Sociologija-skripta
SOCIOLOGIJA -POTENCIJALNA PITANJA I ODGOVORI ZA
KOLOKVIJUM
1.Koji termin koriste sociolozi kada govore o procesima koji intenziviraju društvene odnose i
međuzavisnost širom svijeta?
-Globalizacija
2.Da li je globalizacija i fenomen lokalnog karaktera?
-Da
3.Da li globalizacija sa sobom nosi i određene rizike?
-Da
4.Šta se odnosi na činjenicu da svi sve više živimo u „jednom svijetu“. tako da pojedinci,
grupe i nacije postaju sve više međusobno zavisni?
-Globalizacija
5.Kao kakav fenomen se najčešće predstavlja globalizacija?
-ekonomski
6.Nabroj bar tri faktora koja utiču na globalne ekonomske procese?
- transnacionalne korporacije (TNK), elektronska integracija globalnih finansija, neviđeni
obim međunarodne trgovine
7.Kakav dio globalizacije predstavljaju ekonomske sile?
-integralni dio globalizacije
8.Kako nastaje globalizacija?
-Spajanjem ekonomskih, političkih, društvenih i kulturnih faktora
9.Šta predstavlja uzrok globalizacije?
-Razvoj informacione i komunikacione tehnologije
10.Kao sredstvo komunikacije sa najbržim razvojem ikad do sada viđenim pokazao se?
-Internet
11.Šta pojačava globalizaciju?
-Integracija svetske ekonomije
12.Da li je sada u svojoj osnovi globalna ekonomija prvenstveno poljoprivredna ili
industrijska?
-Ne
13.Kakve altivnosti sad dominiraju globalizacijom?
-„Bestežinske“ i nematerijalne
14.Na čemu su zasnovani proizvodi u bestežinskoj ekonomiji?
-Na informacijama
15.Kojim terminima se opisuje „bestežinska ekomija“ ?
-„postindustrijsko društvo“, „informacijsko doba“, ekonomija znanja
16.Nabroj tri pokretačke snage koje utiču na procese savremene globalizacije?
- 1) pad komunizma sovjetskog tipa
2) porast međunarodnih i regionalnih mehanizama vladavine
3) međuvladine organizacije (MVO) i međunarodne nevladine organizacije (MNVO)
17. Šta možemo tretirati kao i rezultat same globalizacije?
-Pad komunizma
18. Dva istaknuta primjera međunarodnih organizacija koje okupljaju nacionalne države u
zajednički politički forum?
-Ujedinjene nacije (UN) i Evropska unija (EU)
19. Tijelo koje zajednički uspostavljaju zainteresovane vlade da bi regulisale ili nadgledale
određenu oblast aktivnosti koja je po obimu transnacionalna, naziva se?
-Međuvladina organizacija
20.Po čemu se razlikuju međunarodne nevladine organizacije i međuvladine organizacije?
-Međunarodne nevladine organizacije nisu dio vladinih institucija
21.Nezavisne organizacije koje djeluju sa vladinim telima u oblasti politike odlučivanja i bave
se rešavanjem pitanja od međunarodnog značaja nazivaju se?
-Međunarodne nevladine organizacije (MNVO)
22.Navedi neke od poznatih MNVO?
-Grinpis, Crveni krst, Lekari bez granica
23.Kompanije koje proizvode robu i usluge u više od jedne zemlje, nazivaju se?
-Transnacionalne korporacije (TNK)
24.Navedi primjer nekih TNK?
-Koka kola, Micubiši, Dzeneral Motors
25.Prema čemu su orijentisane TNK?
-Ka globalnim tržištima i globalnom profitu
26.Kada su TNK postale globalni fenomen?
-Nakon II svetskog rata
27.TNK su se proširile uspostavljanjem koja tri moćna regionalna tržišta?
-Evrope, Azije i Pacifika i Severne Amerike
28.Još jedan značajan faktor koji podstiče globalizaciju je?
-Elektronska ekonomija“
29.Dejvid Held je proučio sve kontroverze i podjelio učesnike u diskusiji u tri škole mišljenja,
koje?
-Skeptike, hiperglobaliste i transformacionaliste

44.Da li transformacionalisti smatraju da ne živimo više u svijetu čiji je centar nacionalna
država?
-Da
45.Šta je nekada vršilo jak uticaj na tok čovjekovog života?
-Tradicije i običaji
46.Koji faktori su mogli da zatvore izvesne puteve pojedincima, a otvori im neke druge?
-Društvene klase, rod, etničke ili religiozne pripadnosti
47. U uslovima globalizacije svjedoci smo pomjeranja ka?
-Novom individualizmu
48.Proces u kom ljudi moraju aktivno da učestvuju u izgradnji svog života i definisanju svog
identiteta naziva se?
-Novi individualizam
49.Na kakav način globalizacija prisiljava ljude da žive?
-Na otvoreniji i refleksivniji
50.Šta se nalazi u centru života mnogih ljudi, i ne samo u svakodnevnom smislu nego i u
smislu širih ciljeva u životu?
-Rad
51.Čemu ustupaju mjesto standardni obrasci punog radnog vremena?
-Fleksibilnim aranžmanima
52.Nabroj neke fleksibilne aranžmane?
-Rad kod kuće uz pomoć informacione tehnologije, djeljenje radnog mjesta, fleksibilno radno
vrijeme
53.Šta se u današnje vrijeme brže nego ikada prostire svijetom?
-Slike, ideje, roba i stilovi
54.Šta je doprinijelo slobodnom toku kulture izvan nacionalnih granica?
-Trgovina, nove informacijske tehnologije i globalna migracija
55.Navedi jedan primjer iz pregršti kulturnih proizvoda koji su uspjeli da pređu nacionalne
granice i stvore istinski međunarodni fenomen?
-Film „Titanik“
56.Prema jednom gledištu globalizacija predstavlja oblik?
-„Kulturnog imperijalizma“
57.Postoji i gledište koje povezuju procese globalizacije sa?
-Diferencijacijom kulturnih tradicija i oblika
58.O procesu globalizacije moramo razmišljati i u jednom drugom kontekstu a to je?
-Ktegorija rizika
59.Nabroj neke vrste spoljašnjih rizika?
-Suše, zemljotresi, glad i olujni vjetrovi
60. Rizici koji dolaze iz svijeta prirode i nisu ni u kakvoj vezi sa ljudskim djelanjem nazivaju
se?
-Spoljašnji rizici
61.Kako se nazivaju rizici koje je stvorio uticaj našeg sopstvenog znanja i tehnologije na
svijet prirode?
-Proizvedeni rizici
62.Najjasniju ilustraciju proizvedenog rizika trenutno predstavlja?
-Ugrožavanje čovjekove okoline
63.Najveća zabrinutost u poslednjih nekoliko godina javlja se zbog?
-Globalnog zagrijevanja
64.Šta je u velikoj mjeri uticalo na modernu proizvodnju hrane?
-Napredak u oblasti nauke i tehnologije
65.Koja su dva kontroverzna pitanja u vezi sa bezbednošću hrane i proizvedenim rizikom
naročito izazvala široku zabrinutost?
-Polemika o GMO i „bolest ludih krava“
66.Koji sociolog je smatrao da ovakvi rizici doprinose stvaranju globalnog rizičnog društva?
-Ulrih Bek
67.Prema Beku, važan aspekt rizičnog društva predstavlja činjenica da njegovi rizici nisu
prostorno, vremenski i društveno ograničeni?
-Da
68.Kao jedan od najvažnijih rezultata globalizacije i tehnološkog napretka Bek smatra da je?
-Rizik
69.Šta prema mnogima predstavlja rešenje za ekonomski razvoj i pomoć siromašnima?
-Slobodna trgovina
70.Najveću pobjedu zagovornika „globalne pravde“ predstavljali su?
-Protesti u Sijetlu
71.Pored Sijetla u kojim još gradovima svijeta su održane demonstracije za „globalnu
pravdu“?
-U Londonu i Vašingtonu
72.Šta se naročito smatra inovativnim odgovorom na globalizaciju i moglo bi da postane
model za slične organizacije u drugim dijelovima svijeta u kojima postoje jake regionalne
veze?
-Evropska unija

87.Čime se bave ove dvije teorije koje govore o formiranju rodnih identiteta?
-Emocionalnom dinamikom izmedju djece i njegovih staratelja
88.Čija je teorija o javljanju rodnog identiteta?
-Sigmunda Frojda
89.Prema Frojdu, učenje rodnih razlika kod odojčadi i djece tiče se?
-Prisustva/odsustva penisa
90.Prema kome su Frojdova gledišta izazvala brojne prigovore?
-Prema feministkinjama
91.Koje su 4 kritike koje su najčešće bile upućene Frojdu?
-1) Da je suviše poistovjećivao rod sa sviješću o genitalijama
2) Njegova torija zavisi od pretpostavke da je penis superiorniji u odnosu na vaginu
3)Frojd smatra da otac igra primarnu ulogu u nametanju discipline
4) Smatra da se učenje roda odvija najintenzivnije u uzrastu od 4 ili 5 godina
92.Po kom autoru učenje osjećanja muškosti ili ženskosti proizilazi iz privrženosti koje djete
osjeća prema svojim roditeljima u ranom uzrastu?
-Nensi Čodorou
93.Da li Nensi Čodorou više naglašava značaj majke?
-Da
94. Da li po sociolozima rod i pol treba smatrati društveno konstituisanim proizvodima?
-Da
95.Da li su ljudsko tijelo i biologija „dati“ ?
-Ne
96.Pojam koji dodjeljuje različite društvene uloge i identitete muškarcima i ženama je?
-Rod
97.Do čega je dovela dominantna podjela rada između polova?
-Do nejednakih pozicija muškaraca i žena u pogledu moći, prestiža i bogatsva
98.Kako funkcionalisti shvataju društvo?
-Kao sistem međusobno povezanih djelova koji kad su u ravnoteži funkcionišu udruženo kako
bi proizveli društvenu solidarnost
99.Šta doprinose rodne razlike?
-Stabilnost i integraciju društva
100.Autori koji pripadaju školi mišljenja o „prirodnim razlikama“ smatraju da je podjela
između muškarca i žene, kakva?
-Biološki zasnovana
101.Ko zaključuje da je podjela rada na osnovu pola prisutna u svim kulturama?
-Mardok
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti