Marketing logistika
1. POJMOVNO ODREDJENJE LOGISTIKE
Potice od reci LOGOS sto znaci um , razlog , pojam… Logos je nauka o zakonima misljenja , ispravnom
rasudjivanju I zakljucivanju.
Kao pojam , logistika se prvi put pojavila u vojnoj terminologiji , a 1830. Je nasal mesto u literature . Prvi
put primenjena u matematici , kao vestina racunanja pomocu slova , umesto cifara .
U tehnickim naukama , definisana je kao disciplina koja izucava rad . Ona pruza integralnu podrsku sistemu
. na taj nacin ulazi u ekonomiju . U pocetku razvoja , pod logistikom u marketing su se podrazumevali
fizicki aspekti robnih tokova I skladistenja .
2. RAZVOJ LOGISTIKE
Razvoj logistike se moze posmatrati kroz cetiri perioda:
1. Do 1950.
2. Od 1950. do 1970.
3. Od 1970. do 1990
4. Posle 1990.
1
. Do sredine 20. veka logistika je definisana sa stanovista fizicke distribucije. Za ovaj period vezuju se prvi pojmovi
iz oblasti logistike, a to su skladistenje i transport. Istovremeno, u ovom periodu je ustanovljen koncept marketing
miksa, koji pored proizvoda, cene i promocije cine i kanali prodaje, tj. fizicka distribucija.
2
. Zasluge za razvoj teorije o logistici u periodu od 1950. do 1970. pripisuju se Oskaru Morgensternu i Dzonu
Megiju koji su prilozima u medjunarodnim casopisima sistematicno objasnili teoriju logistike.
Od 1950. do 1960. logistika dobija na znacaju u poslovnoj praksi. Na trzistu rada pojavila su se nova radna mesta,
kao sto su menadjer fizicke distribucije, transporta i skladistenja, sto je bio odgovor menadzmenta na trzisne izazove.
Inicijalno sirenje prostornih granica ciljnih trzista kompanija, prvo ka susednim a potom i udaljenim trzistima, jacalo
je zastitnu ulogu pakovanja, iniciralo upotrebu kontejnera i paleta u transportu. Da bi se to postiglo, bila su potrebna
dodatna ulaganja, sto je podizalo krajnju prodajnu cenu proizvoda.
Nedostatak zaliha proizvoda na prodajnim mestima doveo je do intenziviranja konkurencije medju prodavcima, koja
je rezultirala optrebom iznalazenja originalnijih nacina za diferenciranje. Stednja u transportu dovodi do velikih
zaliha, a smanjenje zaliha dovodi do nestasica proizvoda u prodaji.
U periodu od 1955. do 1965. teorija o logistici je obogacena razvojem analize totalnih troskova, porastom interesa za
usluge korisnika i revizijom distribucionih kanala.
Od 1965. do 1970. testiran je osnovni logisticki koncept, koji je rezultirao nuznim promenama.
3
.U periodu od 1970. do 1990. doslo je do promene prioriteta u logistici. Ova promena se hronoloski posmatrano,
odnosila na pomeranje akcenta sa isporuke na:
- cin nabavke
- proces snabdevanja
- rukovanje i upravljanje materijalima i njihovu integraciju u logisticki lanac
Intenzivniji razvoj u pravcu integrisanej logistike i inicijalni razvoj menadzmenta lancem snabdevanja obelezili su
ovaj period.
Pocetkom sedamdesetih godina XX veka, rast cena sirove nafte doveo je do rasta cena transporta, pa je stednja u
transportu izazvala rat troskova drzanja zaliha. Rast troskova zaliha je uticao na rast prodajnih cena proizvoda i
uskracenu mogucnost potrosacu da bira proizvode na pravom mestu, u pravo vreme, po primerenoj ceni. U ovom
periodu pod pritiskom razvoja ekologije, razvila se povratna logistika, cije su aktivnosti integrisane u logisticki
sistem.
Naftna kriza podstakla je kompanije na iznalazenje zamene za postojece energente, kako bi se smanjili troskovi
transporta i povecala brzina isporuke proizvoda potrosacu.
Tokom osamdesetih godina XX veka, akcenat je pomeren sa isporuke na nabavku, bez koje nije moguce obaviti
proizvodnju, niti isporuku trazenih proizvoda potrosacu. Pocela je da se uvazava uloga dobavljaca i znacaj procesa
snabdevanja za poslovanje kompanije.
Od osamdesetih godina XX veka potiskuje se primarni znacaj fizickog kretanja gotovih proizvoda i daje jednak
znacaj kretanju materijala i drugih inputa, naglasavanju znacaj informacionih i vrednosnih tokova nad fizickim
tokovima.
4.
Integrisana logistika ima za cilj zadovoljenje potreba potrosaca, posto su oni kljucni u marketing poslovnoj
koncepciji. Menadzment lancem snabdevanja ide dalje od same nabavke i prodaje, ulazi u odnose kompanije sa
dobavljacima, posrednicima i potrosacima.
3. DEFINISANJE I PRIMENA LOGISTICKIH DISCIPLINA
Logistika se moze posmatrati kao proces premestanja stvari od jedne tacke do druge, i njihovo smestanje na policu.
Ova definicija naizgled ukljucuje samo transport i skladistenje, ali ima za cilj pravi proizvod na pravom mestu, jer
tezi smestanju stvari na policu (skladiste ili prodajni prostor).
Logistika se moze definisati kao proces strategijskog upravljanja, kretanja i skladistenja materijala, poluproizvoda i
gotovih proizvoda od dobavljaca, preko proizvodjaca, posrednika do krajnjih potrosaca. Ona naglasava strategijski
pristup upravljanju logistickim aktivnostima, za razliku od prethodne.
Poslovna logistika je planiranje, organizovanje i kontrolisanje svih aktivnosti kretanja i skladistenja koje olaksava
tok proizvoda od tacke zahteva za meterijalima do tacke krajnje potrosnje i prateeg toka informacija. Moze se reci da
je ovo potpuna definicija logistike.
Logistika polazi od trzista tj. predvidja potrebe kompanija-partnera i potrosaca, pa tek onda planira aktivnosti. Ona
obezbedjuje kapital, ljude, tehnologiju i informacije neophodne za realizaciju planiranih aktivnosti sa ciljem
zadovoljenja potreba kompanija-partnera i potrosaca, optimizirajuci odnos kvaliteta i troskova.
Logistika se moze posmatrati kao makrologistika, mezologistika (metalogistika) i mikrologistika.
Makrologistika se odnosi na logistiku jedne privrede, mezologistika na logistiku svih kompanija jedne grane
delatnosti, mikrologistika se odnosi na logistiku jedne kompanije.
Mikrologistika se moze posmatrati u uzem i sirem smislu. U uzem smislu, mikrologistika se odnosi na logistiku
nabavke, proizvodnu logistiku, i logistiku prodaje.
4.LOGISTIKA U MARKETING PRAKSI
Logistika se znacajnije razvila u trgovini na pcetku njenog razvoja , jer je trgovina bliza potrosacu. U pocetku , iz tog
zarloga , bazirala se na isporuci gotovih proizvoda . Pojava racunara omogucila je efikasno upravljanje logistickim
aktivnostima u globalnim razmerama i integrisanje ulazne , unutrasnje i izlazne logistike u model integrisane
marketing logistike.
4 oblasti :
1. Logisticke aktivnosti proizvodnih kompanija – veliki broj proizvođaca proizvodnih dobara i usluga obavlja
prodaju sa tradicionalnim kupcima , pa se proces prodaje , odnosno nabavke uvek odvija rutinski . U tom
smislu se obavljaju i rutinske logisticke aktivnosti.
2. Logisticke aktivnosti trgovinskih kompanija –politika nabavke i asortimana , brzina obrta zaliha i usluga
dobijaju na znacaju u trgovinskom marketingu , jer trgovinska kompanija kupuje radi dalje prodaje. Ukoliko
trgovinska kompanija posluje sa sirokim i dubokim asortimanom , utoliko ima vise izvora snabdevanja za
formiranje optimalnog asortimana , sto joj multiplikuje snabdevanje i ulaznu logistiku
3. Logisticke aktivnosti ulaznih kompanija – Usluga se razlikuje od proizvoda , jer je proizvod opipljiv . Samo
naizgled se cini da usluzne kompanije posluju sa smanjenim rizikom u pogledu eliminacije loistckih oskova
i trzisnog oblikovanja usluga. Usluga je neopipljiva , neodvojiva je od izvora , teska za standardizaciju ,
tesko podlozna garanciji i servisu , reklamaciji i zameni , uskladistenju.
4. Logisticke aktivnosti medjunarodno orijentisanih kompanija – Kompanija moze nastupati i na
međunarodnom trzistu jedinstvenim proizvodom , modifiovanim proizvodom ili proizvodom se
prilagodjava svakom tzistu ponaosob . Sto je proizvod prilagođeniji ciljnom trzistu , to su zahtevi za
diferenciranim logistickim aktivnostima vece. U tom smislu se i cene prilagođavaju uslovima pojedinih
trzista u koju se ukalkulisani troskovi logistike .
5.ODNOS LOGISTIKE I INSTRUMENATA
Instrumenti marketinga su proizvod , cena , distribucija i promocija .
1. Odnos logistickih aktivnosti i proizvoda – On je bazicni i predstvalja sve ono sto kompanija moze ponuditi
na trzistu . On je osnovni predmet razmene . Zbog njegove vaznosti bitno je da se stavi na raspolaganje
potrosacu u ocekivanim uslovima . U tom smislu , logistika mu dodaje vrednost , jer bez ekonomske
upotrebljivosti proizvod nije nosilac satisfakcije . Uloga logistike je da zastiti i sacuva proizvod tokom
isporuke .
2. Odnos logistickih aktivnosti i cene – Cena je jedini instrument marketinga koji ne izaziva troskove pri
njenom utvrdjivanju i realizaciji , tj. Jedini je instrument koji je u direktnom odnosu sa prihodom kompanije
. u njenoj strukturi znacajno mesto imaju troskovi logistike-predstavljaju znacajnu stavku u strukturi
ukupnih troskova , tj. Maloprodajne cene proizvoda . Troskovi logistike mogu biti osnov difernciranja cene
u zavisnosti od toga gde je proizvod uskladisten i ko obavlja distribuciju .
3.

prepakivanja,transportovati materijale, PP i GP sa jednog mesta na drugo,komunicirati tj. razmenjivati informacije i
podatke radi obrade narudzbi, isporuka.
Skladistenje kao logisticka aktivnost podrazumeva proces uskladistenja materijala u skladiste materijala,PP u
skladiste poluproizvoda, proizvoda u skladiste proizvoda
U tom smislu se govori o ulaznom unutrasnjem i izlaznom skladistu.
Skladiste moze biti i tranzitno, prirucno, magacinsko i distibuciono. Mogu viti vlasnistvu kompanije, zakupljena i
javna tj. zajednicka.
Zadatak logistike je obezbediti optimalnu lokaciju skladista, potreban kapacitet sladista i uslove skladistenja.
WMS- Menadzment sistema skladista je od presudnog znacaja za efikasno upravljanje skladisnim aktivnostima.
Transport ima za cilj prenos materijala od dobavljaca do proizvodjaca. Uloga transporta u unutrasnjoj logistici je
prenos materijala:do ulaznog skladista,od ulaznog skladista do proizvodnog pogona,od proizvodnog pogona do
skladista PP i proizvoda I,njegovo premestanje unutar skladista ili pogona.
U izlaznoj logistici trasportom se vrsi prenos proizvoda od skladista proizvoda do potrosaca.
Komuniciranje se odnosi na aktivnosti obrade narudzbi, predvidjanja, planiranja, implementacije i kontrole.
8. LOGISTIKA USLUGA
Pomocu aktivnosti logistike usluga podrzava se:
-
proces kretanja usluge od njenog izvora do krajnjeg konzumenta, ukoliko se iskljucivo pruzaju usluge i
-
proces kretanja proizvoda u logistickom lancu, ukoliko ga prate usluge.
Logisticki zadatak je “pravi proizvod, na pravom mestu, u pravo vreme, pravim potrosacima u obecanim
performansama, pravim kolicinama i po primerenoj ceni”.
Aktivnosti logistike usluga doprinose skracenju vremena usluzivanja i prijema usluge u posed,podizanju kapaditeta
usluczivanja i usluge,podizanju kvaliteta i sigurnosti isporuke usluge.
Sve logisticke aktivnosti uslugamoraju se odigrati istovremeno da bi se zadovoljili zahtevi korisnika usluge, sto nije
slucaj u logistici proizvoda.
9.INTEGRACIJA LOGISTIKE PROIZVODA I USLUGA
Tesko je staviti liniju izmedju proizvoda i usluge, jer mnogi proizvodi ukljucuju dodatne usluge, kao sto mnoge
usluge zahtevaju dodatne proizvode.
Samo teoretski moze da se kaze da kompanije za proizvodnju i prodaju netrajnih potrosnih dobara primenjuju
aktivnosti logistike proizvoda, bez potrebe preduzimanja aktivnosti logistike usluge.
Veliki broj usluga se ne moze ponuditi bez podrske osoblja i opreme. Usluga osoblja zvisi od njihove sposobnosti da
pruze uslugu. Kvalitet usluge zasnovane na opremi zavisi od kvaliteta opreme i sposobnosti osoblja da komunicira sa
opremom.
Nemoguce je izolovati logisticke aktivnosti u poslovima sa proizvodima od logistickih aktivnosti u poslovima sa
uslugama.
10.INTEGRISANI LANAC SNABDEVANJA
Integrisani lanac snabdevanja cine:
-
integrisana logistika (interni lanac snabdevanja) i
-
odnosi kompanije sa dobavljacima i potrosacima ( eksterni lanac snabdevanja)
Integracija nabavke, proizvodnje i isporuke je vid interne integracije. Cilj integrisanja nabavke, proizvodnje i
isporuke bio je integrisana logistika. Integrisana logistika se naziva internim lancem snabdevanja.
Ulaznim logistickim aktivnostima koje se odnose na upravljanje kretanjem materijala od dobavljaca do ulaznog
skladista su dodate aktivnosti razvoja veza i odnosa sa dobavljacima i njihovim poslovnim partnerima.
Unutrasjim logistikim aktivnostima koje se odnose na upravljanje kretanjem poluproizvoda u unutrasnjim tokovima
su dodate aktivnosti uspostavljanja veza i odnosa kompanije sa drugim proizvodjacima, koji takodje nabavljaju
materijale kod dobavljaca kompanije ili su kooperanti kompaniji.
Izlaznim logistickim aktivnostima koje se odnose na podrzavanje kretanja proizvoda od skladista proizvoda do
potrosaca su dodate aktivnosti razvoja veza i odnosa sa potrosacima i posrednicima kompanije, kao i njihovim
poslovnim partnerima.
Integrisani lanac snabdevanja kompanije je evoluirao iz integrisane logistike kao vida internog lanca snadevanja i
njenih odnosa sa dobavljacima i potrosacima koji su vid eksternog lanca snabdevanja.
Sistem integrisanih lanaca snabdevanja je otvoren i dinamican sistem:
-
unutrasnjih veza i odnosa u okviru svake kompanije
-
direktnih spoljasnjih veza i odnosa kompanije
-
indirektnih spoljasnjih veza i odnosa kompanije.
Direktne spoljasnje veze i odnosi kompanije odnose se na veze izmedju:kompanije i njenih dobavljaca,kompanije i
njenih potrosaca,kompanije i njenih posrednika,njenih dobavljaca i njenih potrosaca,njenih dobavljaca i njenih
posrednika,njenih posrednika i njenih potrosaca
Indirektne spoljasnje veze i odnosi kompanije odnose se na veze izmedju:kompanije i dobavljaca njenog
dobavljaca,kompanije i drugih kompanija koje kupuju od njenog dobavljaca,kompanije i posrednika njenog
posrednika,kompanije i potrosaca kompanije koja je njen kupac,kompanije i kompanija koje isporucuju kompaniji –
njenom kupcu.
11.POJAM INFORMACIONO LOGISTICKOG SISTEMA
Tradicionalni menadzment kompanije bavi se upravljanjem novcanim sredstvima (fin. Tokovima),
repromaterijalima, proizvodima i kadrovima.
Savremeni menadzment ne zapostavlja koncepciju tradicionalnog menadzmenta, samo sto upravlja integrisanim
napred navedenim aktivnostima. Nema upravljanja nijednom aktivnoscu bez informacije. Stoga upravljanje
informacijama cini okosnicu savremenog menadzmenta.
Za proces upravljanja informacijama neophodno je imati razvijen sistem istrazivanja za njihovo prikupljanje,
sortiranje, obradu i analizu, procenu, skladistenje, cuvanje, distribuciju, koriscenje i primenu.
Inf. Logisticki sistem je rezultat informacionih i funkcionalnih integracija unutar kompanije.
Podrsku komunikaciji i pristupu inf. Informacionog logistickog sistema pomaze Intranet mreza, oja je optimalno
resenje savremenih kompanija u kreiranju inf. Sistema.
Informacioni logisticki sistem mozemo definisati kao skup metoda, procesa i operacija za prikupljanje, cuvanje,
obradu, prenosenje i distribuciju podataka u okviru logisticke organizacije, ukljucujuci opremu koja se u te svrhe
koristi i ljude koji te aktivnosti obavljaju.
Informacioni logisticki sistem je kompjuterski podrzan sistem, ciljno orijentisan na obezbedjenje podrske upravljanju
integrisanim logistickim aktivnostima i rukovodjenju u okviru logistickog pristupa.
ILS kao skup metoda, procesa i operacija za prikupljanje, cuvanje, obradu, prenosenje i distribuciju podataka van
nje. Rec je o informacijama koje se odnose nap oslovanje i medjuodnose kompanija-ucesnica lanca snabdevanja.
Spoljne informacije bi podrzale nove informacione tehnologije elektronske razmene podataka.To je prvi korak ka
projektovanju informacionog sistema integrisanog lanca snabdevanja.
Inf. Sistem integrisanog lanca snabdevanja je slozeniji od ILS, jer povezuje integrisan logisticki sistem kompanije sa
informacionim sistemima integrisane logistike kompanija-partnera, dakle sistemima iz eksternog okruzenja.
Podrsku bi dao internet. Pomocu njega efikasno bi se odvijali poslovni dogovori izmedju ucesnika lanca
snabdevanja, obavljala brza i efikasna razmena podataka.
12. STRUKTURA ILS
ILS cine oprema, programi, ljudi, postupci, podaci i informacije.
Recima eksperata iz oblasti informacionih tehnologija, osnovne komponente svakog informacionog sistema, pa i
logistickog, jesu hardver, softver, orgver, lajfver, dejt, netver.
Hardver je operativni sistem, koji tehnicki omogucava da se informacije unesu, obrade i analaziraju.
Softver omogucava operativnu obradu, analizu i prezentaciju informacija za proces odlucivanja.
Orgver je skup postupaka i metoda “rada” sa podacima.
Lajfver cine ljudi (programeri i operateri) koji pomazu kroz postupke da se podaci unesu, obrade i prezentuju kroz
odredjena saznanja.
Dejt su podaci informacije tj. saznanja kao njihov rezultat.
Netver je mreza koja povezuje prethodno navedene komponente.
ILS omogucava sistematsko i kontinuirano prikupljanje, sortiranje, obradu i analizu, procenu, distribuciju i
prezentaciju informacija.
Informacije su prikladne, blagovremene, tacne i istinite.
ILS povezuje informacione sisteme nabavke, proizvodnje, prodaje, finansija i marketinga.
Svrha svakog upravljackog informacionog sistema, pa i sistema integrisane logisitke, jeste pomoc u operativnom
upravljanju i rukovodjenju. Informacioni sistemi cesto pomazu donosenju trategijskih odluka. Najveci broj autora
posmatra ILS kroz navedene podstisteme:system obrade naloga,system istrazivanja I obavestavanja,system podrske
odlucivanju system izvestaja I izlaza.

Tehnike optimizacije traze i pruzaju jedan odgovor, jedno resenje, pa se tako i zovu. Jedno je resenje optimalno u
jednoj kombinaciji. Ponuda optimalnog resenja je moguca primenom linearnog ili matematickog programiranja.
Upravljanje bazom znanja
Podsistem za upravljanje znanjem se naziva Inteligentnim sistemom za podrsku odlucivanju IDSS –
Intelligent
Decision Support System.
Ekspertni ili inteligentni sistem u stvari sistem ljudskog uma pretocen u racunar, koji je osposobljen da “misli”.
Korisnicki interfejs
Korisnicki interfejs cini sistem podrske odlucivanju upotrebivim. Tako slozen sistem je tako jednostavan za
upotrebu, zahvaljujuci novim softverskim tehnologijama, narocito Windows-u. U tome je njegova prednost u odnosu
na druge podsisteme i tradicionalni sistem podrske odlucivanju.
16. SISTEM IZVESTAJA I IZLAZA U ILS
Sistem izvestaja i izlaza pomaze upravljanju logistickim aktivnostima, tj. procesu planiranja, primene i kontrole
logistickih aktivnosti.
Pojedini izvestaji se rade posle obavljenog procesa predvidjanja i planiranja kategorija kao sto su prodaja, profit,
traznja, trzisni trendovi, koje nazivamo izlazima. Izvestaji o izlazima sluze procesu planiranja logistickih aktivnosti.
Operativni izvestaji pomazu pracenju i kontroli izvrsenja pojedinacnih nabavki i procesa snabdevanaj, pracenju i
kontroli rada sa zalihama, pracenju skladistenja i rukovanja materijalima i proizvodima, realizaciji proizvodnje po
planiranom rasporedu, pracenju transporta i sl. Oni pomazu odvijanju svakodnevnih logistickih aktivnosti u svim
podsistemima logistickog sistema.
Kontrolni izvestaji pomazu analizi kvaliteta logisticke usluge, troskova logistike, stepena ostvarenja logistickog
zadatka i za to odvojenog budzeta i drugih ostvarenih logistickih aktivnosti u odnosu na planirane, sa ciljem merenja
stepena odstupanja.
Sistem izvestaja i izlaza se oslanja na podatke internog racunovodstvenog sistema kada mu je svrha komparativni
pregled ocekivanih izlaza u odnosu na izlaze ostvarene u prethodnim periodima, izvestavanje o kretanju troskova i
prihoda po pojedinim logistickim funkcijama, trzistima ili periodima, izvestavanje o stanju zaliha po proizvodu, po
fazi njihovog kretanja, vremenskim periodima i dr.
17. ELEKTRONSKA RAZMENA PODATAKA I STANDARDI POSLOVNE DOKUMENTACIJE I PRIMENA
Pojam EDI tehnologije
Elektronska razmena podataka – EDI (
Electronic Data Interchange
) se smatra novom informacionom tehnologijom,
iako je ravijena osamdeseti godina XX veka.
Evropski model EDI tehnologije u trgovini nazvan je TEDIS.
EDI tehnologija je rezultat spoznaje da se efikasna komunikacija izmedju kompanija u savremenim uslovima
poslovanja jedino moze obaviti tehnologijama koje podrzavaju jezik racunara i komuniciranje izmedju njih.
EDI tehnologija “govori jezikom poruka”. Upravo u tome je njena primarna prednost, ali i nedostatak. Nedostatak se
manifestuje u otezanoj standardizaciji “jezika poruka” u uslovima globalizacije poslovanja.
Evropski medjunarodni standardi poslovne dokumentacije – GTDI i americki standardi poslovne dokumentacije –
ANSI X 12 su bili osnova odvijanja medjunarodnog platnog prometa izmedju kompanija na podrucjima koja su
pokrivali do 1988.
Medjunarodnog elektronskog standarda za podatke i dokumenta u oblasti administracije, trgovine i transporta –
EDIFACT.
EDIFACT standard u logistici
EDIFACT je standard poslovne dokumentacije u oblasti administracije, transporta i trgovine.
Prvi standardizovan dokument bio je nalog za placanje.
EDIFACT- Medjunarodni elektronski standard za podatke i dokumenta u oblasti administracije, trgovine i transporta.
EDIFACT je bio resenje za nepodudarnost izmedju jezika poruka, jer je komunikacija porukama bila otezana zato
sto su kompanije poticale iz razlicitih podrucja primene medjunarodnih standarda poslovne dokumentacije.
EDI i EDIFACT - Uvođenje i koristi od EDI i EDIFACT-a
Uvodjenje EDI tehnologije i primena EDIFACT standarda u poslovnom komuniciranju je investicioni poduhvat, pa
je privilegija velikih i mocnih kompanija. Uvodjenje EDI tehnologije u poslovanje je nuzno, jer je nemoguce
komunicirati sa kompanijom-partnerom koja nije uvela EDI tehnologiju. Primer je komanija “Procter&Gamble” koja
automatski vrsi isporuku proizvoda lancu diskonta “Wal Mart”.
Pocetkom devedesetih godina XX veka singapurska privreda je uvela EDI tehnologiju, ona se smatra liderom u
koriscenju EDI tehnologije ali i novim kokurentom na svetskom trzistu.
Ogranicenja za uvodjenje EDI tehnologije u nasoj zemlji su na strani:
-
institucionalnih faktora, posebno zakonsko – pravne regulative
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti