Kiseljak, decembar 2014
SADRŽAJ
1. UVOD
3
2. POJAM IZBORA
4
3. VRSTE IZBORA
4
4. FUNKCIJE IZBORA
5
5. PROVOĐENJE IZBORA
6
5.1. Raspisivanje izbora
6
5.2. Utvrđivanje sistema biračkog tijela
6
5.3. Birački popis
7
5.4. Utvrđivanje izbornih rezultata
7
5.5. Izborni sistemi
7
5.6. Većinski izborni sistem
8
5.6.1. Sistem apsolutne većine
8
5.6.2. Sistem relativne većine
8
5.7. Sistem razmjernog (proporcionalnog) predstavništva
8
5.7.1. Sistem izbornog količnika
8
5.7.2. D' Hondtov sistem
8
5.7.3. Badenski i Hereov sistem
9
5.8. Mješoviti izborni sistem
9
5.9. Utjecaj izbornih rezulatata na stranački sistem
10
6. Izbori u BiH
11
7. Zaključak
12
8. Literatura
13
2
2.Pojam izbora
Izbor je postupak kojim narod bira predstavnička tijela i predsjednika koji zastupa njihovu volju.
Pod pojmom izbori možemo govoriti u užem i širem smislu. U širem smislu govorimo da su
izbori ''Tehnika sastavljanja nekog tijela''
1
ili određivanja nositelja neke javne funkcije. S takvim
karakteristikama izbori se odvajaju od nominacijom, monarhijskim i aristokratskim načelom.
Dok u užem smislu govorimo o izborima mislimo na ustavnopravni institut predstavničke
demokratije, odnosno postupak kojim se uspostavljaju predstavnički organi. Narod po načelu
demokratije bira svoje predstavnike u tijelo koje obavlja zakonodavnu funkciju u državnoj vlasti.
Ti članovi predstavničkoga tijela nazivaju se skupština ili parlament. U skupštini ili parlamentu
djeluju ljudi koje smo izabrali na izborima, a njih nazivamo mandatori ili narodni zastupnici. Uz
sve navedeno možemo slobodno govoriti da su izbori ''Logički preduvjet i posljedica načela
političke reprezentacije shvaćene i kao izraz narodne suverenosti.''
2
Klasičnom parlamentarnom
3
sistemu zastupnici se biraju na općim izborima kojima se utvrđuje broj mandat za svaku
političku grupu koja se natjecala u političkoj 'utkmici' i dobila određen broj glasova. Sastavljeno
predstavničko tijelo ne donosi samo zakone nego i bira nositelje izvršne vlasti. Vlada koja stoji
na čelu izvršne vlasti odgovara parlamentu. Izbori su izvor i temelj legitimiteta cjelovitog
sistema državne vlasti.
3.Vrste izbora
Svaka izborna procedura ne garantuje nam demokratske izbore. Da bi izbori bili ispunili svoju
legitimaciju
4
vlasti, odnosno da bi preko njih došla do izražaja volja biračkog tijela, potrebno je
da birači odlučuju slobodno te da postoji stvarna mogućnost biranja. Ti uvjeti neće biti ispunjeni
ako su birači prisiljeni davati glas samo jednoj stranci i ako su izloženi pritisku da daju glasove
jednom kandidatu. Biranje tako zahtjeva provođenje nekih ustavnih jamstava. I to su načela
slobodnih izbora i tajnih izbora, a sve te uvjete ispunjavaju kompetitivni izbori.
1
D. Nohlen; Izborno pravo I stranački sustav, Zagreb, 1992., str 15.
2
Vrban,D.: Teorija prava i države, Golden Marketing, Zagreb, 20003., str. 172
3
U suvremenoj demokraciji, najviše zakonodavno tijelo koje donosi i ključne odluke o državnoj politici
4
ovlaštenje za poduzimanje kakvog pravnog čina
4
