INTERNACIONALNI   UNIVERZITET   TRAVNIK

FAKULTET     POLITEHNICKI     NAUKA

OSNOVNE ZNAČAJKE VOZILA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Ceste

Mentor: Asistentica Martina Rajic                    Izradio: Sefik Kadusic PT-03/14-I

                                                  Travnik, 2016

Sadržaj:

Sadržaj:

....................................................................................................................................... 3

1. UVOD..................................................................................................................................... 4
2. HISTORIJSKI RAZVOJ SAOBRACAJA............................................................................. 5

2.1 Historijski razvoj cesta......................................................................................................5

    2.2 Historijski razvoj cestovnih vozila....................................................................................6
3. EKSPLOATACIJSKE ZNAČAJKE CESTOVNIH VOZILA...............................................7

3.1 Tehničke značajke.............................................................................................................7

    

3.1.1 Benzinski motori........................................................................................................8
3.1.2 Diesel motori..............................................................................................................8

3.2 Prijevozne značajke.......................................................................................................... 9

    

3.2.1 Podjela i osnovne namjene motornih (cestovnih) vozila:........................................10
3.2.2 Klasifikacija cestovnih motornih vozila..................................................................10
3.2.3 Specijalna namjenska vozila:...................................................................................11
3.2.4 Zakonske odrednice vezane za motorna vozila.......................................................12

3.3 Ekonomske značajke.......................................................................................................13
3.4 Ergonomske značajke..................................................................................................... 14

4. ZAKLJUČAK....................................................................................................................... 15
5. LITERATURA..................................................................................................................... 16

background image

2. HISTORIJSKI RAZVOJ SAOBRACAJA

2.1 Historisjki razvoj cesta

Prve   ceste   javljaju   se   još   za   staroga   vijeka   cca.   3000   p.N.e.   u   Babilonu,   a   nagli   razvoj 

doživljavaju u doba Rimljana. U srednjem vijeku se dobar dio starovijekih cesta zapušta.Tek 

u novom vijeku cesta dobiva na značenju, i to najprije kao put za kretanje zaprega, a u novije 

vrijeme motornih vozila. Najstarije ceste su građene s kamenom podlogom, a tek pojavom 

automobila krajem 19. i početkom 20. stoljeća, počinje izgradnja cesta od betona, asfalta i 

sličnih materijala. Ove ceste nazivaju se ceste sa suvremenim kolničkim zastorom ili asfaltne 

ceste.   Prva   autocesta   je   izgrađena   kraj   Berlina   1921.   godine   u   dužini   od   10   km.

Danas u svijetu ima oko 25.000.000 km cesta. Polovina od tih cesta su ceste sa suvremenim 

kolničkim zastorom, trećina su sa tucanikom, a ostalo su uglavnom zemljani putevi. SAD i 

Europa raspolažu s glavninom svjetskih cesta sa suvremenim kolničkim zastorima. U Europi 

ih ima oko 4.000.000 km, a u SAD 3.633.520 km (1994.g.).

2.2 Historijski razvoj cestovnih vozila

Povijest automobila u najširem smislu riječi počinje s nastojanjem ljudi da stvore prijevozno 

sredstvo koje će se pokretati kopnom bez pomoći ljudske i životinjske energije. Već je R. 

Bacon davne 1250. godine predviđao pojavu vozila s vlastitim pogonom a Leonardo da Vinci 

je 1500. godine izradio i prve nacrte za samohodna kola a 1769. francuz Cougnot konstruirao 

je prvo vozilo s parnim pogonom. Ipak pravi počeci razvoja autoindustrije počinju otkrićem 

motora s unutarnjim sagorijevanjem. Dvotaktni motor konstruirao je već 1860. g. Lenoir, a 

N.A. Otto je 1867. godine konstruirao četverotaktni motor, preteču današnjih suvremenih 

automobilskih motora. Tek su daljnja tehnička usavršavanja ovoga motora i posebno sustava 

prijenosa snage motora na kotače vozila kod Daimlera i Benza 1885/86.g. dovela zapravo do 

stvaranja   prvog   automobila,   preteče   suvremenih   cestovnih   motornih   vozila.

Uz G. Daimlera i K. Benza javlja se na prelazu iz 19. u 20.stoljeće niz konstruktora zaslužnih 

za uspješan pohod automobila u svijet: Maybach, Panckhardt, Royce, De Dion, Root, Durvea, 

Olds, Havnes, Winton, Ford i Diesel. Osobito je za brzo širenje automobila zaslužan Ford koji 

je   oko   1900.   god.   započeo   prvu   industrijsku   serijsku   automobilsku   proizvodnju.

U početku su automobili vrlo teško prihvaćani. Imali su niz prepreka od stečenih navika sve 

do administrativnih zabrana. Uz sve početne teškoće automobili su sebi relativno brzo, slično 

kao i prethodno željeznica, krčili put prihvaćanja, prvenstveno zbog niza prednosti. Na kraju 

Prvog   svjetskog   rata   u   svijetu   je   već   bilo   10,5   milijuna   automobila.   Između   dva   rata 

automobili se još brže proizvode, tako da ih 1939. godine ima u svijetu već 43 milijuna. 

Poslije drugog svjetskog rata počinje još brža proizvodnja cestovnih motornih vozila, pa ih je 

1967.   godine   zabilježeno   u   svijetu   oko   204   milijuna,   1969.   godine   216   milijuna,   1971. 

257.500.000,   1982.   godine   442.934.000   i  1991.   godine   591.565.600.   Automobil   je   danas 

najbrojnije

 

jedinično

 

prometno

 

sredstvo

 

u

 

svijetu.

3. EKSPLOATACIJSKE ZNAČAJKE CESTOVNIH VOZILA

Dijelimo u četiri glavne skupine:

a) Tehničke

b) Prijevozne

c) Ekonomske

d) Ergonomske

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti