Fakultet za primenjeni menadžment ekonomiju i finansije

MEF

BANKARSKA GARANCIJA

Predmet: Poslovno pravo

  

Profesor:

                                                                           

Student:

  Doc. dr Djurdjica Vukajlović                                 Aleksandar Vasić

 

Beograd, januar 2017. godine

1

Uvod 

Tema rada je Bankarska garancija. Zašto sam odabrao ovu temu leži u činjenicama i, to

da  se   bankarska   garancija  već  ustalila  u   praksi   medjunarodne   trgovine,   tj.   u   pravnom 
prometu i,

da   bankarska   garancija   predstavlja   nezamenljiv   instrument   obezbedjenja   u   platnom   i 
robnom prometu,

jer poveriocima pruža dovoljno sigurno i efikasno sredstvo obezbedjenja u slučaju da dužnik, iz 
bilo kojih razloga ne ispuni ili ne ispuni kako valja ugovorene obaveze.

*** Bankarska garancija (engl. Bank guarantee, nem. Bankgarantie) podrazumeva pravni posao 
kojim   jedno   lice   –   garant   –   na   zahtev   drugog   lica   i   po   njegovim   instrukcijama   preuzima 
samostalnu i neopozivu obavezu da trećem licu – korisniku garancije – isplati iznos naveden u 
garanciji ako ispuni uslove navedene u njoj. Osnovna karakteristika tako preuzete obaveze je 
njena samostalnost u odnosu na osnovni posao i ugovor o izdavanju i apstraktnost u odnosu na 
uslove koje korisnik treba da ispuni za naplatu garantne sume. Otuda se obaveza garanta definiše 
kao čvrsta i neopoziva, apstraktna i nezavisna.
Dakle, osnovna karakteristika bankarske garancije u užem smislu reči je samostalnost odnosno 
pravna odvojenost od osnovnog posla i ugovora o izdavanju garancije zbog čega može da se kaže 
da se radi o načelu autonomije garancije.
Može se definisati i da ja bankarska garancija pojam koji se koristi za oznaku specifičnog pravnog 
instituta personalno-pravnog osiguranja potraživanja, kod koga osiguranje na zahtev jedne osobe 
banka daje drugoj osobi. Pod tim pojmom može se podrazumevati i isprava o garanciji koju izdaje 
banka   u   okviru   garantnog   posla.   Kod   garantnog   posla   uvek   je   postojeća   ili   buduća   novčana 
obaveza iz trgovačkog ugovora ili s njim u vezi, čiji poverilac zahteva osiguranje ispunjenja te 
obaveze, a dužnik se s tim zahtevom saglasi. 

Dalje dužnik, sada u svojstvu nalogodavca, traži od banke izdavanje bankarske garancije u korist 
svog poverioca, sada u svojstvu korisnika garancije. Ako banka prihvati zahtev nalogodavca, onda 
izda i dostavi korisniku pisani tekst svoje garancije koji sadrži njenu obavezu plaćanja odredjene 
svote novca korisniku. Sa aspekta vrste pravnih odnosa koji se uspostavljaju izdavanjem garancije, 
garancije   je   moguće   podeliti   na   akcesorne   bankarske   garancije,   odnosno   bankarske   garancije 
izdate sa naslova jamstva i na samostalne bankarske garancije odnosno bankarske garancije  

'na 

prvi poziv'

Iako   se   bankarskim   garancijama   osigurava   ispunjenje   obaveza   u   raznovrsnim   faktičnim 
slučajevima, te slučajeve i bankarske garancije prema preciznijoj svrsi njihova izdavanja moguće 
je podeliti na tzv. ponudbene garancije, garancije za povrat avansa i garancije za dobro izvršenje 
posla. Bankarske garancije nastale su u medjunarodnoj poslovnoj praksi i institut su autonomnog 
trgovačkog   prava,   te   u   pravilu   nisu   uredjene   kodifikovanim   nacionalnim   propisima.   Zakono 
obligacionim odnosima Republike Srbije je izuzetak jer u odredbama člana 1083. – 1087. uredjuje 
materiju   bankarskih   garancija.   Medjunarodna   trgovačka   komora   kodifikovala   je   običaje   koji 
postoje u poslovanju s bankarskim garancijama, i to u dve grupe pravila. 
- Jedna se odnosi na akcesorne bankarske garancije koje se izdaju u sve tri navedene svrhe, a 
- druge na samostalne bankarske garancije nezavisno od tačne svrhe njihovog izdavanja.

Pojava bankarske garancije

Sama pojava garancije se vezuje za vreme kada je nastupila učestalija razmena dobara izmedju 
poslovnih partnera u ražličitim zemljama, a koji se uglavnom medjusobno ne poznaju. Učestale 
monetarne krize tridesetih godina u SAD-u i Nemačkoj, socijalizam, ograničavanje prometa u 
spoljnoj trgovini, uslovilo je pojavu instrumenta obezbedjenja koje je trebalo biti veoma sigurno, 
efikasno, ako bi došlo do situacije da dužnik, iz bilo kog razloga, nije u stanju da ispuni svoje 

2

background image

Želiš da pročitaš svih 11 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti