MEGATREND UNIVERZITET 

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE

OSNOVNE STRUKOVNE STUDIJE BEOGRAD

CARINE

Profesor:Prof.dr Vesna Miletić 

Student:Miloš Dželebdžić 032/12/31

Beograd, maj 2014.

SADRŽAJ:

1.

UVOD

 

                                                                                                                                             

 

 

............................................................................................................................................

 

 

3

2.OGRANIČAVAJUĆE OKOLNOSTI ZA EFIKASNIJU ULOGU PDG-a

                                  

..................................

4

3.PORESKA EVAZIJA PDG-a U NERAZVIJENIM ZEMLJAMA

                                               

...............................................

5

4.PORESKA KONKURENCIJA KAO FAKTOR FORMIRANJA PDG-a

                                    

....................................

5

5.HARMONIZACIJA POREZA IZMEĐU RAZVIJENIH I NERAZVIJENIH ZEMALJA.

         

.........

7

6.PORESKI RAJEVI

                                                                                                                        

........................................................................................................................

8

7.SRBIJA – TRANZICIONI PORESKI RAJ

                                                                                   

...................................................................................

9

8.ZAKLJUČAK

                                                                                                                              

..............................................................................................................................

12

LITERATURA

                                                                                                                               

...............................................................................................................................

13

2

background image

2.POJAM CARINE

Carine   se   plaćaju   na   uvoz,   izvoz   i   tranzit   robe   preko   državne   granice.   Carine 
predstavljaju indirektne poreze, koji imaju slične efekte kao porez na promet. One su 
instrument fiskalne, devizne i pretežno spoljno-trgovinske politike. U carinskoj politici se 
ostvaruju   raznovrsni   ekonomski,   fiskalni,   investicioni   i   socijalni   efekti.   Raznovrsni 
ekonomski efekti carina su prisutni u privrednom razvoju i zaštiti platnog i spoljno-
trgovinskog bilansa i njegove strukture.

Prihodi   od   carina   se   lako   prikupljaju   i   prevaljuju   na   potrošače.   Priroda   carina   kao 
indirektnog   poreza   i   značajnog   ekonomskog   instrumenta,   utiče   na   karakter   njenih 
elemenata i termina. U carinskom sistemu su prisutni raznovrsni elementi carina kao što 
su   carinski   prihodi,   obveznice,   stope,   tarife,   postupci,   nadzor,   deklaracije,   obaveze, 
prijave, skladišta, područja, unije, zone, službe, povlastice, povraćaji i carinski prekršaji. 
Carinske prihode čine ukupna plaćanja od carinskih obveznika (fizička i pravna lica) u 
postupku carinjenja robe. 

Carinske opšte ili povlašćene stope označavaju procenat od vrednosti carinske osnove, na 
osnovu čega se utvrđuje ukupna carina. Carinska tarifa obuhvata popis roba na koje se 
plaća carina, carinske stope, oslobođenja i povlastice. Carinska deklaracija sadrži podatke 
o robama i carinskim tarifama, i ima karakter poreske prijave kao osnovne naplate carina. 
Carinske   povlastice   se   utvrđuju   u   upravnom   postupku   i   predstavljaju   vrstu   carinskih 
oslobođenja, koja se zasnivaju na međunarodnim, ekonomskim i socijalnim razlozima. 
Carinski povraćaji predstavljaju vraćanje više uplaćenih sredstava po osnovu carina na 
zahtev podnosioca carinske deklaracije. Carinske prekršaje čine povrede propisa, koji se 
sankcionišu oduzimanjem robe, novčanim i drugim kaznama. Carinski sporazumi se u 
cilju   snižavanja   ili   ograničavanja   carina   zaključuju   između   država.   Carinsku   uniju 
predstavlja određeno  područje u  kome se primenjuju  isti  propisi i  uvode  jedinstvene 
carine na osnovu međudržavnih sporazuma. 

U   carinskim   slobodnim   zonama,   kao   delu   državne   teritorije,   ne   plaća   se   carina   na 
uvezenu robu, već se ona naplaćuje pri napuštanju robe iz slobodne zone. Uprave carina, 
odnosno carinske službe vrše kontrolu protoka robe preko granice, carine robu, obavljaju 
deviznu   kontrolu   i   vode   kaznene   i   upravne   postupke   usled   nepoštovanja   carinskih 
propisa.

 

4

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti