Me a Selimovi  - Dervi  i smrt

 
Ovo je pri a o poku ajima dervi a Ahmeda Nurudina,  ejha mevlevijskog reda, za 

vrijeme Otomanske vladavine u Bosni, da spasi brata koji je nepravedno zatvoren. 

ejh odlazi kadinici, kadiji, muselimu i muftiji, ali svaki se put suo ava ili 

sa potpunom ravnodu no

u prema sudbini svog brata ili sa prijetnjom da  e 

��

nastradati nastavi li sa istragom. Na kraju saznaje da mu je brat pogubljen. 
Vjera u otomanski sustav vlasti, koja je u Ahmedu postupno slabila tijekom 
susreta s lokalnim glave inama, potpuno je razorena i on priprema pobunu. Kadiju

 

ubijaju, muselim bje i, a Ahmed postaje novi kadija. No, pod utjecajem 

ukorijenjenih pravila i postupaka onih koji su na vlasti (koriste i se  pijunima

 

i dou nicima), i on polako postaje isti kao i njegov prethodnik. Neprilagodljivi

 

i dogmati ni dervi  nije u stanju zadr ati vlast i na kraju romana  eka da ga 

odvedu u zatvor gdje  e biti zadavljen kao i njegov brat.

 
Knji evni rod i vrsta djela - epika, povijesni roman

 
Vrijeme radnje - za vrijeme Otomanske vladavine
 
Mjesto radnje - Bosna
 
Likovi
Ahmed Nerudin, dervi  -  etrdeset mi je godina, ru no doba:  ovjek je jo  mlad 

da bi imao  elja, a ve  star da ih ostvaruje.  ejh sam tekije mevlevijskog reda,

 

najbrojnijeg i naj istijeg, a tekija u kojoj  ivim nalazi se na izlasku iz 

kasabe, me u crnim i surim gudurama  to zaklanjaju  irinu neba...

Dvadeset godina sam dervi , a malim djetetom sam po ao u  kolu, i ne znam ni ta 

izvan onoga  to su htjeli da me nau e. U ili su me da slu am, da trpim, da  ivim

 

za vjeru. Boljih od mene je bilo, vjernijih nema mnogo. Imao sam porodicu, 

ivjela je svojim  ivotom, moja po krvi i dalekom sje anju, po djetinjstvu koje 

cijelog  ivota zatrpavam, varaju i se da je mrtva, moja je tako treba da bude, 

volio sam tu ljubav bez dodira i koristi, iako je zato bila i hladna.
 
Grade i ovaj glavni lik u romanu Dervi  i smrt, Me a Selimovi  je  itaocu dao 

umjetni ku viziju  ovjeka, tj. pojedinca u svijetu. Uspio je da nam prika e 

odnos pojedinca i vlasti, da nas u vrsti u uvjerenju kako je mnogo apsurdnog u 

svemu  to nas odre uje: slu aj, strah, samo a, o aj, sile koje su iznad na ih 

mo i, na a sputanost i ograni enost da ovladamo tim silama, stalno raspinjanje 

izme u onoga  to  inimo i pto bismo  eljeli biti i na kraju smrt. Mnogo je  ta u

 

ivotu zbog  ega bi  ovjek mogao da izgubi vjeru u sve postoje e i da prosto 

izludi ili pak da zakora i u tragediju. A da se to ne bi desilo,  ovjek mora da 

na e neku ta ku oslonca - u Bogu, u nekoj ideji, u nekom  injenju, u sebi.

 
Hasan - Na konju ispred d elepa jahao je Hasan, u crvenoj kabanici, upravan, 

vedar, jedini on miran i nasmijan u toj gu vi... Sjedio je sa hafiz - Muhamedom,

 

u  ardaku, iznad rijeke, u plavom mintanu, pod i ane mekane brade, jagom 

� �

namirisan, svje , nasmije en...

 
Hasan je nada i svjetlost, jedan od pravih na ina da  ovjek opstane u ovome 

svijetu surovosti, da pri tome ne bude na gubitku. On je sasvim druga iji od 

Ahmeda Nurudina. O mijenja zanimanja, mjesta, ljude; uvijek nekud ide, pa se 
opet vra a, stalno nose i neku svje inu  ivota. Ona je u njemu, ali je i 

bezbri an,  irok i neome en u svemu. Njegovo geslo je:  ovjek nije drvo i 

vezanost je njegova nesre a. Od te "vezanosti" ili nesre e boluje Ahmed Nurudin.

 

Za to je vezivanje ili ukorjenjivanje za jedno mjesto nesre a? Zato  to nas ono 

uvijek svodi na jedan prostor, na susrete sa istim ljudima;  to u nama pokre e 

zavisti, sumnje, ogovaranja, pokre e na netrepeljivost i zlo, jer uvijek je neko

 

nekome na ni anu. Rije  je o psiholo koj tjeskobi i psiholo kom zamoru koji 

dolazi sa ponavljanjem istih ljudi, istih pri a... Uvijek je sve isto. Hasan je 

to shvatio i zato od toga bje i, naro ito ako je rije  o kasabi, o malom mjestu 

u kome svako poznaje svakog.
 
Ishak, bjegunac - Njegov glas se  uje druk ije nego ostali, dublji je i mu kiji,

 

njegova molitva nije molba ve  zahtjev, o i su mu o tre, pokreti gipki, ime mu 

je Ishak, zovem ga tako jer je tu i jer mu ne znam ime, a treba da znam. A 
njegov glas je miran,  ak nije ni srdit,  inilo mi se da zvu i gotovo veselo, 

podsmje ljivo izazovno, da ne odgovara ni nabusito ni ponizno ve  ravnodu no, 

kao da je iznad svega  to se de ava, kao da zna ne to  to ga  ini sigurnim.

 
Mula - Jusuf - Onda je si ao Mula - Jusuf. Klepet njegovih nanula je spor, 

suvi e odmjeren za njegovo bujno zdravlje, on svome dr anju poklanja vi e pa nje

 

nego ijedan od nas, jer ima vi e da krije. Nisam vjerovao toj smirenosti, li ila

 

je na la , na neprirodnost, sa njegovim rumenim licem i njegovih svje ih 

dvadeset pet godina.
 
O djelu
Dervi  i smrt je povijesni roman sa suvremenom tematikom. U njemu se pojavljuje 

problem sukoba pojedinca s vremenom u kojem  ivi.

 
Osim psiholo ke problematike, u romanu su izra ena i mnoga filozofska pitanja 

vezana uz ljudski  ivot, dru tvo i politiku, a tako er je izlo ena i analiza 

dru tvenog i politi kog stanja u Bosni za vrijeme Osmanskog Carstva. Sli nu 

tematiku ima i Selimovi ev roman Tvr ava objavljen 1970.

 
Ovo je pri a o poku ajima dervi a Ahmeda Nurudina,  ejha mevlevijskog reda, za 

vrijeme Otomanske vladavine u Bosni, da spasi brata koji je nepravedno zatvoren. 

ejh odlazi kadinici, kadiji, muselimu i muftiji, ali svaki se put suo ava ili 

sa potpunom ravnodu no

u prema sudbini svog brata ili sa prijetnjom da  e 

��

nastradati nastavi li sa istragom.
 
Na kraju saznaje da mu je brat pogubljen. Vjera u otomanski sustav vlasti, koja 
je u Ahmedu postupno slabila tijekom susreta s lokalnim glave inama, potpuno je 

razorena i on priprema pobunu. Kadiju ubijaju, muselim bje i, a Ahmed postaje 

novi kadija. No, pod utjecajem ukorijenjenih pravila i postupaka onih koji su na 
vlasti (koriste i se  pijunima i dou nicima), i on polako postaje isti kao i 

njegov prethodnik. Neprilagodljivi i dogmati ni dervi  nije u stanju zadr ati 

vlast i na kraju romana  eka da ga odvedu u zatvor gdje  e biti zadavljen kao i 

njegov brat.
 
- Ljubav je valjda jedina stvar na svijetu koju ne treba obja njavati ni tra iti

 

joj razlog.
-  ivi ni ta ne znaju. Pou ite me, mrtvi, kako se mo e umrijeti bez straha, ili 

bez u asa.

- Nije  ovjek ono  to misli, ve  ono  to  ini.

- Kad bi Bog ka njavao za svako u injeno zlo, ne bi na zemlji ostalo nijedno 

ivo bi e.

- Svako osje a strah pred onim  to ga  eka...

- Smrt je jekin, sigurno saznanje, jedino za  to znamo da  e nas sti i. Izuzetka

 

nema, ni iznena enja, svi putevi vode do nje...

- Svi idemo od jedne obale do druge, po tankom konopu svoje  ivotne staze, i 

svakome se zna kraj, razlike nema.
- Pravda je pravo da u inimo ono  to mislimo da treba.

- A samo Bog zna sva iju krivicu, ljudi ne znaju.

- Jer je najpre i onaj kome je najte e.

- Uvijek svi znaju za nesre u i zlo, samo dobro ostaje skriveno.

-  ena je uvijek zanimljiva kad je zaljubljena, tada je pametnija, odlu nija, 

ljupkija nego ikad.
- Dobri ljudi su sre a na ovome svijetu.

- Kad vidi  da mlad  ovjek stremi u nebo, uhvati ga za nogu i svuci na zemlju.

__________________________________
 
Me a Selimovi  - Dervi  i smrt

 
Ovo djelo je bogato prigu enom emocionalno

u, sumra nim iskazima o ljudskoj 

��

sudbini, atmosferom koju je te ko jednozna no opisati i koja oscilira izme u 

smirenosti u prihva anju sudbine i bunta protiv neljudskih okolnosti te 

referencijama na povijesni usud Bo njaka muslimana (ovo se odnosi i na njegov 

drugi roman "Tvr avu").

background image

Želiš da pročitaš svih 7 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti