Siromaštvo, nejednakost i razvoj

UNIVERZITET U BIHAĆU
EKONOMSKI FAKULTET
BIHAĆ
SMJER: 4+1

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA: Ekonomski razvoj i ekologija

TEMA: Siromaštvo, nejednakost i razvoj

Prof. dr Husein Muratović Student: Danira Redžić
Asistent: Mersud Omerdić 1707/09

Maj, 2011.

Sadržaj

Uvod

Siromaštvo, nejednakost i razvoj

1. Pojam siromaštva i nejednakosti

1.1.

Mjerenje nejednakosti i siromaštva

1.1.1. Mjerenje nejednakosti

1.1.2. Lorenzova krivulja

1.1.3. Ginijev koeficijent

1.2.

Mjerenje siromaštva

1.2.1. Mjerenje apsolutnog siromaštva

2. Rast i siromaštva

2.1.

Ruralno siromaštvo

2.2.

Žene i siromaštvo

3. Siromaštvo, nejednakost i socijalna skrb

4. Siromaštvo, nejednakost i razvoj u Bosni i Hercegovini

Zaključak

Literatura

Siromaštvo, nejednakost i razvoj

Danas na svijetu više od milijarde ljudi živi u uvjetima neprihvatljivog

siromaštva. Siromaštvo je kako društveni tako i ekonomsko, socijalni i politički problem.
Siromaštvo   se   manifestira   na   razne   načine,   kao   što   su   nedostatak   dohodka   i   drugih
svakodnevnih   potreba:   porast   lošeg   zdravstvenog   stanja   i   velika   smrtnost   od   bolesti,
neadekvatni   stambeni   uvjeti,   nezdrav   životni   ambijent,   društvena   izolacija   i
diskriminacija

Siromaštvo kao multidimenzionalini problem čiji su uzroci nacionalnog i

međunarodnog karaktera, determinira uvjete života za sve više ljudi na svijetu.

1. Pojam siromaštva i nejednakosti

Više od 1,2 milijarde ljudi živi od manje od 1 dolara dnevno, a više od 2,8 milijardi

gotovo pola svjetskog stanovništva živi sa 2 dolara na dan. Ovi siromašni ljudi često pate od
neuhranjenosti i lošeg zdravlja, gotovo nikako nisu obrazovani, žive u ekološko zagađenim
područjima i imaju malo političke moći.

Na različite načine možemo definirati siromaštvo, međutim da bi definirali siromaštvo

na adekvatan i slikovit način potrebno ga je iskusiti ali i vidjeti. O tome najbolje govore iskustva
siromašnih ili kako navode Todaro i Smith glasovi siromašnih;

Za siromašnog čovjeka sve je užasno-bolest, poniženje, sramota. Mi smo invalidi, mi od svega
strahujemo, o svakom ovisimo. Nikom mi ne trebamo, mi smo kao smeće kojeg se svi žele
otarasiti.

Slijepa žena iz Tiraspola u Moldaviji

Kad je žena siromašna, njen se glas ne čuje, osjeća se inferiornom. Nema hrane i u kući joj
vlada glad, nema odjeće i nema napretka njenoj familiji.

Siromašna žena iz Ugande

Nemojte me pitati šta je siromaštvo jer ste me zatekli pred kućom. Pogledajte samo moju kuću i
izbrojte rupe na njoj. Pogledajte koje kućanske aparate imam i šta imam na sebi. Dobro sve
pogledaje i pribilježite šra vidite. To što vidite je siromaštvo.

Siromah iz Kenije

Navedene izjave zaista mogu podstaći čovjeka na razmišljanje. Po mom mišljenju od

navedenih izjava, zvuči ironično ali siromaštvo najslikovitije prikazuje slijepa žena iz Tiraspola
u Moldaviji, smatram također da niti jedna definicija siromaštva poznatih autora ne može bolje
opisati ovakvo stanje bijede i neimaštine. Međutim, zbog usporedbe navesti ćemo definiciju
siromaštva M. Babića: Siromaštvo se definiše kao nemogućnost dostizanja minimalnog
standarda života, a minimalan životni standard je zadovoljenje osnovnih životnih,
egzistencijalnih potreba. Taj se minimalan standard života razlikuje do zemlje do zemlje.

Todaro P. M. i Smith C. S., Ekonomski razvoj, deveto izdanje, New York University i Population Council, The

G. Washington Universitiy, str. 7.

Babić. M., Makroekonomija, trinaesto izdanje, Mate Zagreb 2003, str. 538.

Nejednakost možemo shvatiti kao neravnomjernu raspodjelu dohodka i bogatstva u

društvu. Nejednakost se najčešće mjeri Ginijevim koeficijentom i Lorenzovom krivom o čemu
ćemo govoriti u nerednim poglavljima seminarskog rada.

Nejednakost u društvu se razlikuje od zemlje do zemlje. Naprimjer, nejednakost u

Švedskoj je manja od nejednakosti u Brazilu. Nejednakosti u raspodjeli dovode do toga da neki
imaju previše novca te ne znaju kako ga potrošiti dok drugi nemaju dovoljno ni za
preživljavanje.

Najveće nejednakosti prisutne su u zemljama srednjeg dohodka, naročito u zemljama

Latinske Amerike kaošto su Panama, Venecuela, Peru, Brazil i druge. U tim zemljama 10%
stanovništva raspolaže sa 40% do 50% dohodka. Nejednaka raspodjela dohodka rezultira
bogaćenjem jednih i zadržavanjem siromaštva drugih. Bogati manje štede siromašni nemaju od
čega da štede. Bogati kupuju luksuzne robe i nastaje odliv kapitala u inostranstvo što se loše
odražava na domaću proizvodnju.

1.1.

Mjerenje nejednakosti i siromaštva

Siromaštvo i nejednakost ozbiljna su prijetnja privrednom rastu, posebno u tranzicijskim

zemljama, jer velika nejednakost pojačava krize vezane za vanjske šokove te dovodi do sukoba
bogatih i siromašnih kod raspodjeli dohodka. Dakle, veoma je važno izvršiti adekvatno
mjerenje ne samo siromaštva već i nejednakosti u raspodjeli dohodka i bogatstva. Na osnovu
mjerenja uočiti gdje su razlike najveće te sprovest adekvatne mjere da se one otklone odnosno
da raspodjela društvenog bogatstva bude sto ravnomjernija jer bi se i na taj način otklonilo
siromaštvo.

1.1.1. Mjerenje nejednakosti

U ovom djelu objasnit ćemo dva načina mjerenja nejednakosti raspodjele dohodka i

bogatstva, odnosno Lorenzovu krivu kao grafički prikaz neravnomjerne raspodjele dohodka i
Ginijev koeficijent kao numerički pokazatelj neravnomjernosti raspodjele dohodka u društvu.
Obično se nejednakost životnog standarda mjeri upotrebom raspoloživog dohodka ili rashoda u
posmatranom mjesecu.

Ekonomisti obično prave razliku između dvije glavne mjere raspodjele prihoda u

analitičke i kvantitativne svrhe: ličnu ili raspodjelu prihoda po veličini i funkcionalni ili
distributivni faktor raspodjele prihoda.

Raspodjela po veličini

- Pojedinačna raspodjela ili raspodjela prihoda po veličini je

mjere koju ekonomisti najčešće koriste. Ona se jednostavno bavi pojedinačnim osobama ili
domaćinstvima, kao i ukupnim prihodom koji oni primaju. Način na koji se ovaj prihod prima
ne razmatra se. Ono što je važno jeste koliko se zarađuje neovisno o tome da li taj prihod dolazi
isključivo na osnovu radnog odnosa ili iz drugih izvora kao što su kamte, dobit, renta, darovi ili

Preuzeto sa predavnja iz predmeta Ekonomski razvoj i ekologija kod prof. dr H. Muratovića

http://www.ijf.hr/Eu2/Bejakovic.pdf