PRAVNI FAKULTET
Poslovno pravo
UTICAJ POREZA NA CIJENE
Seminarski rad iz predmeta
PRIVREDNO PRAVNI SISTEM I POLITIKA
Student:
Mentor:
Hadžić Lejla
Doc.dr. Arnaut Edin
index broj 2140/16
Kiseljak Azapovići 439, maj 2017
1. UVOD
“Poreze plaćamo da bismo živjeli u civiliziranom društvu.” (natpis na zgradi
Porezne uprave u Washingtonu)
Izvršavanje brojnih i obimnih funkcija i zadataka koje svaka država ima u
savremenim uslovima nužno nalaže postojanje odgovarajućih materijalnih
sredstava. Naime, da bi mogla uopšte da pristupi izvršavanju brojnih i obimnih
javnih rashoda, savremena država mora da raspolaže odgovarajućim javnim
prihodima. Najznačajnija vrsta javnih prihoda su porezi čije postajanje se ne
vezuje samo za savremenu džavu već datira dugi niz godina. Porez niko ne plaća
dobrovoljno već se njegova naplata vrši prinudno, na osnovu suvereniteta, moći
i sile države. Da ne bi došlo do visokog fiskalnog opterećenja građana a time i
izbjegavanja plaćanja poreza tj. poreske evazije, seljenju kapatila u poreske
rajeve i ugrožavanju cijelog sistema, porezu kao instrumentu javnih prihoda
svaka država posvećuje neizmjernu pažnju.
muzeji, parkovi, čisti zrak i sl. Da bi smo u svemu tome uživali moramo plaćati
poreze.
Porezi su stari koliko i civilizacija. Nema ni jedne civilizacije koja nije ubirala
poreze. Prva civilizacija o kojoj nešto znamo počela je prije šest hiljada godina u
Sumeru, na plodnoj ravnici između rijeka Eufrata i Tigrisa, na prostorima
današnjeg Iraka. Buđenje civilizacije, ali i buđenje poreza, zabilježeno je na
glinenim pločicama iskopanim u Sumeru. Tamošnji su stanovnici prihvatili
poreze za vrijeme velikog rata, ali kad je rat završio, poreznici se nisu htjeli
odreći svoje povlastice oporezivanja. Od tadašnjih vremena porezi nisu nikad
ukinuti, dapače tokom historije samo su dobivali na važnosti. Za velikih ratova
obično su se vrtoglavo povećavali, a nakon završetka rata najčešće se nisu
vraćali na predratnu razinu već su nastavljali rasti. No i u mirnodopskim se
godinama razina poreza povećava.
1.2. Rast poreza kroz vrijeme
U zemljama OECD-a udio ukupnih poreza porastao je s 10% BDP -a
1
1900.
godine na 36% BDP-a 2002. godine, tj. u razdoblju od jednog stoljeća udio
poreza se povećao gotovo 4 puta. Ideja socijalne države koja je prevladavala
tokom 60-ih godina, društveno opredjeljenje za relativno veliku količinu javnih
dobara koja se žele dobiti od države, te starenje stanovništva doveli su do
znatnijeg porasta poreznog opterećenja u tom razdoblju u razvijenim zemljama
svijeta.
1
BDP oznaka je za bruto domaći proizvod tj. za tržišnu vrijednost svih finalnih proizvoda i
usluga koji se proizvedu u nekoj zemlji tokom jedne kalendarske godine
1.3. Podjela poreza
Porezi se mogu podijeliti na više načina: - prema vrsti porezne osnovice (npr.
porez na dohodak, porez na potrošnju ) - prema razini državne vlasti kojoj
pripada porezni prihod (npr. državni porezi, kantonalni porezi) - prema tome
koje kategorije stanovnika više opterećuju (npr. progresivni ili regresivni
porezi). Ipak se najčešće spominje njihova podjela na izravne i neizravne.
Izravni porezi su oni koje uplaćujemo lično ili ih za nas uplaćuje poslodavac u
državnu blagajnu. Ti se porezi zaračunavaju u određenom postotku na naš
dohodak ili imovinu i po pravilu se ne mogu prevaliti na drugog. To znači da
onaj ko porez plaća, porez i snosi. Izravni su porezi, na primjer, porez na
dohodak koji plaćamo iz plaće, autorskog honorara, porez na dobit koji plaćaju
poduzeća. Neizravne poreze ne snosi onaj ko ih uplaćuje u državni proračun, već
ih najčešće prevaljuje na druge. Porezni obaveznici neizravnih poreza kroz
cijenu svojih dobara i usluga prevaljuju teret tih poreza na krajnjeg potrošača, tj.
na građane. Najpoznatiji neizravni porez je porez na dodanu vrijednost (PDV).
