Prometne nesreće
1
I. UVOD
Prometna nesreća je događaj na cesti u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u
pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula ili u roku od 30 dana
preminula od posljedica te prometne nesreće ili je izazvana materijalna šteta. Drugim
riječima: prometna nesreća je događaj u prometu kada se vozilo sudari s drugim vozilom,
pješakom, životinjom, u prepreke na cesti, kao što su drveće, kamenje... U prometnoj mogu
biti prouzročene ozljede ili smrt ljudi ili životinja, ili samo materijalna šteta
Uzroci prometnih nesreća su različiti i povezani su na relaciji vozač – vozilo – okolina.
Kod vozača su to: motivacija, iskustvo, karakter, osjetila i mozak (reakcija) te psihofizičko
stanje. Kod vozila: mogućnosti vozila (kočnice, mjenjač, elektronska pomagala,...) i promjene
stanja (kvarovi, istrošenost. Okolinu karakterizira: trasa i stanje ceste, drugi sudionici u
prometu i vremenski uvjeti. U nesrećama tako dolazi do smrti, invalidnosti kao i do
financijskih troškova kako za društvo tako i za pojedinog sudionika.
Sudionik u prometnoj nesreći je svaka fizička osoba koja je sa svojim postupanjem pridonijela
nastanku prometne nesreće i svatko tko je u nesreći zadobio ozljede, bilo da je tjelesno
ozljeđen ili je zbog posljedica prometne nesreće umro.
Porast broja registriranih vozila i proširenje prometne mreže kontinuirano mijenja
(relativizira) razinu stupnja sigurnosti cestovnog prometa i prijevoza putnika te zahtijeva
stalno i angažirano praćenje prometne situacije. U Republici Hrvatskoj svakodnevno
prometuje preko 2 milijuna vozila stoga svaki poremećaj s aspekta sigurnosti u prometu
očekivano se, automatski disperzira na sve sudionike u prometu.
Cilj ovog maturalnog rada je teorijska i statistička analiza i prikaz događanja prometnih
nesreća kako bi se utvrdio stupanj opasnosti ili rizika glede svih čimbenika u prometu (čovjek,
vozilo, prometnica). Prometne nesreće obrađuju se prema: vrsti, mjestu i vremenu događanja;
njihovoj pojavnosti u pojedinim segmentima cestovnog prometa.
2
II. TIPOVI I KLASIFIKACIJA PROMETNIH NESREĆA
2.1. Tipovi prometnih nesreća
S obzirom na posljedice, prometne nesreće možemo podijeliti na:
Nesreće I. kategorije – nesreće u kojima je nastala samo materijalna šteta
Nesreće II. kategorije – nesreće u kojima je jedna ili više osoba ozljeđeno
Nesreće III. kategorije – nesreće u kojima je jedna ili više osoba teže ozljeđeno
Nesreće IV. kategorije – nesreće u kojima je netko umro ili je umro od zadobivenih
posljedica unutar 30 dana
2.2. Klasifikacija prometnih nesreća
Prometne nesreće možemo podijeliti prema najčešćim tipovima na:
Frontalni sudar
Udarac u zadnji dio vozila
Bočni sudar
Sudar s preprekama na cesti
Prevrtanje vozila
Slijetanje vozila
Slika 2. Slijetanje s ceste
Slika 1. Frontalni sudar
Slika 3. Prevrtanje vozila

4
III. ČIMBENICI SIGURNOSTI U CESTOVNOM PROMETU KAO
POTENCIJALNI UZROCI PROMETNIH NESREĆA
Promet je vrlo složena pojava pri kojoj dolazi di mnogih konfliktnih situacija. Da bi se
povećala sigurnost prometa, potrebno je provesti brojne mjere čiji je cilj otklanjanje, odnosno
smanjenje opasnosti. Postoji međusobna zavisnost podsustava čovjek – vozilo – cesta.
Čimbenici „čovjek“, „vozilo“ i „cesta“ ne obuhvaćaju sve elemente koji mogu utjecati na
stanje sustava.
Čimbenici sigurnosti „čovjek“, „vozilo“ i „cesta“ pojavljuju se uvijek u sustavu ako
postoji promet vozila i pješaka na prometnicama. Ti čimbenici podliježu određenim
zakonitostima, ali ne obuhvaćaju druge elemente koji se pojavljuju neočekivano i nesustavno,
a utječu na stanje sustava.
3.1. Čovjek kao čimbenik sigurnosti prometa
Čovjek kao vozač u prometu svojim osjetilima prima obavijesti vezane uz prilike na
cesti te uzevši u obzir vozilo i prometne propise određuje način kretanja vozila. Od svih
čimbenika koji utječu na sigurnost prometa, utjecaj čimbenika „čovjek“ je najvažniji. Postoje
velike razlike u ponašanju čovjeka u različitim situacijama. Te razlike u ponašanju ovise o
stupnju obrazovanja, zdravstvenom stanju, starosti, temperamentu, moralu, osjećajima,
inteligenciji, itd.
Na ponašanje čovjeka kao čimbenika sigurnosti u prometu utječu:
- osobne značajke vozača
- psihofizičke osobine
- obrazovanje i kultura
3.1.1. Osobne značajke vozača
Osobnost je organizirana cjelina svih osobina, svojstava i ponašanja kojima se svaka
ljudska individualnost izdvaja od svih drugih pojedinaca određene društvene zajednice.
Psihički stabilna i skladno razvijena osoba je preduvjet uspješnog i sigurnog odvijanja
prometa. U kojem će se stupnju neka osoba prilagoditi uvjetima prometa ovisi o tome postoji
li sklad između njezinih sposobnosti i osobina.
Pojmom osobe u užem smislu mogu se obuhvatiti ove psihičke osobine:
5
a) Sposobnost – skup prirođenih i stečenih uvjeta koji omogućuju obavljanje neke
aktivnosti. Sposobnosti svakog pojedinca su različite. Kod vozača one se očituju u
brzom reagiranju, registriranju zbivanja u okolini, uspješnom rješavanju nastalih
problema i slično.
b) Stajališta – rezultat odgoja u školi, obitelji, društva i učenja. Mogu biti privremena i
trajna. Privremena nastaju nakon pijanstva, svađe, neprospavane noći, a stalna zbog
pogrešnog odgoja.
c) Temperament – urođena osobina koja se očituje u načinu mobiliziranja psihičke
energije kojom određena osoba raspolaže. Temperament obuhvaća psihičke osobine
koje su povezane s emocijama. Ljude možemo podijeliti na kolerike, sangvinike,
melankolike i flegmatike. Za profesionalne vozače nisu pogodne osobe koleričnog i
flegmatičnog tipa.
d) Osobne crte – specifične strukture pojedinca zbog kojih on u različitim situacijama
reagira na isti način. Svaki pojedinac ima niz osobnih crta koje su različito razvijene.
Od znakovitih crta mogu se izdvojiti: odnos pojedinca prema sebi, prema drugima te
prema radu.
e) Karakter ili značaj – očituje se u moralu čovjeka i njegovu odnosu prema ljudima te
prema poštivanju društvenih normi i radu. Očituje se i u ciljevima što ih čovjek sebi
postavlja i u načinu na koji on te ciljeve ostvaruje. Među pozitivne karakterne osobine
pripada poštenje, marljivost, skromnost, pristojnost, otvorenost, a u negativne
ubrajamo lažljivost, hvalisanje, neodgovornost, lijenost, i tako dalje.
Vozač motornog vozila mora biti tjelesno i duševno zdrav. Bolestan čovjek je
potencijalna opasnost za promet. Upotreba lijekova može smanjiti vozačke sposobnosti, a to
se osobito odnosi na lijekove za smirenje i glavobolju koje vozač može nabaviti bez recepta.
Posebno je opasno istovremeno uzimanje lijekova i alkohola.
Kava u manjim količinama djeluje pozitivno na vozača jer smanjuje umor i pospanost.
Pušenje djeluje negativno na vozača jer onečišćuje zrak u vozilu i smanjuje se pažnja.

7
Brzina reagiranja, odnosno vrijeme reagiranja ovisi o individualnim osobinama vozača, o
godinama starosti, o jačini podražaja, o složenosti prometne situacije, o fizičkoj i psihičkoj
kondiciji te stabilnosti vozača, o koncentraciji i umoru vozača, o brzini vožnje, preglednosti
ceste, klimatskim uvjetima, radi li se o desnoj ili lijevoj ruci ili nozi, i tako dalje. Vrijeme
reagiranja kod odmornih vozača iznosi između 0,5 i 1,1 sekunde.
Brzina izvođenja pokreta rukom dolazi do izražaja pri nagloj promjeni smjera vožnje. Ta
brzina je složena veličina, a sastoji se od brzina više pokreta koji se s vremenom
automatiziraju.
Sklad pokreta i opažanja dolazi naročito do izražaja kada je veliki broj vozila na malom
prostoru. Ta koordinacija pokreta i opažanja dolazi do izražaja pri parkiranju na uskom
prostoru.
c) Mentalne sposobnosti – to su mišljenje, pamćenje, inteligencija, učenje i slično. Osoba
s razvijenim mentalnim sposobnostima bolje upoznaje svoju okolicu i uspješno se
prilagođuje okolnostima. Mentalno nedovoljno razvijenu osobu obilježava pasivnost
svih psihičkih procesa, a time i nemogućnost prilagođavanja uvjetima prometa. Jedna
od važnih mentalnih osobina je inteligencija, a to je sposobnost snalaženja u
novonastalim situacijama uporabom novih, nenaučenih reakcija. Inteligentan vozač će
brzo uočiti bitne odnose u složenoj dinamičkoj prometnoj situaciji i predvidjeti
moguće ponašanje drugih sudionika u prometu te donijeti odgovarajuću odluku. U
intelektualno nedovoljno razvijene osobe ti su procesi spori i pasivni.
3.1.3.Obrazovanje i kultura
Obrazovanje i kultura važni su čimbenici u međuljudskim odnosima u prometu. Vozač koji je
stekao određeno obrazovanje poštuje prometne propise i odnosi se ozbiljno prema ostalim
sudionicima u prometu. Tijekom vožnje takav se vozač ne nameće drugima, nego nastoji
pomoći ostalim vozačima kako bi se izbjegla prometna nezgoda. Učenjem se postiže znanje
koje je nužno za normalno odvijanje prometa, a tu se mogu ubrojiti poznavanje zakona i
propisa o reguliranju prometa, poznavanje kretanja vozila te poznavanje vlastitih sposobnosti.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti