Visoka poslovna škola strukovnih studija 

u Leskovcu

SEMINARSKI RAD

Temа: 

Javni prihodi

Prednet: Finansijsko i devizno poslovanje

Mentro:

Studenti:

Leskovac, 2013 god.

SADRŽAJ

  str.

UVOD..............................................................................................................................................3

1. PRIRODA I SUŠTINA JAVNIH PRIHODA.......................................................................4

2. KLASIFIKACIJA JAVNIH PRIHODA................................................................................5

2.1. Fiskalni i nefiskalni javni prihodi.................................................................................5
2.2. Originarni i derivatni (izvedeni) prihodi.......................................................................5
2.3. Javno-pravni i privatno-pravni prihodi.........................................................................5
2.4. Redovni i vanredni prihodi...........................................................................................6
2.5. Povratni i nepovratni javni prihodi...............................................................................6
2.6. Prihodi širih i užih teritorijalnih jedinica......................................................................6
2.7. Namenski i nenamenski javni prihodi..........................................................................7
2.8. Prihodi od privrede i prihodi od stanovništva...............................................................7
2.9. Prihodi u novcu i prihodi u naturi.................................................................................7

3. NEFISKALNI (PRIVREDNI) JAVNI PRIHODI.................................................................8

3.1. Domenski prihodi......................................................................................................... 8
3.2. Prihodi državnih privrednih preduzeća.........................................................................8
3.3. Prihodi od delatnosti državnih ustanova i organa.........................................................9

4. OSTALI JAVNI PRIHODI................................................................................................... 9

4.1. Parafiskalni javni prihodi............................................................................................10
4.2. Prihodi od poklona, legata i napuštene imovine.........................................................10
4.3. Prihodi po osnovu koncesionih naknada....................................................................11
4.4. Prihodi ostvareni u procesu svojinske transformacije................................................11
4.5. Prihodi od kamata na plasmane novčanih i deponovanih sredstava ..........................11
4.6. Višak prihoda ostvaren po završnom računu Narodne banke.....................................12
4.7. Novčane kazne............................................................................................................12
4.8. Oduzeta imovinska korist........................................................................................... 12
4.9. Primarna emisija kao instrument finansiranja države i dejstvo 
       inflacije na javni sektor...............................................................................................12

ZAKLJUČAK................................................................................................................................13

LITERATURA..............................................................................................................................14

2

background image

1. PRIRODA I SUŠTINA JAVNIH PRIHODA

Da bi moglo prići izvršavanju brojnih zadataka koji dolaze u njen domen, država treba da 

ima odgovarajuće prihode. Finansiranje države pri izvršavanju datih zadataka, uvek je zahtevalo 
a  i   danas  zahteva   velika   sredstva   koja   se   ubrajaju   kao   državni   prihodi.   Ovi   prihodi   imaju 
nekoliko karakteristika  od kojih, kao posebno značajne, navodim sledeće: (1) da su izraženi u 
novcu,   (2)   jednogodišnjost  prihoda,   (3)   da   trošenje   prihoda   ne   dovodi   u   pitanje   postojeću 
imovinu, i (4) da služe za podmirenje troškova koji imaju opšti karakter.

Prvi oblici državnih prihoda su bili pokloni i prihodi od državnih domena kao i prihodi o 

pljački i ratnih prihoda. Kroz ceo Stari i Srednji vek državni domeni bili su glavni izvor državnih 
prihoda.   To  je   bilo   u   direktnoj   vezi   sa   pravnim   shvatanjem   svojine   nad   zemljištem.   U 
robovlasničkim državama, državni domeni sastojali su se iz poljoprivrednih imanja i rudnika. U 
feudalnim državama proširuje se krug objekata koji mogu postati državni domeni: eksploatacija 
suma   i   reka.   Osim   toga,   država   se   javlja  i   kao   vlasnik   izvesnih   zanatskih   (industrijskih)   i 
trgovačkih preduzeća, koja istovremeno služe kao pogodni osnov za ustanovljavanje obaveznih 
davanja (dažbina fiskaliteta). Osnovne karakteristike ovih  srednjevokovnih dažbina su:  (1) pre 
svega one nisu bile glavni prihod države, već samo dopunski  izvor koji je rastao uporedo s 
razvojem   države   i   njenih   funkcija,   (2)   sve   dažbine   srednjeg   veka   nose  isključivo   fiskalni 
karakter, (3) nisu imale obeležje opšte obaveze, već su uglavnom opterećivale zavisno seljaštvo, 
i  (4)   obaveza  plaćanja   dažbina   izvršena  je   u   naturi,   a   tek   kasnije,   razvojem   robnonovčanih 
odnosa, i u novcu.

U   razvojnim   državama   tržišne   privrede   državi   je   isključivo   poverena   tada   fiskalna 

funkcija. Država gotovo jedino podmiruje potrebe društva i za takvo poverenje pribavlja sredstva 
iz svojih tj. državnih prihoda. Takvi prihodi u ovim državama, pored naziva “državni” dobijaju 
sve   češći   naziv  “javni   prihodi”.   Taj   naziv   je   u   skladu   i   sa   potrebama   koje   se   podmiruju 
prihodima koja su i sama “javne potrebe”. To znači da su prihodi namenjeni “javnom” sektoru i 
njihovim potrebama, pa i to utiče na određivanje njihovih naziva. Sada u ovom vremenu državni 
prihodi potiču od poreza, od prihoda javnih (državnih i drugih tzv. domena), i od prihoda javnih 
službi, od taksa i carina, od parafiskalnih  prihoda, od zajmova, od sredstva državnog trezora 
(glavne državne blagajne) i od monetarnih (novčanih) operacija države. Državne prihode treba, 
pre svega, preciznije odvojiti od privatnih prihoda.  Ti privatni prihodi su prihodi fizičkih lica, 
koje ova lica ostvaruju svojim radom u radnom odnosu ili radom van radnog odnosa, vršeći 
tekovinsko ili drugo zanimanje (prihodi stanovništva), i prihodi pravnih lica. Prihodi pravnih lica 
(akcionarskih i drugih preduzeća sa svojstvom pravnog lica) potiču iz vršenja privredne ili druge 
aktivnosti, a služi za finansiranje zadataka i ciljeva radi kojih su osnovana. Među prihode ovih 
pravnih lica dolaze i takvi prihodi kojima se podmiruju određene potrebe šire grupe ljudi, ali 
takve potrebe čije podmirenje ne organizuje država, već te grupe ljudi, tj. njihova udruženja. 
Pošto država ne organizuje i ne finansira te potrebe, prihodi koji se ostvare, nisu državni prihodi 
mada su namenjeni i zajedničkim potrebama (parafiskaliteti).

4

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti