UNIVERZITET U TUZLI
RUDARSKO-GEOLOŠKO-GRAĐEVINSKI FAKULTET
ODSIJEK:SIGURNOST I POMOĆ
LIČNA I KOLEKTIVNA ZAŠTITNA SREDSTVA I
OPREMA
TEMA:ZAKONSKA REGULATIVA U POGLEDU ZAŠTITE NA RADU I
SIGURNOSTI NA RADU U BiH
Student: Profesor:
Dr.sc.Željko Knežiček,vanr.prof
Tuzla, decembar, 2014.
2
UVOD
Pod radnim pravom podrazumijevamo kodeks normi i pravnih propisa koji se
odnose na reguliranje rada i radnih odnosa. Pored domaćeg radnog prava, za svaku
državu je značajno i međunarodno radno pravo. Osnovne postavke međunarodnog
radnog prava su temeljene na načelima univerzalnog mira, unapređenja ekonomskog i
socijalnog razvoja, te ideji socijalne pravde.
Najznačajniji i ujedno i najbrojniji akti međunarodnog radnog prava su
konvencije i preporuke Međunarodne organizacije rada, od kojih je Bosna i Hercegovina
ratifi cirala većinu još 1993 godine. Također, značajne odredbe radnog prava sadrži
Međunarodni pakt o socijalnim, ekonomskim i kulturnim pravima, ratifi ciran od strane
Bosne i Hercegovine odmah nakon proglašenja neovisnosti, 06. marta 1992. godine.
Usto, kao zemlja članica Vijeća Europe, Bosna i Hercegovina je 07. oktobra 2008.
godine ratifi cirala revidiranu Europsku socijalnu povelju, koja predstavlja temeljni pravni
instrument ove institucije i čije odredbe imaju značaj za reguliranje rada i radnih odnosa
svake države potpisnice.
3
6.
stručni saradnik
za sigurnost i zdravlje na radu je lice kojem poslodavac
povjeri izvršavanje stručnih poslova sigurnosti i zdravlja na radu (u daljem
tekstu:stručni saradnik);
7.
povjerenik za sigurnost i zdravlje
na radu je lice izabrano ili imenovano da
predstavlja zaposlene u oblasti sigurnosti i zdravlja na radu kod poslodavca;
8.
ovlaštena zdravstvena ustanova
odnosno ovlaštena privatna praksa je
zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa koja u skladu sa propisima o
zdravstvenoj zaštiti obavlja djelatnost specifične zdravstvene zaštite radnika
/medicine rada;
9.
ovlaštena organizacija
za sigurnost i zdravlje na radu je privredno društvo ili
ustanova specijalizovana za vršenje peridičnih pregleda iz oblasti sigurnosti i
zdravlja na radu, procjene rizika i osposobljavanje radnika;
10.
rizik
je vjerovatnoća nastanka povrede, oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika
usljed opasnosti;
11.
procjena rizika
u smislu ovog zakona je sistematsko evidentiranje i
procjenjivanje svih faktora u procesu rada koji mogu uzrokovati nastanak
povreda na radu, oboljenja ili oštećenja zdravlja i utvrđivanje mogućnosti,
odnosno načina sprječavanja, otklanjanja ili smanjenja rizika;
12
. poslovi sa povećanim rizikom
su poslovi utvrđeni aktom o procjeni rizika na
kojim i pored potpuno ili djelimično primijenjenih mjera u skladu sa ovim
zakonom, postoje okolnosti koje mogu da ugroze sigurnost i zdravlje radnika;
13.
opasne materije
su eksplozivne, zapaljive, oksidirajuće, otrovne, zarazne,
korozivne, kancerogene i radioaktivne materije utvrđene standardima i drugim
propisima, a koje se proizvode, koriste ili skladište u procesu rada, kao i materije
čija su svojstva, kada su vezane za neke supstance, opasne po život i zdravlje
radnika.
5
2. UOPŠTENO O RADNIM PRAVIMA
Kada se spomene problem radnih prava onda se prvenstveno misli na
ostvarivanje prava osoba u radnom odnosu sa poslodavcem, odnosno onih koji su
ugovorno vezani za određenog poslodavca ili kompaniju. Općenito se smatra da radnici
koji su ugovorno vezani za određenog poslodavca su ustvari jednim dobrim dijelom već
ostvarili svoja prava, za razliku od onih koji “rade na crno”, odnosno nisu prijavljeni od
strane poslodavca i samim tim su uskraćeni za ostvarivanje osnovnih prava vezanih za
mirovinsko, zdravstveno osiguranje, pravo na plaćeni godišnji odmor, pravo na plaćeno
bolovanje i ostalo.
Kako zbog problema uzrokovanih ratnom destrukcijom, ekonomskom
tranzicijom, sporom i neefi kasnom privatizacijom, Bosna i Hercegovina ima dosta
nisku razinu zaposlenosti i ogroman broj zvanično nezaposlenih radnika koje formalna
ekonomija još uvijek nema potencijal da apsorbira.
Bosna i Hercegovina ima izuzetno nisku stopu aktivnosti stanovništva, koja u Federaciji
BiH prema procjenama iznosi oko 49% a u Republici Srpskoj 55%. Niska stopa
aktivnosti je jedan od glavnih indikatora visoke stope zaposlenosti u sivoj ekonomiji.
Nije potrebno posebno naglašavati da radnici zaposleni u neformalnoj ili sivoj ekonomiji
su uskraćeni za osnovna radna prava, najčešće su izloženi izrabljivanju i lošim uvjetima
rada. Svjetska banka (2005) na temelju LSMS ankete procjenjuje da zaposlenost u
neformalnog ekonomiji iznosi 37% od ukupne zaposlenosti u 2001 i 40% u 2002.
godini. U istraživanju Tongson i Yemtsova (2005) prikazano je da procent zaposlenih u
neformalnoj ekonomiji u periodu između 2001-04 se povećao sa 37% na 42%. Dakle,
svako provedeno istraživanje ukazuje na izuzetno visok udio sive ekonomije i rada na
crno u Bosni i Hercegovini.
Uzimajući sve naprijed navedeno u obzir, nije iznenađujuće da uposlenici
6
ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i
poslodavca, a koje nije uređeno Zakonom o radu ili drugim zakonom, u
skladu s prirodom toga ugovora primjenjuju opći propisi obveznog prava.
Opća pravila obveznog prava sadržana su u Zakonu o obveznim odnosima.
O povredi prava radnika radi se u slučaju da poslodavac ne ispunjava
ugovorom o radu preuzete obveze ili ne ispunjava obveze prema radniku
propisane Zakonom o radu, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili
nekim drugim propisom odnosno sprječava ostvarenje prava kojega
radniku ti propisi ili akti propisuju.
Dakle, prava radnika proizlaze iz ugovora o radu, Zakona o radu, drugih
propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu.
Razmatrajući Zakon o radu, o povredi prava radnika radi se u sljedećim
slučajevima:
- ako poslodavac nije u svezi s nekim pravom iz radnog odnosa primijenio
na radnika najpovoljnije pravo (članak 7.a regulira da ukoliko je neko
pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o
radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca,
kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije
pravo, ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drukčije određeno);- ako se radniku ne
omogućava korištenje stanke (čl. 36. ZR);
- ako se radniku ne omogućava korištenje tjednog odmora nedjeljom
odnosno nekim drugim danom (čl. 38. ZR);
- ako se radniku neopravdano ne omogućava korištenje godišnjeg
odmora, odnosno ako mu se za kalendarsku godinu odredi pravo na
godišnji odmor u trajanju kraćem od minimuma određenog ZR-om (18
radnih dana) ili ako mu se za kalendarsku godinu odredi korištenje
godišnjeg odmora u trajanju zakonskog minimuma (18 dana), a iz
8
