Amir Imširović
TEORIJA
DRŽAVE I PRAVA
II dio
– TEORIJA PRAVA –
1. PITANJE: «Deskriptivni i preskriptivni iskazi»
Iskaz
je misao izražena ili iskazana jezikom.
To je skup riječi kojim se prenose misli među ljudima.
Dva su glavna tipa iskaza:- deskriptivni i preskriptivni iskazi.
Deskriptivni iskaz
je skup riječi kojim se
tvrdi, opisuje ili
objašnjava
nešto što jest, što je bilo ili što će biti.
Preskriptivni iskaz
je skup riječi kojim se
od nekoga
traži
da izvrši neko
ponašanje.
Deskriptivni i preskriptivni iskazi, razlikuju se prema više osnova ali
glavna je razlika u njihovim
društvenim funkcijama
.
Funkcija deskripcija je da obavještavaju o činjenicama i da na taj način
posredno utiču na ponašanje ljudi.
Funkcija preskripcija je da obavještavaju o nečijim željama i da tako
neposreno utiču na ljudska ponašanja, usmjeravajući ih u određenom
pravcu.
Preskriptivnih iskaza ili traženja ima više vrsta:
- molba, savjet, preporuka;
- zahtjev;
- obečanje.
Molbi, savjetu i preporuci
je zajedničko da su to traženja
«neobavezujuća» za adresata, traženja koja nisu prisilna i koja ovise
samo o razumu i volji adresata da li će traženju udovoljiti. To znači da
adresat neće biti sankcionisan niti će imati kakvu posljedicu od strane
onoga koji traži.
-
prema vrstama i težini sankcije
(norme sa psihičkom i fizičkom
prisilom);
-
prema oblicima izražavanja
(nepisane i pisane norme).
3. PITANJE: «Običajne, moralne i pravne norme»
*1-
Norme koje zahtijevaju da mlađe osobe prve pozdravljaju starije, da
prisustvuju pogrebu poznate osobe, nazivamo –
običajne norme.
Skup svih običajnih normi nazivamo
običaj ili običajni poredak.
Neizvršavanje običajnih normi nema nekog značaja za opstanak i
funkcionisanje društva. Sankcija (kazna) kojom prijeti običajna norma je
dosta blaga (osuda, prigo-vor, gubitak ugleda, podsmijeh...)
*2-
Norme koje zahtijevaju da budemo pošteni, dobri prema drugima
nazivamo
moralne norme.
Skup svih moralnih normi nazivamo
moral ili moralni poredak.
*3-
Norme koje zahtijevaju da vozimo desnom stranom ulice, da platimo
porez, da muškarci moraju služiti vojni rok, nazivamo –
pravne norme.
Skup svih pravnih normi, nazivamo
pravo ili pravni poredak.
Moralne i pravne norme su usmjerene na odnose koji su značajniji za
opstanak i funkcionisanje društva.
Sankcije kojima prijete moralne i pravne norme jesu teške (prezir,
isključenje, lišava-nje života, ozljede, zatvor..).
Neki od kriterija
razlikovanja moralnih od pravnih
normi su po:
- osobinama društvenih odnosa;
- namjerama;
- tvorcima;
- načinu stvaranja i primjeni;
- tip normativnosti;
- sastav i odnosi normi;
- kazne;
- postupak sankcionisanja.
Pravna norma
je društvena norma koja usmjerava za društvo jedan
važan konflikt, redovno nosi fizičku sankciju, obično je pisana, a stvara
je i sankcioniše na organi-zirani način državni ili društveni subjekt.
4. PITANJE: «Država i drugi tvorci pravnih normi»
Najpoznatija osobina prava, jeste njegova vezanost za državu. Ta
vezanost je trostruka:
Prvo
, u svakom društvu država stvara najviše opće pravne norme.
Te norme osiguravaju jedinstvo državno-pravnog poretka;
Druga
bitna veza jeste u izricanju i izvršavanju pravnih sankcija –
kazni. Protiv subjekata koji ne ostvaruju svoje obaveze izriču se
konkretne sankcije;
Treća
bitna veza je u tome što se sama država konstituira putem
pravnih normi. To se događa u samom nastanku države tako da
jedna skupina ljudi sa najviše političke moći sebe proglašava
ustavotvorcem i donosi temeljne norme ustava, kojima konstituira
najviše državne organe. Nakon toga, viši organi opet putem normi
neprekidno naređuju nižim organima kako treba da rade,
sankcioniraju ih ako ne rade kako treba, ukidaju postojeće i donose
nove pravne akte.
Prema tome, kao što nije moguće postojanje prava bez države, tako nije
moguće ni nastajanje ni postojanje države bez prava, jer je država
uvijek pravna tvorevina.
Pored države, pravne i opće norme stvaraju mnogi subjekti, najčešće u
prisilnim okvirima državnog prava ili po ovlaštenju države.
U prošlosti to su bili Crkva, autonomne gradske oblasti, udruženja
trgovaca, bankara, a u suvremenom svijetu to rade jake privredne
organizacije koje svojim pravnim aktima (statuti, pravilnici, kolektivni
ugovori) uređuju vlastito ustrojstvo, unutrašnje odnose i odnose sa
drugim organizacijama.
Ovdje treba navesti i međunarodno javno pravo ili sistem normi koji
usmjerava odnose između savremenih država.
Bitan utjecaj na proces stvaranja prava imaju i pravni naučnici, pravni
savjetnici i odvjetnici.
5. PITANJE: « Pravni sistem i proceduralnost prava»
Pravni sistem
je skup pojava koje su sređene u relativno neproturiječnu
i potpunu cjelinu prema određenim kriterijima.
akata, kako bi se ukinule nezakonitosti između viših i nižih
pravnih akata..
Sve ove proceduralne norme čine glavni aspekt
formalizma prava
–
nužnih nor-mi koje treba poštivati da bi nastale pravne radnje.
6. PITANJE: «Struktura pravne norme»
Pravna norma se sastoji od
4
osnovna dijela:
hipoteze
(uvjet,
pretpostavka),
traženja, određenja delikta i sankcije.
(Ovaj sastav važi samo za opće pravne norme, dok individualne pravne
norme imaju samo prva dva dijela: hipotezu i traženje).
Hipoteza
(uvjet, pretpostavka) je početni dio pravne norme koji
spominje
subjekte
kojima je norma upućena, i situaciju u kojoj se oni
moraju naći da bi se na njih primijenilo traženje iz pravne norme.
Samo
subjekti koji se nalaze u opisanoj situaciji, dužni su se ponašati prema
normativnom traženju (npr. u vožnji – vezati pojas).
Da bi se subjekti morali ponašati prema traženju, uvjet je da se oni nađu
u situaciji opisanoj u hipotezi.
Traženje
je središnji, i za cilj norme najvažniji dio, i u njemu se nekim
subjektima postavlja
pravna obaveza
da izvrše ili neizvrše neku radnju
i ujedno se drugim subjek-tima daje
pravno ovlaštenje
na takvo
činjenje ili nečinjenje.
Određenje delikta
je dio norme koji spominje
neizvršenje pravne
obveze
tj. zabra-njenu radnju, koja je uvjet za primjenu sankcije.
Delikt, kao zabranjena radnja, može se napraviti činjenjem ili
nečinjenjem.
Sankcija
je završni dio norme, kojom se jednom državnom organu
propisuje obveza i ovlaštenja da prisili na izvršenje obveze subjekta ili
da mu izrekne određenu kaznu zbog počinjenog delikta.
Sankcija je prvenstveno upućena državnom organu najčešće sudu, ali
ona uglavnom djeluje motivirajuće na subjekte pravne obveze - da
obvezu izvrši.
