SADRŽAJ:

1. Uvod……………………………………………………………………...3

2. Razvoj britanskog političkog sistema…………………………………….4

3. Osnovna ustavna obilježja Ujedinjenog Kraljevstva..................................5

4. Monarh........................................................................................................6

5. Britanski Parlament.....................................................................................7

6. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva...................................................................8

7. Političke partije u Ujedinjenom Kraljevstvu...............................................8

8. Zaključak.....................................................................................................9

9. Literatura....................................................................................................10

1. Uvod

Još je starogrčki filozof Platon, u svom kapitalnom djelu "Država" pisao da isto 

onoliko koliko ima vrsta država mora biti i vrsta ljudskih karaktera, jer se državna 
uređenja ne rađaju iz hrasta ili stijene već iz karaktera ljudi koji državu povlače kao uteg 
na vagi. Od antike do današnjih dana, možemo uočiti da je ljudski karakter najveću 
sklonost iskazao prema dvije vrste državnih uređenja; monarhiji i republici. Ova dva 
dominantna oblika državnog uređenja kroz istoriju su se sukobljavala, nadopunjavala, 
smjenjivala, ali i doživljavala promjene, kako svog sadržaja tako i forme. 

Stepen monarhijskog elementa u ustavnom uređenju monarhija, sa jedne strane varira 

i zavisi od toga da li se vlast monarha odnosi i na zakonodavstvo i na upravu ili samo na 
upravu, i sa druge, da li je vlast monarha samo formalna ili je i stvarna. U savremenim 
evropskim kraljevinama kao što su Velika Britanija, Švedska ili Nizozemska, osim što je 
formalno na čelu države, monarh u rukama nema niti jednu bitnu polugu vlasti jer se 
zakonodavna vlast u potpunosti nalazi u nadležnosti parlamenta, dok je izvršna vlast u 
rukama vlade čiji sastav odražava odnos političkih snaga u predstavničkoj skupštini.

Parlament je naziv za najviše predstavničko tijelo u nekoj državi ili užoj političkoj 

zajednici. U savremenom svijetu to tijelo najčešće ima zakonodavnu, odnosno 
ustavotvornu funkciju, pa se ponekad podrazumijeva kao sinonim za legislativu. Ime 
parlament dolazi od francuske riječi 

parler

 za "govor", a prvi put se taj naziv koristio u 

srednjevijekovnoj Engleskoj i Francuskoj za tijela različite prirode. Parlament u 
današnjem smislu se razvio iz srednjovjekovnog engleskog Parlamenta koji je ispočetka 
imao savjetodavnu ulogu prema vladaru.

Po parlamentu je nazvan oblik demokratskog društveno-političkog uređenja koji se 

naziva parlamentarni sistem ili parlamentarizam. U njemu je izvršna vlast podređena 
zakonodavnoj vlasti uobičenoj u parlamentu, odnosno njeni predstavnici su politički 
odgovorni predstavnicima zakonodavne vlasti. U takvim sistemima šef države u pravilu 
ima uglavnom simboličku ulogu, te po pitanju funkcioniranja vlasti nema suštinske 
razlike između parlamentarne monarhije i parlamentarne republike. Nasuprot tome,šef 
vlade je u pravilu odgovoran i zavisan o parlamentu. On svoju funkciju može obavljati 
jedino dok ima povjerenje parlamenta. Kada se takvo povjerenje dovede u pitanje, u 
parlamentu se obavi glasanje o povjerenju vladi. Ukoliko vlada na takvom glasanju 
izgubi poverenje, podnosi ostavku, a nakon toga se imenuje mandatar za sastav nove 
vlade ili raspisuju novi parlamentarni izbori. 

Parlamenti se mogu sastojati od jednog ili dva zasebna parlamentarna doma, pa se po 

tome dijele na jednodomne i dvodomne. Postoje, doduše, prilično rijetki primjeri 
trodomnih parlamenata. U dvodomnim parlamentima se razlikuju tzv. 

donji

 i 

gornji dom

Donji dom dvodomnog parlamenta u pravilu ima većinu zakonodavnih i drugih 
ovlaštenja koja je ustavom neke države namijenjena legislativi, dok gornji dom u pravilu 
ima savjetodavnu ili nadzornu funkciju. Članove parlamenta najčešće biraju građani na 
neposrednim i tajnim izborima, ali se mogu birati i posredno od strane nižih parlamenata, 
posebno organiziranih tijela, odnosno imenovati od strane šefa države, vlade ili za to 

2

background image

Želiš da pročitaš svih 9 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti