Stečaj privrednih društava
VISOKA ŠKOLA ZA PRIMJENJENE I PRAVNE NAUKE
“PROMETEJ”
POSLOVNO I FINANSIJSKO PRAVO
STEČAJ PRIVREDNIH DRUŠTAVA
- SEMINARSKI RAD -
Student:
Mentor:
Milorad Stanarević Dr Stana Komljenović
Broj indeksa: 915/2015-III
Banja Luka, mart 2018.god
Sadržaj
UVOD.
.............................................................................................................................................................................
3
POJAM STEČAJNI POSTUPAK..................................................................................... 4
ORGANI STEČAJNOG POSTUPKA.............................................................................. 5
STEČAJNA MASA I RASPOREĐIVANJE POVJERILACA....................................... 6
FAZE STEČAJNOG POSTUPKA ................................................................................... 7
ZAKON O STEČAJNOM POSTUPKU......................................................................... 10
KRIVIČNA ODGOVORNOST U TOKU STEČAJNOG POSTUPKA……………… 10
ZAKLJUČAK...................................................................................................................... 13
LITERATURA................................................................................................................... 14
2

POJAM STEČAJNI POSTUPAK
Stečaj, odnosno stečajni postupak je jedan od vidova prestanka rada preduzeća.
U zakonu o stečajnom postupku stoji da se Stečajni postupak sprovodi radi grupnog
namirenja povjerilaca stečajnog dužnika, unovčenje njegove imovine i podjele prikupljenih
sredstava povjeriocima.
Iz gore navedenog možemo zaključiti da stečajni postupak predstavlja zakonsku mjeru koja se
sprovodi prema onim poslovnim subjektima koji nisu u mogućnosti da ispunjavaju svoje
obaveze prema dobavljačima, radnicima zaposlenim u tom poslovnom subjektu,
kooperantima, državi, odnosno, koja nemogu da izmire sva dugovanja i potraživanja u datom
vremenskom periodu. Takođe, možemo reći da je stečaj, odnosno stečajni postupak niz mjera
i aktivnosti kojim se nastoji izmiriti sva dugovanja i potraživanja na štetu preduzeća. Jedna od
najčešćih opcija je prodaja imovine preduzeća da bi se namirila sva dugovanja prema
potražiocima u određenom vremenskom roku.
U zakonu o stečajnom postupku takođe stoji i sljedeće: U toku stečajnog postupka može se
sprovesti i reorganizacija stečajnog dužnika po odredbama ovog zakona radi uređivanja
pravnog položaja stečajnog dužnika i njegovog odnosa prema povjeriocima, a naročito radi
održavanja njegovog poslovanja.
Iz ovoga možemo zaključiti da ako se u toku stečajnog postupka pojavi mogućnost
uspostavljanja rada preduzeća, tj. ponovnog uspostavljanja pozitivnog poslovanja tog
poslovnog subjekta, stečajni organi urade sve što je moguće da se uspostavi ponovni rad tog
subjekta u normalnim uslovima.
Postupak se pokreće pismenim zahtevom stečajnog dužnika ili bilo kojeg povjerioca koji ima
pravni interes. Postupak stečaja se može pokrenuti nad svim privrednopravnim subjektima sa
pravnim subjektivitetom, nad dužnikom pojedincem ili javnim preduzećem, a ne može se
pokrenuti nad društveno političkom organizacijom ili fondom finansiranim iz budžeta.
Razlozi za pokretanje stečajnog postupka su insolventnost ili očekivana insolventnost.
Insolventnost nastaje onda kada subjekt nije u stanju da izvršava svoje prispele obaveze u
kontinuitetu od 60 dana. Očekivana insolventnost je procena da subjekt neće biti u
mogućnosti da izvršava svoje obaveze u narednom periodu i u tom slučaju pravo na zahtjev za
poktetanje stečaja ima samo dužnik. Nadležan sud za stečaj je sud koji je stvarno nadležan u
mestu gde subjekt ima sjedište.
4
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti