Selektivni oblici turizma usmeni ispit, III deo knjige
Usmeni ispit iz selektivnih oblika turizma
Pitanja iz lekcija (Turizam događaja, Gastronomski i vinski turizam, Urbani
turizam, Kulturni turizam, Religijski i spiritualni turizam, Mračni turizam)
I poglavlje : Turizam dogoadjaja
1. Pojam i tipologija događaja
2. Festivali i karnevali
3. Festivali lokalnih zajednica
4. Motivi za posetu događajima
II poglavlje: Religijski i spiritualni
5. Koncept religijskog turizma
6. Nastanak i tipologija religijskih atrakcija
7. Hodočašće
8. Spiritualni turizam
III poglavlje: Urbani turizam
9. Urbani turizam kao savremeni fenomen
10.Tipologija destinacija urbanog turizma
11.Resursi urbanog turizma
12.City break kao oblik urbanog turizma
13.Organizovana razgledanja kao specifična ponuda u urbanom turizmu
IV poglavlje:Kulturni turizam
14.Vrste kulture u turizmu
15.Pojam i principi kulturnog turizma
16.Tipologija kulturnih turista
17.Turizam baštine (nasleđa)
18.„Evropska prestonica kulture“ i „Put kulture“
19.Interpretacija kulturnog nasleđa
20.Umetnički turizam
21.Kreativni i hobi turizam
V poglavlje: Gastronomski i vinski turizam
22.Hrana i turizam
23.Tipologija gastronomskih turista
24.Gastronomski turistički doživljaj
25.Vinski turizam
26.„Vinski put“ i destinacije
27.Motivi i doživljaj vinskih turista
VI poglavlje: Mracni turizam
28.Pojam mračnog turizma
29.Mračni turizam u praksi
30.Koncepti mračnog turizma
31.Tipologija atrakcija mračnog turizma
32.Interpretacija u mračnom turizmu

Tri osnovna tipa dogadjaja:
1.
Mega
dogadjaji: Privlace veliki broj posetilaca, preko pola miliona-milion. U
destinaciji se odrazvaju jednom ,ogranicenog su trajanja, a efekti su vazni za
lokalnu zajednicu i sire. Pr.: Olimpijske igre, Svetsko fudbalsko prvenstvo
2.
Hallmark
dogadjaj je znacajna manifestacija, koja se odrzava jedanput ili se
ponavlja u odredjenom intervalu, ogranicenog je trajanja. Organizuje se u
cilju jacanja pozitivne slike o destinaciji ili postojece tur.ponude. Moze biti i
zastitni znak destinacije (Dubrovacke letnje igre).
3.
Lokalni
dogadjaj je manifestacija manjeg obima i kratko traje, ali se odrzava
cesce. Nacin zivota pripadnika lok.zajednice je u fokusu- kultura, umetnost,
zanati...
Tipologija na osnovu forme(namene i programa):
1. Kulturne svecanosti – festivali, karnevali, religijski dogadjaji
2. Politicki i drzavni – samiti, kraljevske svecanosti, politicki dogadjaji
3. Umetnicki i zabavni – koncerti, dodele nagrada
4. Poslovni i privredni – sastanci, konferencije, sajmovi
5. Obrazovni i naucni – konferencije, seminari, savetovanje
6. Sportska takmicenja – Amaterska/profesionalna, gledalac/ucesnik
7. Privatan dogadjaji – vencanja, zabave
Politicki i privatni dogadjaji, osim izuzetnih, ne spadaju u strukturu
manifestacionog turizma.
Turizam dogadjaja ukljucuje razne oblike turizma, ali je fokusiran samo na jedan
aspekt – dogadjaj, kao povod za okupljanje turista. Atraktivnost dogadjaja se
odrazava na obim i strukturu posetilaca. Najveca spotrska takmicenja imaju
globalnu privlacnost. Posecuju se cak i one 'negostoljubive' destinacije, npr.u
Finskoj se svake zime priredjuje Snezni show sa izuzetnim objektima od leda, gde
turisti noce u Ledenom hotelu.
Pruzaoci usluga u destinacji koriste priliku da povecaju cene znatno u odnosu na
uobicajeni nivo. To deluje destimulativno na potencijalne turiste. Zato se dogadja
da hoteli ne uspevaju da popune kapacitete u jeku sezone, bas zbog pohlepe.
Festivali i karnevali (2)
Festival
je kulturni fenomen koji je tradicionlano povezan sa obelezavanjem
pojedinih datuma u religijskom, kulturnom ili poljoprivrednom kalendaru. Svaka
kultura slavi neki dogadjaj, temu ili licnost.
U staro doba, festivali su bili posveceni bogovima. Cetiri takva festivala se
izdvajaju:
Olimpijske igre
u Olimpiji,
Pitijske igre
u Delfima,
Istmijske igre
u
Korintu i
Nemejske igre
u Nemeji. Priredjivani su u obliku igara i slavili su
odredjeno bozanstvo, pa su izvodili najbolje atletske ili umetnicke predstave.
Privlacnost je bila velika iz vise razloga: Osecali su da su deo bitog dogadjaja,
nesvakidasnje iskustvo, praznicno raspolozenje, euforija, a pre svega prilika da
covek razgleda vrhunska umetnicka ostvarenja. U srednjem veku festivali su slavili
ljudska, a ne bozanska dostignuca, afirmisali su lokalnu kulturu i tradiciju ili
promovisali umetnika.
Panatenejska povorka
: Najveca svetkovina anticke Atine bile su Velike Panateneje.
Osnovao ih je tiranin Pisistrat 566.g.p.n.e . Odrzavane u svake cetvrte godine u
leto. Postojale su razne igre, a najznacajniji deo ceremonije bila je procesija
atinskih gradjana, u kojoj su svi ucestvovali. Ova svetkovina je ovekovecena u vidu
reljefa na frizu od 160m na Partenonu. Idejni tvorac je bio Fidija i neobicna je jer se
prvi put na hramu pojavljuje dogadjaj cini su protogonisti ljudi.
Mnogi danasnji festivali su pokrenuti radi pospesivanja turizma i promocije
destinacija. Njihova uloga je pojacavanje atraktivnosti destinacije i privlacenje
turista. Zahvaljujuci turizmu, onbavljaju se i napusteni festivali (Karneval u
Veneciji je bio ukinut polovinom 18.v., pa se odrzava opet od 1980.).
Festivali imaju
razne forme
, najcesce je rec o sledecim manifestacijama:
o
Karnevali – Rio, Venecija
o
Umetnicki festivali – pozoriste, film, balet
o
Muzicki festivali
o
Religijske svecanosti
o
Cirkusi
o
Festivali kulture
o
Sportski dogadjaji

-Ima dosta primera
insceniranih manifestacija
. Oni trivijalizuju kulturne vrednosti i
ciljno za turiste kreiraju dogadjaje, uz saglasnost lok.zajednice. Tako ostvaruju
prihode i destimulisu turiste da prodru u realnost zajednice i cuvaju kulturu. To je
vrsta manipulacije. Primer su turoperatori koji u eri masovnog turizma nude paket
aranzmae „susret sa autenticnom kulturom“, u formi fakultativnog izleta. Pr.Palma
de Majorka- Tu se odrzava
seoska fiesta
, gde vlasnik restorana organizuje veceru
na hacijendi, sa lokalnom hranom i vinom i improvizuju folklornu predstavu.
Postoje ture koje sadrze prevoz do hacijende,pice, priliku upoznavanje kulture...
Primer Guce: Dragacevski sabor trubaca je godisnji gogadjaj sa tradicijom duzom
od 50 godina. Tokom poslednjih 10 godina je postala jako masovan dogadjaj sa
ucesnicima i posetiocima iz celog sveta. Strucnjaci tvrde da je previse
komercijalizovan, jer se vise dolazi zbog atmosfere, nego zbog muzike. Dolazi do
prekomerne potrosnje hrane i pica. Broji vise od 500.000 posetilaca.
Motivi za posetu dogadjajima (4)
Motivi turista su razliciti i visestruki. Kada se radi o dogadjaju kao primarnom
razlogu putovanja, sama manifestacija ima prevashodni uticaj na zadovoljstvo
turiste. Da bi se odredilo sta donosi satisfakciju, neophodo je odrediti motive.
Cetiri osnovne kategorije motivatora:
o
Fizicki(ucestvovanje u sportskom takmicenju, zabava, opustanje)
o
Kulturni(muzicki, umetnicki festivali)
o
Interpersonalni(socijalna interakcija, jacanje porodicnih veza)
o
Prestiz(dogadjaji za „odabrane“)
Motivi na osnovu raznih empirijskih istrazivanja:
o
Uzbudjenje, Zabava, Znatizelja
o
Socijalizacija, Jacanje porodicnih veza
o
Izazov, Bekstvo
Sta cini jedan dogadjaj specijalnim u odnosu na ostale?
o
Jedinstvenost – Nesvakidasnja vrsta atrakcije, retkost, novitet
o
Atmosfera
o
Kvalitet – Kvalitetno upravljanje dogadjajem, reputacija, velicina
Postoje razlike u motivima posetilaca koji dolaze prvi put i onih koji su bili ranije.
Opetovani posetioci su vise zainteresovani za novo na dogadjaju i za socijalizaciju.
Odredjeni autori ukazuju i na nostalgiju, koja je tema mnogih festivala. Slavljenje
ili ponovno dozivljavanje neke odlike prorlosti ojacava veze u zajednici i povezuje
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti