37

37

1. UVOD

      U   poslednjih   četrdesetak   godina   dogodili   su   se   ekstremni   vremenski,   klimatski   i 
hidrološki   događaji   (npr.   poplave)   u   svim   delovima   sveta.   Globalno,   u   poslednjih 
dvadesetak   godina   broj   hidrometeoroloških   katastrofa   se   udvostručio   Ustanovljeno   je 
kako je El Nino događaj 1997-1998, bio najjači u proteklom veku, te da je uticao na 110 
miliona ljudi i stajao globalnu privredu 100 milijardi US $. Statistike prikupljene od 
osiguranja za period 1950.-1999. pokazuju da su se najveće prirodne katastrofe dogodile 
većinom kao posledica vremena i klime, te da su prouzrokovale gubitke od 960 milijardi 
US $. Najviše gubitaka zabeleženo je u nekoliko poslednjih decenija. 

      Sa   naučne   tačke   gledišta,   sve   prirodne   katastrofe   su   normalna   stvar   u   razvoju   i 
starenju Zemlje. Tektonska ploča, vruće tačke i rasedne zone objašnjavaju nam većinu 
zla. Međutim, nećemo se zadržavati na geološkim definicijama katastrofa, već ćemo se 
usredsrediti na katastrofe same. 

      Otkad je sveta i veka, katastrofe velikih razmera sastavni su deo ljudske istorije. 
Mnoge je zapisao čovek, a za zapis ostalih pobrinula se priroda sama. Jedna od najstarijih 
zabeleženih katastrofa, više-manje dokazana, je biblijska poplava. 

      Poplava koja je potopila ceo svet, a jedini preživeli bili su putnici sa Nojeve barke, 
spominje   se   i   u   drugim   zapisima   drevnih   naroda,   no   samo   onih   koncentrisanih   oko 
današnje Turske. Naučnici, poglavito geolozi, uspeli su napraviti model koji potpuno 
odgovara biblijskom opisu poplave. Potop nije bio planetarnih razmera, iako je bilo doba 
poplava i nivo mora se podigla, već se ograničio na pomenuto područje. U vremenu kada 
je završilo ledeno doba led koji je dopirao do južnih granica Evrope počeo je da se topi. 
Većina reka iz istočne i jugoistočne Evrope nosila je veliku količinu vode koja je punila 
tada zatvoreni depresijski bazen u kojem se nalazi današnje Crno more. Voda je pritiskala 
okolne planine, buka koja je pritom nastajala bila je zaglušujuća, bog je najavljivao potop 
i planine su popustile. Otvorio se Bosfor i cela Mala Azija je poplavljena, sve do planine 
Ararat. Nije poznato koliko je ljudi poginulo u toj poplavi, ali je poznato da je u jednoj 
koja je zadesila kinesku pokrajinu Huaian Kou kada se izlila reka Huang He poginulo 
više od 900.000 ljudi. 

      Klima,   vreme   i   vodni   resursi   mogu   delovati   razarajuće   na   društveno-ekonomski 
razvoj i na dobrobit čovečanstva. Ekstremni događaji vezani uz klimu kao što su poplave 
godišnje blizu 35% svih katastrofa. One dovode do ogromnih ljudskih patnji, gubitaka 
života i ekonomskih šteta. 

      

Poplava

  je stanje vode, kod kojeg je vodostaj  reke  ili drugih  voda  znatno iznad 

normale. Sistemi za odbranu od poplava čine odbrambeni nasipi.

      Prema uzrocima nastanka poplave se mogu podeliti na:

poplave nastale zbog jakih padavina

poplave nastale zbog nagomilavanja leda u rekama, 

37

37

poplave nastale zbog klizanja zemljišta ili potresa, 

poplave nastale zbog rušenja brane ili ratnih razaranja. 

 

      S obzirom na vreme formiranja vodenog talasa poplave se mogu razvrstati na:

mirne poplave - poplave na velikim rekama kod kojih je potrebno deset i više sati 
za formiranje velikog vodenog talasa; 

bujične poplave - poplave na brdskim vodotocima kod kojih se formira veliki 
vodeni talas za manje od deset sati; 

akcidentne poplave - poplave kod kojih se trenutno formira veliki vodeni talas 
rušenjem vodoprivrednih ili hidroenergetskih objekata. 

 

      Prirodne   katastrofe,   naročito   poplave   ne   poznaju   državne   granice.   Sprečavanje   i 
zaštita od poplava predstavlja kompleksnu delatnost, a glavne zadatke obavljaju uprave 
za vodoprivredu. Međutim, iskustvo iz prakse ukazuje na to da ova vrsta zaštite ima razne 
elemente,   kao   što   je   informisanje   stanovništva,   obezbeđivanje   logistike,   pružanje 
lekarske, psihičke pomoći, spasavanje iz vode i tehničko spasavanje, gde je potrebno 
poboljšanje i razvoj organizacije, u tehničkoj oblasti, a takođe i u oblasti obučavanja. 
Praksu zaštite od poplava potrebno je proširiti elementima koji bi garantovali bezbednost 
ne samo teritorije ugrožene datom opasnošću, već i živote lokalnog stanovništva. 

      Ovog   trenutka   ne   postoje   organizovane   snage   koje   bi   bile   sposobne   za   efikasno 
obavljanje usaglašene, kompleksne, sprečavajuće i odbrambene delatnosti u više zemalja 
istovremeno i po istim standardima za formiranje i obezbeđivanje prihvatnih okolnosti 
koje   bi   približno   zadovoljile   normalne   životne   potrebe   u   blizini   njihovog   sedišta. 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 
 

background image

37

37

koliko   poplave   stravično   ugrožavaju   bezebdonosni   sistem   ljudi   od   ove   elementarne 
nepogode   – prirodne   katastrofe,   kako   u   drugim   državama   tako   i   u   Republici   Srbiji. 
 

      

1.6.Prezentacija dobijenih rezultata istraživanja 

1. Najveći broj ispitanika ima preko 40 godina,  27%. 
2. Najveći broj ispitanika bio je muškog pola, 56%. 
3. Najveći   broj   ispitanika   smatra   da   bezbednost   građana   u   Srbiji   nije 

ugrožen poplavama 66,6%. 

4. Največi broj ispitanika samtra da poplave ugrožavaju bezbednost zdravlja 

ljudi 90%. 

5. Najveći broj ispitanika smatra da je životinjski svet u Srbiji ugrožen u 

polavama 57,3%. 

6. Najveći Broj ispitanika smatra da je imovina ljudi ugrožen u polavama u 

Srbiji 88%. 

7. Najveći broj ispitanika misli da nisu svi gradovi podjedanko organozovani 

od poplava u našoj zemlji 73,7%. 

8. Najveći   broj   ispitanika   tvrdi   da   infrastruktura   naše   zemlje   nije   uipšte 

zaštićena od mogućih poplava 92%. 

9. Najveći broj ispitanika smatra da nije adekvatno odreagovano na posledice 

u zadnjim polavama u Srbiji96,2%. 

10. Najveći broj ispitanika smatra da je kriv ljudski faktor za poplave u Srbiji 

56,3%. 

11. Manji broj ispitanika je smatrao da naša zemlja ima odgovarajući zakon o 

zaštiti od poplava 23,2%. 

12. Manji broj ispitanika je samtrao da se sanacije posledice poplava vrši u 

prihvatljivom roku 12,3%. 

13. Najveći   broj   ispitanika   smatrao   je   das   u   sela   ugroženija   od   poplava   u 

Republici Srbiji 67,3%. 

14. Najveći   broj   ispitanika   smatra   da   je   u   Srbiji   ugroženija   imovina 

(57,3%)nego zdravlje (42,7%) u toku polava u našoj zemlji 

 
 
 
 

      

1.7.Rezultati istraživanja putem ankete 

37

37

  Rezultati dobijeni netom 30 ipitanika

 

 

 

1 a) 0%

b) 14 

c) 13 d) 3

2 a) 2

b) 10 

c) 12 d) 6 

3 a) 22

b) 8

c) /

d) /

4 a) 16

b) 14

c) /

d) /

  Odgovori 

 

 

 

1 a) 22

b) 8

 

 

2 a) 20

b) /

c) 9

d) 1

3 a) 27 

b) /

c) 3

d) /

4 a) 2

b) 28

c) /

d) /

5 a) 2

b) 22

c) 6

d) /

6 a) 20

b) 2

c) 8

d) /

  Najveći broj dobijenih odgovora 

 

 

 

1 a) 22 ili 73%

 

 

 

2 a) 20 ili 66,6%

 

 

 

3 a) 27 ili 90%

 

 

 

4  

b) 28 ili 93,3%

 

 

5  

b) 22 ili 73,3%

 

 

6 a) 29 ili 96,6%

 

 

 

 

      Rezultati   istraživanja   pokazuju   da   građani   Srbije   mogu   biti   ugroženi   od   poplava. 
Većina   ispitanika   misli   da   poplave   ugrožavaju   kako   sistem   bezbednosti,   tako   i 
bezbednost i zdravlje ljudi i životinjskog sveta. Većina ispitanika misli da su ugroženija 
sela   nego   gradova   i   da   naša   zemlja   nema   odgovarajući   pristup   za   rešavanja   ovog 
problema.

  

 

      

2.POJAM POPLAVA 

      

Poplava

 (inundacija) je prirodna pojava koja označava neuobičajeno visoki vodostaj 

u rekama i jezerima, zbog koga se voda iz rečnog korita ili jezerske zavale preliva preko 
obale te plavi okolno područje. Takođe označava i nešto ređu i obično kratkotrajniju 
pojavu koja se događa na obalama mora.

1

1

 sh.wikipedia.org/wiki/Poplava, pristup sajtu 04.11.2011.

background image

37

37

sintagmatski pojmovi – izazovi, rizici i pretnje bezbednosti ili bezbednosni izazovi, rizici 
i pretnje.

2

 

      Rešavanje bilo kakvog bezbednosnog problema u vezi je sa odlučivanjem (donošenje 
i   realizacija   odluka),   a   svako   odlučivanje   podrazumeva   izlaganje   određenom   stepenu 
opasnosti (rizik). 

      Ukoliko se govori o poplavama kao prirodnom hazardu, postoji pet ciljeva za njihovo 
istraživanje i to

3

 

određivanje obima ljudske  prisutnosti  u područjima  u kojima  se mogu 
desiti ekstremne prirodne pojave i procesi, 

određivanje   dometa   prilagođavanja   socijalnih   grupa   na   ove   ekstremne 
pojave i procese, 

istraživanje   o   načinu   doživljavanja   ekstremnih   pojava   i   rezultujućih 
hazarda, 

istraživanje procesa izbora mera za reduciranje štete, 

predviđanje efekata različitih javnih politika kao odgovora na hazarde. 

 

      Ukoliko  je  to  neki  događaj   koji  se  dešava  tokom   tačno  ograničenog   vremenskog 
trajanja   u   jasno   definisanoj   geografskoj   oblasti,   tačno   predviđenih   posledica   i   kada 
interakcija   između   ljudi   i   prirodnih   procesa   rezultira   u   značajanu   imovinsku   štetu, 
povredu ili gubitak života tada prirodni hazard postaje prirodni rizik. 

      Svedoci smo katastrofalnih poplava koje nanose ogromne štete, uništavaju naselja i 
gradove, poljoprivredne površine. Poplave predstavljaju jednu od najvećih opasnosti za 
ljudsku   zajednicu   i   imaju   značajan   uticaj   na   društveni   i   ekonomski   razvoj.   Ova 
smrtonosna, štetna pojava godišnje ubije na hiljade ljudi širom sveta, a pritom izaziva 
oštećenja širokih razmera.  Čak i veoma mali potoci, jaruge ili pak male reke nisu nimalo 
bezazleni i mogu takođe izazvati poplavu. Prema tome, svaka država na svetu može biti u 
opasnosti od istih. 

      Obilne padavine su najčešći uzročnici poplava svuda u svetu. Nivo vode raste usled 
obilnih kiša, naročito u regionima gde su padavine česte i duge. Poplave se javljaju i 
usled   topljenja   snega   i   leda.   Naime,   kako   se   temperatura   vazduha   povećava   usled 
globalnog zagrevanja, sneg i led se tope te podižu nivo okeanske vode. Tako, povećava 
se i nivo vode u rekama pa na taj način dolazi do izlivanja i katastrofa. Neretko se dešava 
da pogođena područja budu prekrivena muljem i blatom kada dođe do izlivanja reka ili 
velikih kiša. Ugrožene oblasti su najčešće kontaminirane opasnim materijama kao što su 
razni otpadi, kanalizacija, pesticidi, gorivo i sl., a stanovnici poplavljenih područja često 

2

 Mijalkovski,M., Đorđević, I.,: 

Rizik – Specifičan oblik ugrožavanja bezbednosti

, Univerzitet u Beogradu, 

Fakultet bezbednosti, Beograd, 2010. str.45

3

 Mijalkovski,M., Đorđević, I.,: 

Rizik – Specifičan oblik ugrožavanja bezbednosti

, Univerzitet u Beogradu, 

Fakultet bezbednosti, Beograd, 2010. str.45.

Želiš da pročitaš svih 37 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti