Spajanje optičkih vlakana

UVOD

Postoje dva osnovna načina spajanja optičkih vlakana:

-  splajsovanje, formira permanentnu konekciju 2 vlakna u opt. sistemu

-  spajanje vlakana putem konektora, omogućuje spajanje dva vlakna bez 

fizičke veze između njih, što je tipično za terminalne tačke.

Postoje 2 tipa splajsovanja:

-  fuziono splajsovanje i daje visoko kvalitetan spoj dva vlakna, sa najmanjim 

mogućim slabljenjem na mestu spoja (u opsegu 0.01 dB do 0.1 dB) i gde su 

ovakvi spojevi praktično bez refleksije. 

-  mehaničko splajsovanje koristi u slučajevima hitne restauracije vlakana 

(kidanje vlakana na bitnim trasama, neželjena oštećenja itd.), jer je 

jednostavno, jeftino i lako rešenje (0.05 dB do 0.2 dB).   

Za nastavljanje vlakana bez fizičkog spajanja koriste se specijalno 

konstruisani konektori da bi dva optička vlakna doveli u takav međusobni 

položaj, da im se jezgra poklapaju i da su im čeone strane u dodiru. Pri 

spajanju vlakana uz pomoć konektora mogu se javiti tri osnovne greške:

-  ose vlakana su paralelne, ali se ne preklapaju,

-  ose vlakana zaklapaju određeni ugao i 

-  čeone površine vlakana nisu u dodiru. 

Konektori se koriste u aplikacijama gde se zahteva fleksibilnost pri 

rutiranju optičkih signala, od izvora do prijemnika i kad je rekonfiguracija 

sistema povremeno neophodna (prljav konektor može uneti slabljenje i do 10 

dB).  

Prstenasta navlaka (ferrule) je ispupčeni deo konektora koji predstavlja 

kućište za vlakno i mehanizam koji obezbeđuje aksijalni pritisak između dva 

konektora koji se dodiruju. Krajnja površina konektora je specijalno obrađena 

(polirana), kako bi minimalizovala refleksiju na mestu spoja dva konektora. 

Svaka površina reflektuje oko 4% svetlosti. U koherentnim sistemima, totalna 

refleksijamože iznositi i do 15%. Ukupna refleksija zavisi od od prostora 

između krajeva dva konektora koji se spajaju i od kvaliteta poliranja 

konektora. Konektori sa fizičkim kontaktom koriste kružno poliranje kako bi 

se obezbedilo da se konektori međusobno dodiruju bez stvaranja prostora 

između njih.

Ljubiša Stević

2

Spajanje optičkih vlakana

1. MEHANIČKO SPAJANJE OPTIČKIH VLAKANA

Ovo je precizni proces povezivanje, čvrstim mehaničkim držanjem 

optičkih vlakana na jedno mesto. Spajanje je izvedeno tako da svetlost može 

proći sa jednog vlakna na drugo. Kod mehaničkog spajanja, dva ogoljena 

optička vlakna, sa ravno odsečenim krajevima se sučeljavaju u cevčicama 

mehaničkih spojeva. Predpostavljajući perfektno sučeljavanje, na svakom 

kraju dolazi do Fresnel-ove refleksije (4%), što je jednako gubitku od 0,35 dB za 

"spoj".

Da bi se smanjili gubici na spoju, mogu se koristiti različiti materijali koji 

imaju indeks prelamanja sličan kao omotač optičkog vlakna, te se time 

smanjuje rasipanje svetlosti na spoju.

Mehanički spojevi koji ne koriste cevčice ispunjene gelom, imaju V-urez 

koji obezbeđuje centriranost optičkih vlakana koja se sučeljavaju. Na optičko 

vlakno u tako obrazovanoj šupljini deluje mali pritisak, da bi se ono užljebilo i 

centriralo.

Spoj optičkih vlakana, zajedno sa delom primarne zaštite, odn. 

prijanjajuće strukture se može postaviti u dodatni mehanički deo koji pruža 

mehaničku stabilnost spojki.

Slabljenje koje se unosi mehaničkim spojevima, prema podacima 

proizvođača, iznosi: 0,2 dB za multimodna, i 0,3 dB za monomodna optička 

vlakna.

Ovakav način spajanja optičkih vlakana je veoma koristan na relacijama 

gde nije kritično slabljenje, ali je bitno brzo izvršiti spajanje, posebno na 

nepristupačnim lokacijama. Dobro je za multimodno spajanje, mada se koriste 

i za monomodna spajanja dolazi do manjih gubitaka.

Ljubiša Stević

3

background image

Spajanje optičkih vlakana

Postoje tri osnovna parametra geometrije optičkih vlakana koji utiču na 

kvalitet splajsovanja:

-  prečnik omotača - spoljašnji prečnik omotača oko jezgra,

-  koncentracija jezgra i omotača - koliko dobro je jezgro centrirano u prostoru 

omotača,

-  krivljenje vlakna- veličina zakrivljenja po fiksnoj dužini vlakna.

Tolerancija kontrole spoljašnjeg prečnika omotača može kontrolisati 

toleranciju veličine spoljašnjeg prečnika omotača do nivoa 125.0 ± 1.0 μm. 

Tolerancija koncentracije jezgra i omotača obezbedjuje da je jezgro 

postavljeno u centru u odnosu na omotač (prva faza proizvodnje vlakna).

Krivljenje vlakna jeste prirodna pojava zakrivljenja na određenoj dužini, 

koja iznose nekoliko stepeni u svim vlaknima. 

3.   FAKTORI ZA POSTIZANJE MALOG SLABLJENJA

 NA SPOJU

Optičko vlakno, multimodno ili monomodno, se proizvodi u uslovima 

tzv. "čiste sobe" iz preforma. Ovi uslovi su bitni kako bi se proizvela optička 

vlakna  određenih svojstava. Veoma je bitno da se čistoća u što većoj meri 

očuva tokom svih operacija sa optičkim vlaknom, u procesu pripremanja, 

ogoljavanja, sečenja i spajanja.

3.1.   Ispravni parametri zatapanja

Parametri zatapanja definišu optimalne uslove grejanja vlakna koja se 

spajaju i različita su za pojedine tipove vlakana, kao i za isti tip vlakna od 

različitih proizvođača. Obično se u priručniku uređaja mogu pronaći 

parametri za pojedine tipove vlakana , kao i za vlakna pojedinih proizvođača.

Jednom postavljeni parametri se obično ne menjaju, osim u slučaju da 

na spajanje utiču neki drugi faktori. Ovaj faktor dobrog spajanja je pod 

kontrolom operatera.

3.2.   Čistoća elektroda

Ukoliko su parametri grejanja vlakana ispravno odabrani, na kvalitet 

spoja u velikoj meri utiče stabilan električni luk. Zaprljane elektrode mogu 

Ljubiša Stević

5

Spajanje optičkih vlakana

uzrokovati "prskanje" i promenu u kvalitetu električnog luka, što izaziva 

temperaturne varijacije i narušava preciznost procesa grejanja vlakana, odn. 

njihovo spajanje. Dodatni problem nečistih elektroda su isparive nečistoće koje 

se mogu ugraditi u kristalnu strukturu stakla spoja optičkih vlakana, i time 

kontaminirati čist materijal. Ovim se povećava slabljenje spoja ili se čak prolaz 

optičkog signala potpuno onemogućava. Pomenuti faktor dobrog spajanja je 

pod kontrolom operatera.

3.3.   Čistoća optičkog vlakna

Nepravilno očišćena optička vlakna imaju na svojoj površini zaostatke 

primarne zaštite ili neku drugu nečistoću (prašina iz vazduha, nečistoća sa 

ruku i sl.). Ove nećistoće mogu da se u toku spajanja u električnom luku ugrade 

u strukturu stakla ili da sagorevanjem proizvedu neku drugu meteriju koja 

može da se ugradi u staklo na spoju optičkih vlakana. Ovim se povećava 

slabljenje spoja ili se čak prolaz optičkog signala potpuno onemogućava. 

Nekada je defekt  vidljiv pod mikroskopom. Pomenuti faktor dobrog spajanja je 

pod kontrolom operatera. Uočavanje nečistoća takođe zavisi i od uvećanja 

mikroskopa spajača. Uvećanja od 50 ili 60 puta ne obezbeđuje da se uoči svaka 

nečistoća.

3.4.   Kvalitet sečenja optičkog vlakna

Kvalitetno sečenje optičkog vlakna obrazuje pravilan, ravan presek, bez 

defekata, što omogućuje pravilno naleganje "čela" optičkog vlakna u toku 

spajanja. U tim situacijama je zagrevanje optičkih vlakana ravnomerno te i 

kvalitet postignutog spoja može biti zadovoljavajući. Preveliki uglovi sečenja 

vlakna uvek izazivaju veliko slabljenje spoja, jer uzrokuju da vlakna budu 

bočno pomerena tokom procesa zatapanja, ili da se ne mogu približiti na 

potrebno rastojanje za izvođenje kvalitetnog spoja.

Ovaj element je direktno zavisan od operatera, ali je bitno da i alat za 

sečenje obezbeđuje  stalan i dobar kvalitet preseka. Uočavanje lošeg preseka 

optičkog vlakna takođe zavisi i od uvećanja mikroskopa spajača. Uvećanja od 

50 ili 60 puta ne obezbeđuje da se uoči svaki nepravilan presek, kao ni pojedini 

tipovi defekta na preseku. Pored uvećanja loš presek se ne može uvek uočiti 

kod spajača koji imaju sistem "gledanja" samo po jednoj osi.

3.5.   Tačno sučeljavanje optičkih vlakana

Ljubiša Stević

6

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti