KRIVICNO PROCESNO PRAVO
Pojam Krivicno Procesnog Prava
skup propisa o KP (procesu)
može se posmatrati kao grana zakonodavstva (skup pravnih propisa koji regulišu tok kriv. 
postupka i posebne uslove za njegovo odvijanje), kao posebna naučna disciplina (proučava 
pravne propise primenom odgovarajućih naučnih metoda),kao sama nauka KPP (proučava 
KPP kao granu zakonodavstva i pojedine institute),kao kriv. postupak(primena kriv. 
procesnih normi na određenog učinioca krivičnog dela)
Funkcija KPP
zaštitna i ostvaruje se kroz represivno i preventivno delovanje
štiti ustavni i pravni poredak,garantuje sigurnost građanima
Predmet KPP
Krivična stvar, tj. određeno KD i određeno lice za koje postoji osnovana sumnja daje to delo 
izvršilo
kriminalni događaj prerasta u krivičnu stvar pokretanjem krivičnog postupka
Zadatak KPP
da rasvetli (raspravi) i reši (presudi) konkretnu krivičnu stvar
Cilj KPP
Da niko nevin ne bude osuđen,a da se učiniocu KD izrekne krivična sankcija pod uslovima 
koje predviđa kriv.zakonik i na osnovu zakonito sprovedenog postupka
______________________________________
Krivični postupak
inicira ovlašćeni tužilac a pokreće sud
tužilac inicira podnošenjem optužnog akta,a sud na osnovu zahteva za sprovođenje istrage i 
time kreće kriv. postupak
može se okončati na tri načina:

1

 .presuđenjem tj.donošenjem osuđujuće,oslobađajuće ili odbijajuće presude

2

.obustavom kriv.postupka

3

 .odbacivanjem optužnog akta

vrste KP :

l

 .opšti (redovni kriv. postupak koji se vodi za KD za koje je propisana kazna zatvora preko 3 

god. ili teža kazna)

2

.osobeni (nemaju fazu istrage,skraćeni KP koji se vodi za KD za koje je propisana novčana 

kazna ili kazna zatvora do 3 god.)

3

.posebni (odluke o brisanju osude,za naknadu štete,rehabilitacija,neosnovano 

osuđenih,pružanje međunarodne krivične pravne pomoći)
Krivičnoprocesni subjekti i učesnici u KP
osnovi KP subjekti su:

SUD

 (funkcija suđenja,samostalni organi,državne vlasti koji štite slobode i prava 

građana,obezbeđuju ustavnost i zakonitost)

TUŽILAC

 (funkcija gonjenja,javni tužilac-goni po si.dužnosti,oštećeni kao supsidijami 

tužilac-kad javni tužilac odustane od gonjenja,privatni tužilac-goni po privatnoj tužbi)

OKRIVLJENI

 (funkcija odbrane)

učesnici u KP su svedoci,veštaci,tumači i dr.
sud je neutralan,a ovlasceni tužilac i okrivljeni imaju status suprostavljenih strana
ovl.tužilac i okrivljeni su istovremeno i stranke u postupku
Tumačenje KPP

1

utvrđivanje pravnog tj.tačnog značenja pojedinih pravnih normi koje čine KPP -vrste:
AUTENTIČNO (ko je doneo propis-narodna skupština)
SUDSKO (sudovi)
NAUČNO (nauka-nema obaveznu snagu ali ima uticaj)
Izvori KPP

pravni akti u kome su sadržani propisi ove grane prava
deli se na osnovne i dopunske
osnovni su Ustav RS i ZKP, a dopunski set pravosudnih zakona, zakon o policija, krivični 
zakonik, pravila međunarodnog prava
sudska praksa i običaji nisu izvor KPP
Važenje KPP
ogleda se u primeni propisa dve grane prava na određenoj teritoriji,u određenom vremenu i u 
odnosu na određene subjekte. s’ obzirom na to postoji prostorno,vremensko i važenje u 
odnosu na lica
Prostorno važenje KPP
načelo teritorijalnosti
propisi se primenjuju na teritoriji RS
na našoj teritoriji primenjuju se naši krivično procesni zakoni i od strane naših organa sa 
izuzecima  koji su predviđeni u dvostranim međunarodnim ugovorima,koji su ratifikovani i 
kojima se samo regulišu pitanja dozvoljenosti pružanja međunarodnog krivičnog prava 
pomoći kod izručenja okrivljenih lica i izvođenja pojedinih istražnih radnji
Vremensko važenje KPP
1.njihovo (prav. norme) stupanje na snagu (8 dana od dana objavljivanja u službenom 
glasniku,izuzetno najranije danom objavljivanja)
2.prestanak važenja zakona ( izričit-reguliše se sa prelaznim i izvršnim odredbama;prećutan-
kada se donosi novi zakon koji na drugačiji način reguliše istu materiju)
vremenski period od momenta objavljivanja zakona do stupanja na prvosnažnu snagu zove 
se 

VACATIO LEGIS

 - oslobađanje zakona

Važenje KPP u odnosu na lica
propisi važe za svakog (ko na teritoriji RS izvrši KD; ko u inostranstvu izvrši KD protiv 
ustavnog uređenja i bezbednosti ili KD falsifikovanje novca domaće valute;za državljane 
Srbije kad u inostranstvu učine neko drugo KD osim nabrojanih;ako se zatekne na teritoriji 
RS ili joj bude izručen, za stranca koji van teritorije RS učini prema njoj ili njenom 
državljanu neko drugo KD pod uslovom da se zatekne na teritoriji RS ili joj bude ekstradiran 
)
primena KPP može se isključiti prema određenoj kategoriji učinilaca ,a taj 

institut

 se zove 

imunitet koji može biti deiimičan (mogu se preduzeti određene krivično pravne radnje) 
potpun (ne može se pokrenuti KP niti preduzeti bilo koja krivičnoprocesna radnja u pogledu 
izvršenog KD od strane tog lica svedok on ima svojstvo lica kategorije zaštićenog 
imunitetom)  može se pokrenuti i voditi KP ako se dobijeodobrenje nadležnog organa čiji je 
član lice zaštićeno imunitetom ili nakon isteka mandata ukoliko nije nastupila zastarelost 
gonjenja
Krivicno procesni subjekti (pojam i nacela)

1

.princip 

monofunkcionalnost

i (svaki subjekt obavlja samo jednu funkciju u KP; 

2

background image

Načelo samostalnosti i nezavisnosti

 (samostalni,sude na osnovu zakona)

Načelo zbornosti

 – odnosi se na način rada sudova (zborni sastav;mala i velika veća, AD 

HOC obrazovana vanraspravna veća)

načelo učešća građana u suđenju
načelo izbornosti

 (sudije bira i razrešava Narodna skupština)

za sudije može biti izabran državljanin Srbije,da ispunjava uslove za rad u državnim 
organima,da je završio pravni fakultet,položio pravosudni ispit,da je dostojan dužnosti sudije

za sudiju porotnika može biti imenovan državljanin RS koji je navršio 26 godina života i 
dostupan je dužnosti sudije porotnika

Nadležnost krivičnog suda

pravo i dužnosti suda da rasvetli i reši krivičnu stvar
Postoje 3 oblika nadležnosti krivičnog suda :

Stvarna nadleznost  je 

zakonom odredjeno pravo I duznost jednog suda da u krivicnom 

postpku preduzima odredjene procesne radnje I donosi odluku prema prirodi krivicnog dela. 
Osnovni sud je stvarno nadležan za KD blaže kazne; Visi - 10 godina ili teža; apelacioni - 
odlučuje o žalbama,sukobu nadležnost; vrhovni sud RS odlučuje o redovnim i vanrednim 
pravnim sredstvima,daje mišljenje o nacrtu zakona i dr

Mesna – 

pravo I duznost jednog stvarno nadleznog suda da jedno konkretno KD resava u 

odnosu na teritoriju na kojoj je izvršeno KD, mesto prebivališta ili boravišta okrivljenog, 
mesto lišenja slobode okrivljenog

Funkcionalna 

nadleznost – pravo I duznost krivicnog suda da u zbornom ili inokosnom 

sastavu izvodi pojedine krivicno procesne radnje u odredjenom stadijumu ili fazi krivicnog 
postupka
Ocena nadležnosti
sud pazi na svoju stvarnu i mesnu nadležnost i čim primeti da nije nadležan oglasiće se 
nenadležnim i po pravnosnažnosti rešenja uputiće predmet nadležnom sudu
Sukob nadležnosti
postoji kada dva ili više sudova istovremeno prihvataju ili odbijaju nadležnost u jednoj 
krivičnoj stvari;može biti pozitivan i negativan
postupak za rešenje sukoba nadležnosti pokreće onaj sud koji prisvaja ili odbija nadležnost u

 

krivičnoj stvari, a rešava zajednički neposredno viši sud
lzuzeće sudiia porotnika

obavezno 

ako je oštećen KD; ako mu je neko od učesnika u postupku bračni drug ili srodnik 

po krvnoj liniji;ako je u odnosu staraoca,usvojioca,hranioca; ako je učestvovao u donošenju 
odluke nižeg suda; ako postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristrasnost),

fakultativno 

- neobavezno mogu tražiti stranke i branilac i to samo poimenično određenog 

sudije koji postupa. O fakultativnom izuzeću odlučuje predsednik suda.
postupak izuzeća: stranke mogu tražizi izuzeće po početku glavnog pretresa ili odmah po 
saznanju;dužni su da u zahtevu navedu razloge za izuzeće,o izuzeću odlučuje predsednik 
suda ili veća, a protiv rešenja kojim se zahtev usvaja nije dozvoljena žalba. Rešenje kojim se 
zahtev odbija može se pobijati posebnom žalbom,a ako je takvo rešenje doneseno posle 

4

podignute optužbe ond samo žalbom na presudu. kada sudija sazna da je podignut zahtev za 
njegovo izuzeće dužan je da odmah obustavi svaki rad na predmetu

Javni tužilac JT

ovlašćeni tužilac za KD koja se gone po služ. dužnosti
samostalni državni organ koji goni učinioce KD ulaganjem pravnih sredstava, štiti ustavnost 
i zakonitost
nadležan je da rukovodi predkrivičnim postupkom ,da zahteva sprovođenje istrage,da podiže 
i zastupa optužnicu,da izjavljuje žalbe
osniva se za područje stvarne i mesne nadležnosti krivičnog suda
postoji opštinski,okružni,republički javni tužilac
specijalno tužilaštvo za suzbijanje organizovanog kriminala,tužilac za ratne 
zločine,tužilaštvo za visoko tehnološki kriminal

Princip u organizaciji javnog tužioca

1.

Princip hijerarhije

 - podređenosti nižeg višem javnom tužilacu i u tom smislu vrši javni 

tužilac može doneti određena upustva koja mogu koja mogu biti od nekog opšteg značaja i 
upustva vezana za konkretan predmet. Ovo načelo omogućava vršenje disciplinske vlasti 
višeg javnog tužioca u odnosu na niže javne tužioce, kao i nadzor nad radom nižih javnih 
tužioca.
2.

Monokratsko

uređenje

 - javno tužilaštvo je inokosni državi organ koga predstavlja 

javni tužilac i nema kolektivnog odlučivanja. Prema tome, u odnosu na treća lica uvijek je 
odgovorno jedno lice iz javnog tužilaštva, bez obzira na to da li se prema ovim licima 
pojavljuje sam javni tužilac, ili njegovi zamjenici.
3.

Princip devolucije

 - ovlašćenje višeg javnog tužioca da preduzme funkciju gonjenja ili 

pojedine radnje iz nadležnosti nižeg javnog tužioca)
4.

Princip supstitucije

 - pravo višeg javnog tužioca da preuzme vršenje određenih poslova u 

konkretnoj krivičnoj stvari od nižeg javnog tužioca, s tim što ove poslove ne vrši on 
neposredno, nego ih poverava nekom drugom nižem javnom tužiocu
Postoje osnovno, vise i republičko tužilaštvo.

Principi u radu javnog tužioca

Prilikom donošenja odluka javni tužilac se mora da rukovoditi:

1) Principom legaliteta

 (zakonitosti) - javni tužilac je u obavezi da pokrene postupak kada 

ima osnovanu sumnju kao najveći stepen verovatnoće da je učinjeno krivično delo, a mora 
ga goniti po službenoj dužnosti ex soficio.

2) Princip samostalnosti

 daje mogućnost javnom tužiocu da odluke u vezi gonjenja donosi 

samostalno.

3) Načelo oportuniteta (celishodnosti)

 - javni tužilac ponekad može i da ne pokrene krivični 

postupak iako postoje svi elementi bića krivičnog djela. Ovo načelo posebno ima značaja za 
maloletnike za ona krivična dela za koja sledi kazna zatvora do tri godine. Kada javni tužilac 
ima ovakav slučaj sa punoletnim licem tada imamo tzv. ''odloženo gonjenje''.

3) Princip mutabiliteta (promenjljivosti)

 znači da javni tužilac bez obzira što je glavni 

inicijator svih radnji gonjenja okrivljenog od početka pa do kraja krivičnog postupka može 

5

background image

Privatni tužilac jeste ovlašćeni tužilac za dela koja se gone po privatnoj tužbi. Privatna tužna 
kao optužni akt za navedena KD podnosi se nadležnom sudu u roku od 3 meseca od dana 
kada je lice ovlašćeno na podnošenje privatne tužbe saznalo za KD učinioca. Lica koja su 
ovlašćena za podizanje privatne tužbe su oštećeni i lice koje je indirektno oštećeno KD. 
Privatni tužilac ima prava i dužnosti: da traži pokretanje istrage, da zahteva preduzimanje 
pojedinih istražnih radnji, da podnosi i zastupa privatne tužbu, da odustane od privatne 
tužbe, da odustane od privatne tužbe do završetka glavnog pretresa,da predlaže izvođenje 
pojedinih dokaza, da razmatra sudske spise,da izjavljuje žalbe na presude...
Ne vršenjem prava i dužnosti gubi svojstvo privatnog tužioca. Nedolazak na glavni pretres i 
ako je uredno pozvan ili mu se poziv nije mogao uručiti zbog toga što nije prijavio promenu 
adrese smatra se odustankom od krivičnog gonjenja,s’tim što predsednik veća može 
dozvoliti povratak u pređašnje stanje ako je izostao iz opravdanih razloga.
Imovinsko pravni zahtev
Je zahtev koji se podnosi sudu ,a rezultat (posledica) je KD. Može se odnositi na naknadu 
štete,poništaj određenog pravnog posla na povraćaj stvari.
Može ga podneti oštećeni a može biti podnet i u praničnom potupku. Može se izneti na sud 
sve do završetka glevnog pretresa pred prvostepenim sudom. U presudi kojom okrivljenog 
oglašava krivim,sud može ovlašćenom licu dosuditi imovinsko pravni zahtev u celini ili 
delimično,ili uputiti na parnični postupak. Imovinsko pravni zahtev ovlašćeno lice može 
ostvariti u parničnom postupku u slučaju kada sud donese presudu kojom se okrivljeni 
osloađa od optužbe ili kojom se optužba odbija ili kad rešenjem sud obustavi KP.
Okrivljeni
Okrivljeni je krivično procesni subjekt koji vrši funkciju od brane,a istovremeno je i stranka 
u krivičnom postupku postupku. To je lice protiv koga je doneto rešenje o sprovođenju 
istrage ili protiv koga je podneta optužnica,optužni predlog ili privatna tužba, lice protiv 
koga je pokrenut KP. Može biti fizičko lice sa navršnih 14 godina života, sa predpostavkom 
uračuljivosti, predpostavkom nevinosti koja kaže da će se svako smatrati nevinim dok se 
njegova krivica ne utvrdi pravnosnažnom odlukom nadležnog suda.
Prava i dužnosti okrivljenog
Osnovno pravo je pravo na odbranu,a radi realizacije tog prava ima pravo da već na prvom 
saslušanju bude obavešten o delu za koje se tereti ili dokazima optužbe, da nije dužno da 
daje odbranu niti da odgovara na postavljena pitanja,da mu se omogući da se izjasni o svim 
činjenicama i dokazima koji ga terete kao i da iznese sve činjenjice i dokaze koji mu idu u 
korist. Da ima dovoljno vremena za pripremu odbrane, pravo da bude saslušan, pravo na 
branioca,na upotrebu matemjeg jezika,na pravičnu odbranu,na dostojan tretman čoveka, da 
predlaže dokaze, da razmatra spise predmeta,da ulaže redovna i vanredna pravna 
sredstva,pravo na rehabilitaciju. Sva ova prava su utemeljena u evropskoj konvenciji o zaštiti 
ljudskih prava. Njegove dužnosti su: da stupa u krivični postupak,da dozvoli da se nad njim 
izvrši telesni pregled ,da trpi zakonom određeno ograničenje slobode prilikom dovođenja,da 
se odazove pozivu radi ispitivanja.

Osumnjičeni
Osumnjičeni je lice prema kome je pre pokretanja KP nadležni državni organ preduzeo neku 
radnju zbog postojanja osnova sumnje da je izvršilo krivično delo. Ako policija u toku 
prikupljanja obaveštenja oceni da pozvani građanin može biti osumnjičen dužna je da ga 
odmah o tome obavesti,o delu za koje se tereti,da ne mora da daje nikakve izjave niti da 
odgovara na postavljena pitanja,o pravu da uzme branioca. Lice može biti zadržan najduže 

7

Želiš da pročitaš svih 33 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti