UNIVERZITET U KRAGUJEVCU

Tehnički fakultet Čačak

Odsek: Industrijski menadzement
Predmet: 

Elektrotehnika sa elektronikom

Seminarski rad

Tema: 

Termoelektrane

Student:

Predmetni nastavnik:

Marija Mandic

Dr Momcilo Vujicic

br. indeksa 4041/2003

Termoelektrane 

Marija Mandić 4041/2003

Čačak, 2006.

2

background image

Termoelektrane 

Marija Mandić 4041/2003

Parne termoelektrane

U prvim termoelektranama krajem XIX stoleca kao pogonski stroj sluzio 

je   parni   stroj.   U   to   doba   konstruirane   su   prve   parne   turbine.   Nakon   1900. 
izgradjeno   je   vise   tipova   parnih   turbina,   pa   one   postepeno   potiskuju   parne 
strojeve. Danas se u parnim elektranama postavljaju samo turbine.
Osnovna oprema parne termoelektrane
Svi glavni delovi parne termoelektrane smesteni su u glavnoj poigonskoj zgradi. 
Raspored   unutar   zgrade   termoelektrane   zavisi   od   tipa   kotla,   duzine 
turboagregata,kvaliteta   ugljena,od   zahteva   u   pogledu   moguceg   prosirenja.   U 
zgradi elektrane smesteni su bunkeri ugljena, kotlovi, turboagregati, priprema 
vode   (zagrejaci,   isparivaci,   otplinjaci,   rezervoari   parne   vode)   i   pumpe   za 
napajanje,   rasklopno   postrojenje   vlastitog   potroska   i,   konacno,   toplinska   i 
elektricna komanda.

Slika 1

      Na sl.1 prikazan je raspored uredjaja unutar zgrade termoelektrane kojoj je 
dispozizija data na sl.2, a na sl.3 se vidi nekoliko tipicnih dispozicija zgrade 

4

Termoelektrane 

Marija Mandić 4041/2003

termoelektrane. Dispozicije a) do c) dolaze u obzir za goriva sa malim sadrzajem 
pepela i sumpora, jer tada nije potreban visok dimnjak. Da se spreci zagadjivanje 
vazduha u blizini termoelektrane, dim, pre ulaska u dimnjak, prolazi kroz cistac 
plina.   Uredjaji   za   pripremu   vode   nalaze   se   po   pravilu   uz   turboagregat,   a 
turboagregati   nastoje   se   smestiti   sto   blize   kotlovima   radi   smanjenja   duzine 
parovoda,   koji   zbog   sve   visih   pritisaka   i   temperatura   postaje   sve   skuplji. 
Smanjenje   udaljenosti   izmedju   kotla   i   turboagregata   vazno   je   kad   je 
medjupregrevanje pare. Kada se bunkeri ugljena nalaze izmedju kotlovnice i 
strojarnice (a i d) ili izmedju kotlova (c i f), rasklopno postrojenje i komanda 
nalaze se u prostoru ispd bunkera. Postavljanje turbo-agregata jedan iza drugoga 
kao dispozicijama c, d i f ima prednosti kad se radi o agregatima velike duzine 
(agregati velike snage s visokim parametr ima pare).

  

                              Slika 2                                                        Slika 3

          U   neposrednoj   blizini   glavne   pogonske   zgrade   smesteni   su   uredjaji   za 
transport goriva i pepela i deponij pepela. U postropjenja termoelektrane spadaju 
i   postrojenja   za   dobavu   vode   te   dovod   i   odvod   vode.   Ako   je   predvidjeno 
povratno hladjenje, uz glavnu pogonsku zgradu smesteni su hladnjaci.
Parni   kotlovi   koji   se   danas   upotrebljavaju   u   termoelektranama   vodocevni   su 
kotlovi sa cevima smestenim oko lozista. U malim postrojenjima postavljaju se 
kotlovi   s   kosim   ili   sa   strmim   cevima.   Sve   se   vise   upotrebljavaju   kotlovi   s 
prisilnom cirkulacijom vode u kotlu. Samo u kotlovima malih ucina gorivo se 

5

background image

Termoelektrane 

Marija Mandić 4041/2003

U parnoj termoelektrani ista se voda isparava u kotlu, nakon ekspanzije u 

turbini kondenzira u kondenzatoru i vraca u kotao gde se ponovo ispari. Voda, 
dakle, prolazi kroz zatvoreni proces (sl.5). 
      Proces se moze smatrati zatvorenim i kada se     kondenzirana voda ne vraca 
u kotao, ili se ne vraca sva, jer se izgubljena voda ohladjuje na temperaturu 
okoline, a tu istu temperaturu ima i voda kojom se nadoknadjuje gubitak.
       Spoj kotlova s turbinama moze se izvesti na vise nacina, zavisno od uloge 
termoelektrane, od sigurnosti proizvodnje i od toga u kojoj meri elektrana treba 
da bude sposobna proizvoditi i za vreme redovnih pregleda postrojenja.

Slika 6

Najjednostavniju   semu   spoja   predstavlja   postrojesnje   sa   jednostrukim 

sabirnicama (sl.6 a), u kojem sabirnice treba da su dimenzionirane tako da bude 
moguc pogon svake turbine s bilo kojom grupom kotlova. Daljnje povecanje 
elasticnosti   postize   se   dvostrukim   parnim   sabirnicama   (sl.7).   Povecanje 
elasticnosti trazi znatno povecani broj zapornih organa i relativno velike izdatke 
za   sabirnice   i   zaporne   organe.   Zato   se   sve   vise   prelazi   na   spoj   u   bloku 
kotao/turbina   (sl.8).   Njegova   prednost   je   sto   je   vrlo   jednostavan   i   sto   ima 
preglednu semu i minimalni broj zapornih organa.

                          Slika 7                                                            Slika 8 

7

Želiš da pročitaš svih 32 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti