Tehnicka Škola
Školska godina: 2017/2018
Zenica
Matuski rad
iz Elektroenergetskih postrojenja
Tema: Elektrane
Mentor:
Učenik:
_________________
_________________
1
Bijeljinac Ekrem,prof
Benjamin Delić
Datum predaje
:_____________
Komisija:
1. Predsjednik:_________________________
2. Ispitivač :____________________________
3. Član:_______________________________
Komentar:
_______________________________________________
______________________________________________
______________________________________________
______________________________________________
_____________________________________________
3
10. Izvori...............................................................................................22
1. Uvod
Elektrane su postrojenja u kojima se oblici primarne energije (nuklearna,
hemijska, unutrašnja kalorička, kinetička i potencijalna) ili energija
Sunčeva zračenja preobražuju u električnu energiju. Primarne oblike
energije možemo podijeliti na klasične (konvencionalne) i alternativne
(nekonvencionalne).
Klasični oblici energije su unutarnja energija (nafta, ugljen, plin),
potencijalna energija (vodne snage) te nuklearna energija (nuklearna
fisija). Među alternativne izvore energija spadaju unutarnja energija
(bioplin, biomasa), potencijalna energija (plima i oseka, valovi), kinetička
energija (vjetar), toplinska energija (suhe stijene u Zemljinoj kori, more,
vrući izvori), nuklearna energija (fuzija lakih atoma), te zračenje (Sunce).
Osnovna značajka svake elektrane je njezinana instalirana električna
snaga koja se dobije kao aritmetički zbroj naznačenih prividnih snaga s
natpisnih pločica generatora u (MVA) ili nazivnih snaga primarnih
pogonskih strojeva u (MW). Instalirana snaga je istovremeno i nazivna
snaga elektrane.
Osnovna zakonitost u radu elektrana odnosno proizvodnje električne
energije prestavlja se relacijom: proizvodnja-potrošnja. Elektrana je skup
4
građevinski,mašinski i električni postrojenja u kojima se energija
energetskog izvora pretvara u električnu energiju.
Elektrana je dakle postrojenje za proizvodnju većih količina električne
energije pretvorbom nekog drugog oblika energije. Prema ulozi u
elektroenergetskome sistema općenito se razlikuju temeljne i vršne
elektrane.
Temeljna elektrana je ona elektrana koja je po pogonskim svojstvima
prilagođena stalnome opterećenju, a vršna elektrana ona koja može, s
obzirom na pogonska svojstva i veličinu, preuzeti dio vršnog opterećenja.
Prva elektrana u svijetu ušla je u pogon 1882. u New Yorku sa šest
električnih generatora istosmjerne struje ukupne snage oko 500 kW.
Najveća hidroelektrana na svijetu, s instaliranom snagom od 22 500 MW,
izgrađena je u sklopu projekta Tri klanca na rijeci Yangtze u Kini.
Od ukupne svjetske godišnje proizvodnje električne energije, koja je
1997. iznosila 13 340,2 TWh, najveći je dio (62,3%) bio proizveden u
termoelektranama na fosilna goriva. Nuklearne su elektrane proizvele
17,0%, hidroelektrane 19,3%, a sve ostale 1,4% električne energije.
6
Termoelektrane (parna, plinska ili plinsko-parna) u (koju se mogu
uvrstiti i nuklearne elektrane i geotermalne elektrane)
hidroelektrane (akumulacijske, protočne ili reverzibilne) (u koju se
mogu ubrojiti i elektrane na plimu i oseku i elektrane na valove)
vjetroelektrane (kopnene, priobalne, plutajuće,visinske)
solarne elektrane (solarne termalne elektrane, fotonaponske
elektrane).
Prema izvoru toplote potrebne za proizvodnju električne energije:
elektrane na fosilna goriva, termoelektrane
nuklearne elektrane
geotermalne elektrane
elektrana na biomasu
kombinovane toplane-elektrane
solarne elektrane
Prema obnovljivosti izvora energije:
elektrane na obnovljive izvore energije
elektrane na neobnovljive izvore energij
3. Termoelektrane
Termoelektrane su energetska postrojenja koje energiju dobivaju
sagorijevanjem goriva, a glavna primjena i svrha termoenergetskih
postrojenja je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a potom i
generator električne energije.
