VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU

 

s pravom javnosti

 

Z A G R E B

 
 
 
 

 

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

 

ZAŠTITA OKOLIŠA

 
 

BILJNI UREĐAJ

ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

 

 

 

Student:

Nastavnik:

 

 

Krunoslav Bašić

mr. sc. Damir Subašić

 

 

Nastavna godina: 1999/2000.

 

 

SADRŽAJ:

 
 
 

1.

UVOD......................................................................................................................................3

 

2.

IZVORI ONEČIŠĆENJA VODA........................................................................................3

2.1

KUĆANSKE OTPADNE VODE....................................................................................4

2.2

INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE..............................................................................4

2.3

OBORINSKE OTPADNE VODE...................................................................................4

2.4

RASHLADNE OTPADNE VODE.................................................................................5

 
 

3.

POSTUPCI ČIŠĆENJA OTPADNIH VODA.....................................................................5

 

4.

BILJNI UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA......................................6

4.1

POVIJESNI RAZVITAK BILJNIH UREĐAJA.............................................................6

4.2

OPIS RADA BILJNIH UREĐAJA................................................................................. 6

4.3

PODRUČJA PRIMJENE.................................................................................................9

4.4

UČINKOVITOST UREĐAJA........................................................................................ 9

4.5

OPRAVDANOST IZGRADNJE BILJNIH UREĐAJA...............................................10

4.6

NEDOSTACI BILJNIH UREĐAJA.............................................................................10

 
 

5.

ZAKLJUČAK...................................................................................................................... 11

 
 

LITERATURA :........................................................................................................................ 11

 
 

kazalo pojmova..........................................................................................................................12

 

 
  

background image

Sastav   i   svojstva   otpadnih   voda   ovise   o   načinu   upotrebe   voda.   Čista   voda   iz 

vodoopskrbnih sustava upotrebljava se za obavljanje svih životnih funkcija, sanitarnih potreba 
kao i za komunalnu potrošnju ( pranje ulica, zalijevanje zelenila, pranje automobila ).

 

Biološka razgradivost temeljno je svojstvo kućanskih otpadnih voda. Kućanske otpadne 

vode sadrže organske tvari koje se počinju razgrađivati čim dospiju u vodu.
Sastav otpadne tvari u kućanskim  vodama ovisi o mnogo činitelja, a posebno o načinu života, 
klimatskim prilikama, izgrađenosti vodoopskrbnog podsustava i raspoloživim količinama vode. 
Kućanske otpadne vode  sadrže znatne količine krupne otpadne tvari kao što su papir, krpe, 
plastične vrećice, ostaci voća i povrća.
 

2.

2.2

        

INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE

 

Industrijske   otpadne   vode  nastaju   uporabom   vode   u   tehnološkim   postupcima   i   u 

proizvodnji energije. Sastav i koncentracija industrijskih otpadnih voda ovise o tehnološkom 
postupku i ne mogu se uspoređivati pomoću zajedničkih pokazatelja. U odnosu na kućanske 
otpadne vode, industrijske otpadne vode mogu se podijeliti u dvije temeljne skupine:

 

       

biološki razgradive ili spojeve koji se smiju miješati s kućanskim otpadnim vodama ,

       

biološki   nerazgradive  ili  nespojive   koje  se  ne   smiju  miješati   s  kućanskim  otpadnim 

vodama bez prethodne obrade.

 

Primjer biološki razgradivih voda jesu otpadne vode prehrambene industrije. Nespojive 

su otpadne vode metalne industrije.

 
Industrijske otpadne vode mogu sadržavati:

 

        

teške metale, kiseline, lužine, mineralne soli, biocide, mineralna ulja i ugljikovodike, 

fenole i aromatske organske spojeve, radioaktivne tvari i sintetične kemijske proizvode 
kojih ne sadrže prirodne vode.

 

3.

2.3

        

OBORINSKE OTPADNE VODE

 

Oborinske   vode   samo   se   uvjetno   mogu   nazvati   otpadnim   vodama.   Ponekad   se   pri 

istraživanju utjecaja otpadnih tvari na kakvoću prirodnih voda pretpostavlja da su oborinske 
vode   čiste,   a   možebitno   onečišćenje  prouzročeno   oborinskim   vodama   smatra   se   "prirodnim 
onečišćenjem"   sliva.   Međutim   uslijed   sve   većeg   onečišćenja   atmosfere,   a   zatim   i   zemljišta 
opaženo je da oborinske vode čine značajne izvore onečišćenja prirodnih voda. Onečišćenje 
oborinskih voda nastaje još u atmosferi, prolazeći kroz onečišćenu atmosferu voda otapa mnoge 
plinove, dimove te dospijeva na tlo već promijenjene kakvoće. U pojedinim se industrijskim 
područjima oborinska voda pojavljuje sa sniženom vrijednosti pH, pa se takve padaline nazivaju 
"kisele kiše".
 

4.

2.4

        

RASHLADNE OTPADNE VODE

 

U mnogim industrijskim i energetskim postupcima upotrebljava se voda za hlađenje 

postrojenja,   odnosno   za   odvođenje   viška   topline.   Značajne   količine   topline   ispuštaju   se   iz 
termoelektrana koje se koriste fosilnim ili nuklearnim gorivom, a zatim rafinerija nafte, čeličana, 
kemijske industrije, tvornice celuloze i papira kao i destilerija. Kada se u prirodne vodne sustave 
ispuštaju   rashladne   vode  bez   prethodnog   hlađenja,   nastaje   toplinsko   onečišćenje.   Toplinsko 
onečišćenje   je   svaka   promjena   prirodne   temperature   (povišenje   ili   sniženje)   vodnog   sustava 
izazvana čovjekovom djelatnosti. 

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti