Istorijat i pozicija aerodroma 

na regionalnom i međunarodnom tržištu

Student: 

Stručni saradnik: 

Jun, 2016.

background image

koristiti 1923. godine. Vazduhoplovna kompanija FRANKO-RUMEN počela je da ga 

koristi od 25.marta 1923. godine na mađunarodnoj (interkontinentalnoj) liniji PARIZ-

CARIGRAD   (Instambul)   sa   avionima   SPAD.   Poštanski   saobraćaj   uspostavljen   je 

14.aprila 1923. godine. Od 9.septembra 1923. godine pančevački aerodrom se koristi i za 

noćni saobraćaj. Korištenje aerodroma bilo je otežano zbog loših veza sa Beogradom, jer 

nije bilo mosta prema Pančevu, već se skelom prelazio Dunav. Aerodrom je korišten za 

obuku   pitomaca   vazduhoplovne   akademije   ratnog   vazduhoplovstva   Kraljevine 

Jugoslavije   od   1939.   godine   do   početka   rata.   Posle   oslobođenja,   od   1945.   godine 

pančevački aerodrom korišten je kao "Vazduhoplovno-vojno učilište", a kasnije, pored 

ostalog   i   za   stacioniranje   eskadrile   helikoptera   S-51,   iz   sastava   Vazduhoplovno-

transportnog puka (1954-1966). Na mestu starog pančevackog aerodroma danas se nalaze 

hale fabrike aviona UTVA, kao i travnata pista koja se koristi za probne, sportske i 

trenažne letove.

ZEMUN - BEŽANIJA 

Međunarodni aerodrom "Beograd" izgrađen je na livadi koja se zvala 

"Dojno polje" između bežanijske kose i leve obale Save, oko 2 km južno 

od   Zemuna.   Izgradnji   aerodroma   prethodili   su   obilni   melioracijski 

radovi,   bilo   je   potrebno   nasuti   veliku   površinu   močvarnog   zemljišta. 

Odluka o izgradnji doneta je 1922.godine, a aerodrom je otvoren za saobraćaj 25 marta 

1927.godine, i odmah je uključen u međunarodni saobraćaj. Aerodrom je imao 4 travnate 

piste   dužina   od   1100   do   2900   metara-različitih   pravaca   prostiranja,   sa   operativnom 

površinom   od   319   hektara.   Od   1928.god   na   aerodromu   se   nalazi   tehnička   baza 

novoosnovanog   AEROPUTA.  Godine   1931.   izgrađena   je   moderna   zgrada   za   prihvat 

putnika, kontrolni toranj i betonska platforma. Uoči II svetskog rata postavljen je "noćni 

start", kao i savremena radio-navigaciona oprema.

Neposredno pred početak II svetskog rata (aprila 1941) na njemu je smeštena 51.grupa VI 

lovačkog puka, koji je imao zadatak odbranu prestonice. Tokom kratkog aprilskog rata sa 

njega su poletali piloti koji su branili Beograd. Tokom II svetskog rata Nemci prave 

betonsku pistu duzine oko 1600 m!! (smer 05-23) i rulne staze - što je prva upotreba ovog 

materijala u izgradnji aerodroma kod nas. Saveznički avioni su više puta bombardovali 

3

aerodrom   tokom   rata,   jer   se   na   njemu   nalazila   nemačka   vazduhoplovna   baza.   Posle 

oslobođenja   aerodrom   je   korišten   za   potrebe   civilnog   i   vojnog   vazduhoplovstva. 

Početkom pedesetih godina produžena je betonska pista kako bi se mogli primiti, tada, 

najveći avioni.

Izgradnjom Novog Beograda aerodrom je postao nepodoban, pa je 

doneta   odluka   o   izgradnji   novog   modernog   aerdroma   kod   sela 

Surčin. Prebacivanjem tehničke baze JAT-a na novi aerodrom kod 

Surčina, zemunski aerodrom prestaje sa radom 1964. godine. Na 

stare   dane   nas   podsećaju   samo   hangari   u   blizini   ulice   Tošin   bunar.   Na   teritoriji 

nekadašnjeg   aerodroma   danas   se   nalaze   "zapadna   kapija   Beograda"   ,   deo   auto   puta, 

železnička stanica "Tošin bunar", Bulevar umetnosti, poslovna zgrada JAT-a, slovačka 

ambasada, Fakultet dramskih umetnosti, Studentski grad, kao i novobeogradski blokovi: 

1, 2, 3, 4, 31, 32, 33, 34, 37, 38, 41, 64, 65 , 66. i drugo.

BEOGRAD-SURČIN 

Zbog izgradnje Novog Beograda, koja je počela 1947.godine, urbanisti 

su sredinom pedesetih godina bili prinuđeni da nađu novu lokaciju za 

međunarodni aerodrom. Izabrana je lokacija zvana "crno brdo"u blizini 

sela Surčin, 18 km zapadno od Beograda. Radovi na izgradnji aerodroma 

počeli su aprila meseca 1958.godine. Aerodrom je pušten u saobraćaj 28. aprila 1962. 

godine. Bio je to vrlo moderan objekat sa jednom pistom dužine 3000 metara (smera 12-

30), rulnom stazom dužine 3350 m, pristanišnom zgradom za prijem putnika, kontrolnim 

tornjem, velikom platformom za opsluživanje letelica i drugom savremenom opremom. 

Godine 1964. izgrađen je hangar, a 1971. godine pista je produžena za 400 metara. U 

periodu   1977-79.godine   izgrađena   je   nova   zgrada   za   prijem   putnika   i   proširena   je 

platforma za prijem aviona. Opravke piste vršene su 1981., 1986. i 1996. godine. Veliki 

hangar za prijem najvećih letelica završen je 1986.godine. Na aerodromu su smeštene 

tehničke   baze   Aviogenex-a,       JAT-a,   Oblasna   kontrola   letenja,   carina,   Muzej 

vazduhoplovstva,   školski   centri   JAT-a   i   Savezne   uprave   za   kontrolu   letenja, 

helikopterska jedinica MUP-a i dr. Na beogradski aerodrom sleću najveći avioni: Boing 

747-400, C-5 Galaksija, AN 124 Ruslan. Tokom 1997. godine montirana je oprema za 

4

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti