1. UVOD
Gospodarstvo svake države ovisno je vanjskotrgovinskoj razmjeni koja direktno i indirektno
utječe na ekonomski rast i razvoj. Bosna i Hercegovina je država sa malim nacionalnim
gospodarstvom te ima potrebu za razvijanjem jače gospodarske suradnje sa inozemstvom kako
bi ostvarila što bolje ekonomske učinke prateći trendove na međunarodnom tržištu. Vanjska
trgovina utječe na ekonomski rast i razvoj kao i na stanje platne bilance te je potrebno
zadovoljiti sve čimbenike kako bi njezino stanje bilo u ravnoteži ukoliko je to moguće ili kako
bi se postiglo ostvarivanje suficita, a ne deficita jer je to loše za gospodarstvo i ekonomski rast i
razvoj. Vanjska trgovina kao ukupnost razmjene proizvoda, usluga i resursa sastavni je dio
ekonomskog sustava svake zemlje. Ona omogućava brži ekonomski razvoj, rast efikasnosti
nacionalne proizvodnje putem boljeg iskorištavanja domaćih kapaciteta, primjenu tehnološkog
napretka kao i razvoj novih znanja i organizacijskih rješenja. Takva razmjena povećava
produktivnost i životni standard što dovodi do ekonomskog rasta i razvoja. Danas je
vanjskotrgovinska razmjena pod velikim pritiskom globalizacije koja dovodi do stvaranja
globalnih tržišta i globalnih proizvoda te do samog jačanja i međusobne povezanosti
nacionalnih gospodarstva kako unutar regije tako i van nje. Utjecaj svih tih čimbenika direktno
utječe na ekonomski rast i razvoj neke nacionalne ekonomije te je potrebno postići određenu
povezanost i usklađenost između njih.
”Vanjska trgovina stvara bogatstvo, bogatstvo moć,
moć čuva našu trgovinu i religiju”. Josiah Child (1630.-1699)
Predmet istraživanja ovog rada predstavljaju poslovi trgovinskih poduzeća koji se realiziraju u
vidu tranzitnog prometa roba, tj. vanjska trgovina.
1
3. SPECIJALNI VANJSKO-TRGOVINSKI POSLOVI
Pored redovne kupovine i prodaje robe na domaćem i inostranom tržištu , trgovinsko poduzeće
bavi se i specijalnim poslovima, kao što su : tranzitni poslovi, kompenzacijski poslovi, vezani
poslovi, reeksport poslovi, komisioni poslovi, lizing poslovi itd.
Ovi se poslovi po svojoj suštini, cilju, načinu izvršenja i plaćanja bitno razlikuju od redovnih
poslova kupovine, i prodaje roba i usluga. Kod redovnih poslova roba se kreće u jednom pravcu
(od prodavca ka kupcu), a novac u obrnutom pravcu (od kupca ka prodavcu). Ovakva kretanja
robe i novca nisu karakteristična za specijalne poslove. Osnovni razlozi za njihovo obavljanje je
nemogućnost da se iz bilo kog razloga obavlja redovna kupoprodaja robe, kao i mogućnost da se
na taj način ostvari znatna zarada (po osnovu razlike u cijeni i kursne razlike).
3.1. Tranzitni poslovi
S obzirom da je ovdje u većini slučajeva riječ o vanjsko-trgovinskim poslovima može se
slobodno reći da pod tranzitnim poslovima:
1. Podrazumijevamo pružanje različitih usluga u vezi sa robom koja pri prijevozu od
zemlje prodavca do zemlje kupca prolazi kroz carinska područja usputnih zemalja.
2. Dakle, pri tranzitnoj trgovini isporuka robe se ne obavlja neposredno između uvoznika i
izvoznika u zemlji proizvođača i kupca, već preko tranzitnog trgovca u nekoj trećoj
zemlji. Nekada se putem tranzitne trgovine najčešće prodavala roba u balama (vuna,
duhan, pamuk,…), a danas se tranzitna trgovina proteže na različite proizvode koji se
nabavljaju povoljno i u velikim količinama (roba široke proizvodnje, serijski
proizvodi,…).
Kod tranzitnih poslova, kao i kod drugih specijalnih poslova, ključna je ocjena njihove
rentabilnosti. Ona se ocjenjuje prije zaključenja , u toku samog izvršenja, kao i po završetku
1
Andrijanić I., „Vanjska trgovina – kako poslovati s inozemstvom“, drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje,
Zagreb, 2001. god., str. 223-226
odnosnih poslova. Prema mjestu obavljanja, u zemlji ili inostranstvu, razlikujemo unutrašnju
tranzitnu trgovinu i međunarodnu tranzitnu trgovinu. Karakteristika unutrašnje tranzitne
trgovine je u tome da se roba direktno isporučuje kupcu sa skladišta sopstvenog dobavljača.
Tranzitnom trgovinom se po pravilu, bave trgovinska poduzeća za promet na veliko. Ona daju
na osnovu unaprijed sklopljenog ugovora o kupovini robe, nalog svom dobavljaču da direktno
isporuči određenu robu naznačenom kupcu. Po izvršenoj isporuci robe datom kupcu, dobavljač
svome kupcu dostavlja fakturu sa jednim primjerkom otpremnice robe. Tranzitno poduzeće na
bazi ove robne dokumentacije sastavlja kalkulaciju nabavke, tranzita i prodaje robe i sada, kao
prodavac robe ispostavlja fakturu svome kupcu.
3.1.1. Podjela tranzitnih poslova
Prema sjedištu tranzitnog trgovca može se razlikovati:
-
Aktivna tranzitna trgovina
-
Pasivna tranzitna trgovina
Kod aktivne tranzitne trgovine inostrani tranzitni trgovac (posrednik) prodaje stranu robu kupcu
u nekoj trećoj zemlji a obavljaju je domaće firme za račun inostranih.
Kod pasivne tranzitne trgovine inozemni tranzitni trgovac (posrednik) prodaje robu iz neke
treće zemlje ili prodaje robe proizvedene u inostranstvu, kupcu u nekoj trećoj zemlji. Prema
mjestu obavljanja, u zemlji ili inostranstvu, razlikujemo :
-
unutrašnju tranzitnu trgovinu, i
-
međunarodnu tranzitnu trgovinu.
Karakteristika unutrašnje tranzitne trgovine je u tome da se roba direktno isporučuje kupcu sa
skladišta sopstvenog dobavljača. Tranzitnom trgovinom se po pravilu, bave trgovinska
poduzeća za promet na veliko. Ona daju na osnovu unaprijed sklopljenog ugovarao kupovini
robe, nalog svom dobavljaču da direktno isporuči određenu robu naznačenom kupcu. Po
izvršenoj isporuci robe datom kupcu, dobavljač svome kupcu dostavlja fakturu sa jednim
primjerkom otpremnice robe. Tranzitno poduzeće na bazi ove robne dokumentacije sastavlja
kalkulaciju nabavke, tranzita i prodaje robe i sada, kao prodavac robe ispostavlja fakturu svome
kupcu. Osnovna karakteristika unutrašnje tranzitne trgovine je u tome da se roba direktno
isporučuje kupcu sa skladišta sopstvenog dobavljača. Efekti toga su uštede u troškovima
