doprinosi njegovom ugledu, te mu
otvara mogućnost da bude adekvatno nagrađen.
Psihička uloga
revizije treba da koristi
psihu
zainteresovanih korisnika da otklone sumnje i nesigurnosti vezane za informacije u
finansijskim izvještajima. Postojanje revizije ograničava sumnju i nesigurnost u finansijsko
stanje, menadžment i preduzeće u cjelini. Revizija je važan mehanizam u zaštiti finansijskih
interesa vlasnika kapitala, a samim tim i opšteg javnog interesa. Uloga revizije u tom pogledu
određena je Zakonom o reviziji i Revizijskim standardima.
Revizija se može podijeliti na:
Eksterna revizija;
Interna revizija.
Eksterna revizija
predstavlja neovisno ispitivanje bilo koje finansijske transakcije,
finansijskih izvještaja, ili poslovanja revidiranih subjekata, davanje neovisnog revizorskog
mišljenja, te izvještavanje korisnika i javnosti o tom mišljenju.
Interna revizija
je neovisna i nepristrana djelatnost ocjenjivanja i savjetovanja vođena
filozofijom dodane vrijednosti i unaprjeđenja poslovanja organizacije.
Revizija računovodstvenih iskaza
; Subotica, 1999.
?
http://www.saifbih.ba/revizija/?cid=17,2,1
3
Ona pomaže organizaciji u ostvarivanju njezinih ciljeva, uvodeći sistematičan i discipliniran
pristup procjeni i unaprjeđenju učinkovitosti upravljanja rizicima organizacije, kontroli i
procesu upravljanja. Profesionalizam i predanost izvrsnosti podržani su poslovanjem unutar
okvira profesionalne prakse.
Prema inostranoj praksi, interna revizija se definira kao nezavisna funkcija i servis preduzeća
na putu ispitivanja i vrednovanja poslovne aktivnosti. Cilj interne revizije je da svojim
angažiranjem bude od pomoći poslovodstvu u efikasnom obavljanju poslovne aktivnosti i
utvrđivanju odgovornosti za troškove i propuste. U tu svrhu, interna revzija predočava
analize, procjene, preporuke, te pruža savjete i informacije u vezi sa poslovanjem preduzeća.
1.2. Interna revizija
Pod internom revizijom se podrazumjeva ispitivanje zakonitosti, tačnosti, vjerodostojnosti i
učinkovitosti poslovnih operacija i informacija, čiji je glavni cilj poboljšanje poslovanja,
funkcionisanje organa uprave i jačanje sistema internih kontrola. Iz navedene definicije
proizilazi da se interna revizija ne odnosi samo na zakonitost, transparentnost u trošenju
budžetskih sredstava, već ima i šire značenje, jer prati poslovanje i učinkovitost bužetskog
korisnika i ocjenjuje nivo efikasnosti internih kontrola. Naime, interna revizija je nezavisno,
objektivno uvjeravanje i konsultanska aktivnost kreirana u cilju unapređenja poslovanja
preduzeća i povećanja dobiti kao i poboljšanja efikasnosti upravljanja rizikom, internim
kontrolama i procesom upravljanja
.
Ciljevi interne revizije su:
ispitivanje pouzdanosti računovodstvenog sistema;
ispitivanje funkcionisanja sistema internih kontrola,da li su osposobljene da eliminišu
greške koje u finasijskim izvještajima mogu biti materijalno značajne;
nadzor nad pravilnom primjenom zakonskih propisa,prijedloga Odbora za reviziju,
odluka Nadzornog odbora i provođenjem poslovne politike preduzeća i odluka Uprave
preduzeća;
preventivna i instruktivna funkcija u cilju sprečavanja nastanka materijalno značajnih
grešaka kao i davanje preporuka za otklanjanje grešaka koje su već nastale.
Zadaci interne revizije su:
analiza, ispitivanje i davanje mišljenja za periodične i godišnje finasijske izvještaje;
nadzor nad provođenjem odluka sudova i inspekcijskih organa;
saradnja sa eksternom revizijom i rad na prikupljanju dokaza za izvođenje zaključaka
o poslovnim događajima i u davanju konačnog mišljenja o godišnjim finansijskim
izvještajima preduzeća;
po potrebi učestvovanje u pripremanju poslovnih odluka Uprave preduzeća;
http://www.sumers.org/portal/zakoni/Izvod_Pravilnik_interna_revizija.pdf
4

kontrola (
ex post
). Prethodna kontrola predstavlja sve preventivne kontrolne aktivnosti
potrebne za donošenje odluka o prikupljanju i upotrebi javnih fondova, preuzimanju obaveza,
sprovođenju postupaka javne nabavke, zaključivanja ugovora i povezanih plaćanja, te povrata
nepravilno izvršenih plaćanja. Primjer ovih kontrola uključuju i utvrđivanje dužnosti,
postojanje procedura za ovlašćivanje i davanje saglasnosti, pristup kontroli vlasništva,
provjeravanje knjigovodstvenih isprava prije izvršavanja plaćanja. Tekuća kontrola se vrši
tokom izvršenja odluka rukovodioca i tokom vršenja finansijskih i ekonomskih aktivnosti.
Primjer tih kontrola je redovno praćenje napretka naspram postavljenih kriterija tokom
projekta ili procesa nabavke. Naknadna kontrola se vrši nakon što su preduzete poslovne
aktivnosti ili poslovni procesi i dizajnirana je da otkrije bilo koje moguće greške, otklonjenja
ili nepravilnosti, omogućavajući na taj način da se preduzmu korektivne aktivnosti. Primjeri
uključuju pregled operativnih procesa i kontrola da se osigura da su u skladu sa politikama i
pravilima. Ovo može biti zadatak za rukovodioce kao i za posebna inspekcijska tijela.
Međutim, ne treba je brkati sa ulogom interne ili eksterne revizije.
Dobar
komunikacijski sistem
je od presudne važnosti za organizaciju kako bi održala efikasan
sistem finansijskog upravljanja i kontrole. Komunikacijski sistem se sastoji od metoda i
evidencija koje služe za određivanje, prikupljanje i razmjenu korisnih informacija.
Informacije su korisne ukoliko su blagovremene, dovoljno detaljne i odgovarajuće za
korisnika. Informacije moraju biti utvrđene, dobijene i prenijete u formi i u vremenu koji će
omogućiti zaposlenima da izvrše svoje dužnosti i obaveze. Razvoj adekvatnog informacionog
sistema treba da obezbijedi rukovodstvu neophodne izvještaje o uspješnosti poslovanja u
odnosu na postavljene ciljeve. Važan informacioni sistem je računovodstveni sistem, koji
predstavlja niz zadataka i knjiženja pomoću kojih se transakcije obrađuju radi vođenja
finansijskih evidencija. Protok informacija treba da se odvija u svim smjerovima, kako bi svi
zaposleni bili informisani u cilju saopštavanja i koordiniranja odluka i radnji različitih
organizacionih jedinica u institucijama.
Nadzor
sistema interne kontrole čini značajnu komponentu kompletnog sistema, a provodi ga
rukovodstvo kako bi se izvršilo procjenjivanje kvaliteta rada u okviru određenog vremenskog
perioda i određivanje uspješnosti kontrole. Rukovodstvo bi trebalo usmjeriti aktivnosti
nadzora prema sistemu finansijskog upravljanja i kontrole, kao i izvršenju misije organizacije.
Monitoring i procjena sistema finansijskog upravljanja i kontrole se vrši putem permanentnog
tekućeg nadzora u okvirima redovnih operativnih aktivnosti, koje uključuju redovne upravne i
supervizorske aktivnosti s težištem na sprečavanju neregularnih, neetičnih, neracionalnih i
nedjelotvornih sistema interne kontrole.Takođe, nadzor se provodi i posebnim evaluacijama, a
koje rukovodstvo terminira u zavisnosti od procjene rizika i djelotvornosti permanentnog
tekućeg nadzora. Posebne evaluacije mogu vršiti eksterni revizori, Ured za reviziju institucija
BiH ili, pak, interna revizija uspostavljena u javnim institucijama BiH.
Rukovodilac jedinice za internu reviziju treba
periodično vršiti pregled izvršenja zadataka i ostvarenog napretka: to podrazumijeva
redovne sastanke sa revizorom (revizorima); ukoliko se ne vrši ovakva kontrola,
posljedica može biti neispunjavanje ciljeva, odnosno gubitak
pravca
i efikasnosti;
http://www.vijeceministara.gov.ba/akti/prijedlozi_zakona/default.aspx?id=9817&langTag=hr-HR
http://www.sogfbih.ba
6
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti