NASTANAK I RAZVOJ SOCIOLOGIJE

OSNIVANJE SOCIOLOGIJE
u razdoblju sociologije  mozemo razlikovati dva razdoblja:
 -prvo razdoblje obuhvata period pocev od interesovanja za coveka i ljudsko drustvo u dalekoj proslosti 
sve do 19. veka, kada se drustvo razmatra iz aspekta filozofije
  -drugo razdoblje obuhvata period od sredine 19. veka pa do danas, kada se drustvo razmatra preko 
teorijskih cinjenica, primenom odgovarajucih metoda i tehnika.
Sociologija se pojavljuje istovremeno sa naucnom psihologijom, ali mnogo kasnije od matematike, fizike, 
astronomije i biologije.

SEN-SIMONOVA KONCEPCIJA DRUSTVA
Sen-Simon (1760-1825) je napisao vise dela od kojih su najpoznatija: Esej o socioloskoj organizaciji, 
Organizator, Industrijski sistem i Novo hriscanstvo. U svojim delima je upotrebljavao razne pojmove koji 
ce kasnije postati bitni u zasnivanju moderne sociologije: pojam drustva i socijalnog sistema, pojam 
drustvene strukture, pojam klase, pojam drustvenog razvoja...
Bio je uveren da napredak drustva zavisi od napredka nauke, da ce naucna otkrica i usavrsavanje industrije 
dovesti do usavrsavanja drustva, na kojem ce raditi kvalifikovana lica – naucnici, inzinjeri, tehnicari…
Po njemu, postoje sledeci problemi:
 -slozenost nauke vodi njenoj kvalifikaciji koju ce predstaviti nova nauka “politicka nauka”
 -ova nova nauka ce se zasnivati na ucenju o razvitku i napredku
 -razvijanje bi se kretalo od mistike do pozitivne nauke
 -drustvo mora stajati na temeljina nove socijalne nauke
  -temelj drustvenih promena treba traziti u novoj industriji, zatim ukidanje parazitskih klasa i jedinstvo 
evropske nacije na bazi bratstva.
Sen-Simon je ostro kritikovao postojeci poredak i smatrao je da vlast treba da pripadne proizvodjacima a 
ne politickom i drzavnom aparatu.
Sen-Simonov   pogled   na   drustvo   je   snazno   uticao   na   razvoj   sociologije   kao   nauke   i   na   formiranje 
socioloskih ideja Ogista Konta.

OGIST KONT – POZITIVIZAM U SOCIOLOGIJI
Ogist Kont (1798-1857) je francuski filozof i teoreticar drustva, smatra se pronalazacem i osnivacem 
sociologije (otac sociologije) kao posebne drustvene nauke. Napisao je vise dela, od kojih su najpoznatija 
Kurs pozitivne filozofije, Kurs pozitivne politike, Rasprava o pozitivnom duhu, Pozitivisticki katihizis…
Po njemu, sociologija se bavi redom, poretkom i progresom drustvenog organizma koji stavlja pojedinca u 
podredjen polozaj.
Ogis Kont (kao i Sen-Simon) je ostro kritikovao postojeci drustveni poredak koji je zahvacen sukobima, a 
jedini put izlaska iz tog stanja nalazi se u duhovnom jedinstvu utemeljenom na pozitivizmu.
Podelio je sociologiju na:
  -socijalnu statiku – koja proucava staticke dimenzije poretka, koje izrazavaju saglasnost, harmoniju i 
ravnotezu   izmedju   politicke   organizacije   i   drustvene   strukture,   dok   porodica   i   religija   ignorisu   tako 
shvaceni drustveni poredak
 -socijalna dinamika – koja istrazuje razvoj i kontinuitet drustva u kojem dolaze do promene poretka koji 
tezi njegovom poretku.

RAZVOJ SOCIOLOGIJE U 19. VEKU
Nakon   Sen-Simona   i   Ogista   Konta,   razvoj   sociologije   je   isao   u   razlicitim   teotijsko-metodoloskim 
pravcima,   shvatanjima   da   su   drustvene   pojave   uslovljene   mnogobrojnim   faktorima   (naturalistickim, 
psihologistickim, ekonomskim…), a ne samo misljenjem ili idejama. Upravo iz ovih teorija faktora su 
nastale brojne teorije i pravci (pozitivisticki, naturalisticki i psihologisticki), kao i socioloske orijentacije 
(funkcionalizam, strukturalizam i marksizam).

POZITIVIZAM U SOCIOLOGIJI
-je bio popularan sve do Drugog svetskog rata. Nakon rata, njegova popularnost opada, uglavnom zbog 
jakih kritika drugih gledista (funkcionalizam, strukturalizam i marksizam) koja su nudila bolja resenja i 
tako postala modernija.
Najizrazeniji pristup pozitivizmu u sociologiji nalazimo kod Emila dirkema u delima “Pravila socioloske 
metode”. On posmatra drustvene cinjenice kao da su stvari. Tu definiciju je kasnije detaljno i preciszno 
definisao Maks Veber.
Medju   zastupnicima   pozitivizma   postoje   bitne   razlike   ali   su   svi   oni   imali   zajednicki   stav   da   s   eu 
proucavanju coveka i ljudskog drustva moraju uvazavati principi prirodnih nauka.

MEHANICISTICKI PRAVAC
Predstavnici ovog pravca objasnjavaju drustvene pojave polazeci od prirodnih nauka (matematike, fizike, 
hemije   i   mehanike)   a   pre   svega   od   mehanickih   zakona   kao   sto   su   kretanje,   ravnoteza,   privlacenje, 
odbijanje…na taj nacin se drustveni zakoni mogu objasniti mehanickim zakonima.
Mehanicisticki nacin misljenja imao je znacajan uticaj u periodu formiranja i razvoja sociologije ali je 
njegov uticaj u modernoj sociologiji u stalnom opadanju.

GEOGRAFSKI PRAVAC
Zasatupnk ovog pravca je Frederik Le Plej (1806-1888).
Ovaj pravac objasnjava formiranje drustvene strukture uticajem geografskih cinilaca, svojstava zamljista, 
geografske duzine, sirine, klime, Sunca…
Porodica   je   jedna   od   najvaznijih   drustvenih   zajednica   a   navedene   geografske   pojave   odredjuju   njen 
karakter i njene odlike, kao sto su sastav, oblik, kultura i slicno.

BIOLOGISTICKI PRAVAC
Ovaj pravac pokusava objasniti drustvene pojave bioloskim zakonima, uporedjujuci ljudsko drustvo sa 
bioloskim organizmom, tvrdeci da se isti procesi odvijaju u bioloskom organizmu i drustvu. Postoje tri 
glavne varijante: organisticka, darvinisticka i rasisticka.
Darvinisticko ucenje o poreklu vrsta i evoluciji, snazno su uticali na mnoge mislioce u drustvu, kao i na 
glavnog predstavnika biologizma u sociologiji herberta Spensera (1820-1903), po kojem je sociologija 
utemeljena na biologiji a razvitak i funkcionisanje drustva slicno razvitku organizma, od najjednostavnije 
pa do slozene strukture. Njegova najznacajnija dela su: Drustvena statika, Principi sociologije, Odnos 
coveka prema drustvu i Pojedinac protiv drzave. Po njemu, ljudsko drustvo prolazi kroz cetiri faze razvoja 
koje rezultuju:
-prvobitnom hordom
-militaristickim ili vojnim tipom drustva
-industrijskim tipom drustva
-etnickim tipom drustva
Spenser je uvazavao neke bitne razlike izmedju drustva organizma, ali su njegove pristalice otisli jos dalje 
tvrdeci da se ljudsko drustvo i organizam ni po cemu ne razlikuju.

background image

Želiš da pročitaš svih 10 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti