Osobine nafte i naftnih derivata i utjecaj na okoliš
Kako su jačale ekonomske i političke integracije u Zapadnoj i Sjevernoj Evropi, sve ono što se dešavalo
u jednoj držvi članici moglo je bitno da utječe na ostale članice. Ovo se posebno odnosi na područje
zaštite čovjekove okoline, naftnu industriju, industriju motornih vozila i saobraćaja.
Evropsko tržište ujedinjuje norme i propise u proizvodnji i primjeni goriva, pa u proizvodnji i primjeni
goriva ima regulativu diktiranu ekološkim zahtjevima, a sve manje uvažava pojedinačne zahtjeve
zemalja članica. Izmjenjenom Direktivom 93/12/EEC i Direktivom 98/70/EC zakonodavstvo Evropske
zajednice je dalo detaljne prijedloge koji će oblikovati tehnologiju za kontrolu emisija iz vozila i
kvalitetu goriva u sljedećih deset godina. Ciljevi zaštite čovjekove okoline, osim povećanja kvaliteta
goriva, rješavaju se i ubrzanim razvojem tehnologije vozila i sistem gorivo/vozilo posmatra se
integralno. Takav način razvoja će osigurati kvalitete goriva koji će u najmanjoj mogućoj mjeri
zagađivati okolinu, a koristiti će ga sofisticirana vozila koja će imati veću proizvodnju alternativnih
goriva. Direktive i standardi, koje donosi evropsko zakonodavstvo, obavezujući su za sve zemlje
članice, a u koliko neka članica nemože u propisanom roku, iz ekonomskih razloga, da ispuni zahtjeve
direktiva, mora unaprijed da obavijesti ostale članice o tome i da prognozira vrijeme do kada će moći
da ispuni tražene zahtjeve i da se pridržava tog vremenskog roka.
U 1993. godini su Evropska komisija, evropska motorna i naftna industrija startale sa programom
AUTO/OIL PROGRAM I. Ovaj program trenalo je da donese paket mjera za vozila i goriva koja bi doveo
do toga da se emisija u zrak iz evropskog voznog paraka smanji za 70% do 2010. godine.
Realizacija programa nije išla lahko, jer je to bio prvi takav dokument o kojem je raspravljao Evropski
parlament poslije potpisivanja ugovora u Mastrihtu 1994. godine. Ovaj program iziskivao je troškove
kod svih zainteresovanih. Godine 1996. objavljena je prezentacija prijedloga legislative o emisijama iz
vozila i specifikacija goriva ali je bilo dosta kritika i ne prihvatanja, pa se nastavilo sa doradom
programa. Inače, sa ekološke tačke gledišta, program je dao veoma pozitivne efekte.
U januaru 1997. godine kroz program AUTO/OIL PROGRAM II date su osnovove za ograničavanje
emisije i specifikacije gorica za 2005. i 2010. godinu.
Obnovljivi izvori energije pružaju znatni potencijal za budućnost, ali trenutno su vrlo ograničenih
mogućnosti i skuplja je energija koja dolazi iz njih. Od toga ugljen, naftu i prirodni gas nazivamo još
fosilna goriva. Glavni izvor energije fosilnih goriva je ugljik, pa njihovim sagorjevanjem u atmosveru
odlazi puno ugljičnog dioksida. To je glavni problem iskorištavanja fosilnih goriva gledano s ekološkog
aspekta. Zadnjih 150 godina je razdoblje sve većeg povećanja upotrebe fosilnih goriva.
Na početku se najviše koristio ugljen, koji je i najopasniji za okoliš, jer u atmosferu ispušta ugljični
dioksid i sumpor i dr. Sumpor se u atmosferi spaja s vodenom parom i tvori sumpornu kiselinu, koja
pada na tlo u obliku kiselih kiša.
Trend potrošnje uglja u svjetskim razmjerama je u povećanju, što znači da se ne mogu
očekivati smanjenja štetnog uticaja spaljivanje ovog fosilnog goriva u budućnosti kroz kisele
kiše zagrijavanje atmosfere, efekat staklenika, zagađenje okoliša i zdravlje ljudi.
Nalaženje kompromisa između povećane proizvodnje energije, koja ipak predstavlja glavni
faktor ekonomskog razvitka i stabilnosti i smanjenja štetnog uticaja na okoliš će biti
komplikovanzadatak.
Svjetska proizvodnja uglja po regijama (1994,2004)
Procjenjuje se da su rezerve uglja:
690 BTOE (BTOE - ekvivalent za bilion tona nafte), trajnost nalazišta 298 godina,
nafte 140 BTOE, trajnost nalazišta 41 godina i
prirodnog plina 130 BTOE, trajnost nalazišta 64 godine.
Proizvodnja/potrošnja u svijetu
Prošlih dvadeset godina svjetska potrošnja električne energije rasla je 3,4% godišnje. Potrošnja
svih energetskih oblika u toku istog perioda bila je 2% godišnje. Međutim, oko 2 biliona ljudi i
danas nema mogućnost korištenja električne energije.
Regionalna potrošnja energenata u 2004.
Najveću potrošnju električne energije imaju SAD sa trendom rasta u narednih dvadeset godina
od samo 1,4%. Razlog tome je korištenje uređaja veće efikasnosti, primjena programa
energetske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora energije. Najveći porast korištenja
električne energije u slijedećih dvadeset godina očekuje se u Kini i drugim ne razvijenim
zemljama Azije oko 5,3% godišnje, a u Meksiku i drugim zemljama Južne Amerike oko 4,7%
S obzirom na globalne trendove, ukupno korištenje energije u svijetu porast će za 51% između
1995. i 2020. Ukupno korištenje energije u Istočnoj Evropi i bivšem Sovjetskom Savezu
ponovo će porasti, nakon pada u 90-tim izazvanog ekonomskim propadanjem i
političkimreformama.
Prema podacima dostupnim do jula 2001, proizvodnja i potrošnja energije i infrastruktura u
Bosni i Hercegovini još uvijek nisu dostigli predratni nivo. Potrošnja energije po glavi
stanovnika je na predzadnjem mjestu u Evropi, sa proizvedenih 0,03 kvadriliona Btu (British
thermal unit - britanska termalna jedinica sadrži 1,055 J) i potrošenih 0,09 kvadriliona Btu u
1999 (EIA, 2001)
Ovdje imamo prikaz zaliha nafte po pojedinim državama u svijetu.
Država
Rezerve
(
barel
)
Udjel
1
Saudijska Arabija
(
Rezerve nafte u Saudijskoj Arabiji
)
266.800.000.000 19.66%
2
Kanada
(
Rezerve nafte u Kanadi
)
178.600.000.000 13.16%
3
Irak
(
Rezerve nafte u Iraku
)
143.500.000.000 12.00%
4
Iran
(
Rezerve nafte u Iranu
)
137.600.000.000
9.88%
5
Kuvajt
(
Rezerve nafte u Kuvajtu
)
104.000.000.000
7.66%
6
UAE
(
Rezerve nafte u the Ujedinjenim Arapskim Emiratima
)
97.800.000.000
7.21%
7
Venecuela
(
Rezerve nafte u Venecueli
)
87.040.000.000
6,41%
8
Rusija
(
Rezerve nafte u Rusiji
)
79.000.000.000
5,82%
9
Libija
(
Rezerve nafte u Libiji
)
41.460.000.000
3,05%
10
Nigerija
(
Rezerve nafte u Nigeriji
)
36.220.000.000
2,67%
11
Kazahstan
30.000.000.000
2,21%
12
SAD
(
Rezerve nafte u the Sjedinjenim Američkim Državama
)
20.970.000.000
1,54%
13
Kina
16.000.000.000
1,18%
14
Katar
15.210.000.000
1,12%
15
Alžir
12.200.000.000
0,90%
16
Brazil
12.180.000.000
0,90%
17
Meksiko
(
Rezerve nafte u Meksiku
)
11.650.000.000
0,86%
18
Angola
9.035.000.000
0,67%
19
Azerbejdžan
7.000.000.000
0,52%
20
Norveška
6.865.000.000
0,51%
21
Evropska unija
6.146.000.000
0,45%
22
Indija
5.625.000.000
0,41%
23
Oman
5.500.000.000
0,41%
24
Sudan
5.000.000.000
0,37%
25
Ekvador
4.517.000.000
0,33%
26
Malezija
4.000.000.000
0,29%
27
Indonezija
3.990.000.000
0,29%
28
Egipat
3.700.000.000
0,27%
29
Ujedinjeno Kraljevstvo
3.600.000.000
0,27%
30
Jemen
3.000.000.000
0,22%
31
Argentina
2.587.000.000
0,19%
32
Sirija
2.500.000.000
0,18%
33
Gabon
2.000.000.000
0,15%
34
Republika Kongo
1.600.000.000
0,12%
35
Kolumbija
1.506.000.000
0,11%
36
Australija
1.500.000.000
0,11%
37
Čad
1.500.000.000
0,11%
38
Danska
1.188.000.000
0,09%
39
Brunej
1.100.000.000
0,08%
40
Ekvatorijalna Gvineja
1.100.000.000
0,08%
41
Peru
930.000.000
0,07%
42
Trinidad i Tobago
728.300.000
0,05%
43
Rumunija
600.000.000
0,04%
44
Turkmenistan
600.000.000
0,04%
45
Vijetnam
600.000.000
0,04%
46
Uzbekistan
594.000.000
0,04%
