PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON BANJALUKA
SAOBRACAJNI FAKULTET
TEMA : PASIVNI ELEMENTI BEZBJEDNOSTI VOZILA
TEZE:
1.UVOD
2.
PASIVNI ELEMENTI BEZBJEDNOSTI SAOBRAĆAJA
3.
KAROSERIJA VOZILA
4.
SIGURNOSNI POJASEVI
5.
VAZDUŠNI JASTUK
6.
ZAŠTITA LICA KOJA SE PREVOZE VOZILIMA SA DVA TOČKA
7.
NASLON ZA GLAVU
8.
UNUTRAŠNJOST VOZILA
9.
OSTALI PASIVNI ELEMENTI
10.
ZAKLJUČAK
11.
LITERATURA
STUDENT:GAVRANOVIĆ JOVICA
ODOBRAVA:
BANJALUKA,NOVEMBAR 2016.
1. UVOD
-Vozilo je jedan od osnovni faktora bezbjednosti u saobraćaju.
-Udio ovog faktora bezbjednosti nije mali,a stalna tendencija porasta broja vozila ukazuje na njegov
jos veći značaj istovremeno obavezu da se ovom faktoru pokloni još veća pažnja.
-Postoje osnovne mjere bezbjednosti u pogledu kretanja motornih vozila na putevima i sastoje se u
obavezi vozača i drugih lica odgovornih za tehničku ispravnost vozila na putevima da ne smiju
upravljati vozilom niti narediti drugom licu da to učini,koje nije tehnički ispravno ili koje ne
zadovoljava tj.ispunjava uslove propisane za saobraćaj takvog vozila.
Zadnje četiri decenije obeležio je nagli porast broja i složenosti elektronskih sistema u automobilima.
Učešće elektronike u današnjim automobilima čini čak 25% ukupne proizvodne cene. Analitičari
procjenjuju da je više od 80% inovacija u automobilskoj industriji zasnovano na elektronskim
sistemima.
Kao što LAN-om možemo povezivati računare tako kontrolne mreže povezuju eleketronsku opremu u
vozilu.Međutim, za sistemsko istraživanje bezbednosti saobraćaja najvažnije je dobro razumevanje
složenih interkacija između čoveka, vozila i puta (saobraćajnice, odnosno okoline). Interakcije čovek –
vozilo put (okolina) vrlo su važne kako za bezbednost i upravljanje saobraćajem tako i za dizajniranje
saobraćajnica.
Povećana bezbednosti može se postići preduzimanjem mjera u cilju sprečavanja da do nesreće dođe
(aktivna bezbjednost) ili preduzimanjem mjera da posledice budu minimalne u slučaju dešavanja
nezgode (pasivna bezbjednost).
Potrebno je, ipak razgraničiti i u teorijskom smislu da ispravnost pojedinih sistema vozila predstavlja
jedan aspekt bezbjednosti vozila; pouzdanost vozila kao skup tehničkih sistema jedinstvene cjeline je
drugi aspekt problema, a konstrukcijska podešenost vozila da pruži aktivnu i pasivnu zaštitu, odnosno
bezbjednost. Samo koherentnost sva tri činioca, ostvarena tako da se prožimaju svi pomenuti aspekti,
stvarno određuje vozilo kao činilac bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Konstrukcijom i proizvodnjom vozilo dobija određene elemente od kojih zavisi bezbjednost
saobraćaja. Elementi vozila koji utiču na bezbjednost saobraćaja mogu se podjeliti na aktivne, pasivne
i katalitičke. U aktivne elemente bezbjednosti saobraćaja mogu se ubrojati ona tehnička rješenja
vozila čiji je zadatak smanjenje mogućnosti nastanka saobraćajne nezgode.
U pasivne elemente sigurnosti se ubrajaju rješenja koja imaju zadatak da u slučaju nastanka
saobraćajne nezgode smanje njene posljedice.
I na kraju, u katalitičke elemente spadaju oni parametri vozila koji mogu ostvariti nepovoljno dejstvo
na druge faktore, prije svega na vozača i na taj način uticati na nastanak nezgode ili težinu posljedica.
Njihova tehnička ispravnost je sigurna garancija da će njihova pojava u saobraćaju predstavljati
manju opasnost nego što je to slučaj s tehničkim neispravnim vozilima.
Statistički podaci o broju uzročnicima saobraćajnih nezgoda pokazuju da motorna vozila veće snage
imaju manji broj nezgoda, a ovaj broj još je manji kada se radi o tri godine starim vozilima, što znači o
relativno novim vozilima. Nepovoljan standard stanovništva je uzrokovao nemogućnost kupovine
novih vozila, tako da je došlo do povećanja prosječne starosti voznog parka, a na osnovu statistike
možemo utvrditi da je više od 90% starije od 10 godina. To je prilično nepovoljno i loše utiče na
bezbjednost saobraćaja.
Dobro rješenje što se toga tiče bi moglo da se stimuliše zamjena vozila starih preko 15 godina sa
nekim novijim što bi dovelo do smanjenja prosječne starosti.
3. KAROSERIJA VOZILA
Funkcija karoserije vozila je da udruži zaštitu od vremenskih nepogoda,funkcionalnost i bezbjednost u
jedinstvenu cjelinu.
Zbog izloženosti različitim opterećenjima i uslovima rada treba da bude elastična,čvrsta,višetruko
otporna,izdržljiva i odgovarajućeg aerodinamičkog profila.
Njen oblik i konstrukcija utiču na vrlo veliki broj tehničko eksploatacionih karakteristika vozila (vučno
dinamičke,stabilizacione,bezbjednosne,upravljačke i ekonomske).
U slučaju nezgode ona treba da spriječi ispadanje putnika iz vozila,prodiranje spoljnjeg tijela u
prostor za putnike i unutrašnjim uređenjem da ublaži povrede putnika.
Ako se pri izradi prednjeg dijela vozila upotrijebi više materijala sa povišenim udarno energetskim
kapacitetom onda će zaštitna svojsta karoserije,a time i cijelog vozila, pri nezgodama u kojim dolazi
do čeonih sudara vozila biti povećana
.
Od jačine krovnih nosača i krova zavisi zaštita putnika prilikom prevrtanja.
Međutim najveći problem je zaštita od bočnih sudara vozila.
Zbog vrata i činjenice da je širina vozila manja od njegove dužine,teže je izvesti ojačanja koja će
spriječiti prodiranje spoljnjeg tijela u prostor za putnike..
Više pažnje treba posvetiti opremanju ulica i projektovanju vrata i stubova nosača na vozilima.
Najbolje je kada je prag vrata u visini branika i ojačan,a brave i šarke na vratima otpornije na
kidanje,kako bi se sprečilo izbacivanje putnika iz vozila.
Karoserija putničkog vozila sastoji se od
tri dijela:
-prednji dio-
za smještaj pogonskog agregata ili prtljaga (u zavisnosti od osnovne karoserije vozila)
-
srednji dio-
za smještaj vozača i putnika
-zadnji dio-
za smještj prtljaga ili pogonskog agregata.
Prednji i zadnji dio imaju poklopce koji mogu da se otvaraju i zatvaraju,a služe za prilaz pogonskom
agregatu,odnosno prtljagu.
Ukoliko je srednji dio ojačan pružiće veću zaštitu putnicim.
Od karoserije vozila donekle zavisi i izbor ostalih agregata vozila.
U nju se često smještaju i neki agregati i sklopovi vozila (pogonski agregati, rezervoar, električni
uređaji i dr.).
Sigurnosna karoserija ima prostor za putnike ojačan između srazmjerno slabog prednjeg i zadnjeg
dijela koji se relativno lako deformišu.
Kinetička energija se preobrazuje u deformišući rad,čime se produžava usporenje,ublažava zaštita
koja djeluje na putnike i smanjuju posljedice.
Prlibližno oko ¼ uništavajuće energije potroši se za gnječne zone.
Zaštita putnika u vozilu,pored konstruktivnih rješenja i uređenosti unutrašnjosti kabine,zavisi i od
veličine tj.težine vozila.
Po pravilu lakše vozilo predstavlja manji rizik za one van vozila a veći rizik za one u njemu i
obrnuto,teže vozilo veći rizik za one van a manji za one u vozilu.Kod novijih automobila motor i
prednje vješanje vozila pod konstrukcijom vozila odvojeni su od karoseije (DSA-Dinamic Safety-
dinamička bezbjednost).
Ovakve karoserije omogućavaju bolje ležanje na putu i doprinose da se buka i vibracije manje
osjećaju u kabini.Jedan broj putničkih automobila proizvodi se u kabriolet izvedbi (bez krova kabine).
Sa aspekta bezbjednosti ova činjenica je nepovoljna,jer je bolje ako se putnici u zatvorenom prostoru.
Međutim,čovjek hoće preglednost pa se ova vozila češče koriste u područjima koje karakterišu topli
klimatski uslovi.
strukture karoserije s mnoštvom interaktivni dijelova koji raspodjeljuju silu udarca preko karoserije
kako bi se smanjile povrede putnika.
Zračna zavjesa i bočni zračni jastuci za prednja sjedišta štite glavu i prsni koš.
4
.
SIGURNOSNI POJASEVI
Neki zaštitini sistemi imaju tu pogodnost da djeluju-aktiviraju se kada treba nezavisno od ponašanja i
volje čovjeka,odnosno i bez prethodnog korišćenja od strane vozača i putnika.
Drugi zaštitni sistemi djeluju-aktiviraju se u određenoj situaciji samo onda ukoliko su prethodno bili
korišćeni od strane vozača,odnosno putnika.
Praktično njihovo dejstvo zavisi od volje čovjeka.
U ove druge zaštitne sisteme spadaju i sigurnosni pojasevi koji ce u slučaju saobraćajne nezgode imati
određeno dejstvo samo onda ukoliko se prethodno korišteni odnosno ukoliko su lica u vozilu bila
vezana. Pogodnost pravih i zaštitnih sistema su značajne i treba ih imati u vidu ali ih ne treba mješati
sa efikasnošću.
Efikasnost ovih sistema je drugo pitanje i treba ga posebno razmatrati.
Sigurnosni pojasevi ne utiču na broj saobraćajni nezgoda,nego kao pasivan element bezbjednosti
vozila mogu doprinjeti ublažavanju posljedica (smanjenje poginulih i povrijeđenih lica) ovih nezgoda.
Pojas sa drugim elementima zaštite (naslon za glavu,vazdušni jastuk,sigurnosni upravljač itd.)
poboljšava pasivnu bezbjednost vozila i povećava ličnu zaštitu lica u vozilu koja ga koriste.
Masa čovjekovog organizma pri velikim brzinama dobija silu ubrzanja koja prevazilazi mogućnost
suprostavljanja pri nagloj promjeni brzine-udaru u slučaju saobraćajne nezgode.
Kod naleta pri brzini od 7 km/h oslobađaju se sile od oko 570 kg kod čovjeka teškog 70 kg,a pri brzini
od 50 km/h sila je jednaka 20-oj težini ili 1.400 kg.
Taj potisak ne može da izdrži čovjek oslanjajući se na volan ili druge dijelove karoserije vozila pa uloga
sigurnosnog pojasa kod velikog broja nezgoda može biti djelotvorna.
Sigurnosni pojasevi u slučaju nezgode zadržavaju putnike u granicama kabine vozila i na taj način
sprečavaju ispadanje iz vozila i sudar sa pregradom ispred njega.
Oni putnika zadržavaju u sjedištu tako da se njegovo usporenje suviše ne razlikuje od usporenja vozila
i na taj način smanjuju dejstvo sila koje dovode do povreda,sprečavaju ispadanje iz vozila,kretanje
