Akademija za poslovnu ekonomiju  Čačak,

Maj, 2010.

SEMINARSKI RAD

BENČMARKING

PREDMET: Operativni i strateški menadžment

 

Mentor: prof. Milan Grujić  

          Student: Dragana Pačanin 

Br. Indexa: 62/09

S A D R Ž A J

1. UVOD

2. ŠTA JE BENČMARKING?

3. BENČMARKING- KAKO JE SVE POČELO?

4. OBLICI BENČMARKINGA

4.1 Benčmarking performanse
4.2 Benčmarking procesa
4.3 Strategijski benčmarking

5. TIPOVI BENČMARKINGA

5.1 Interni benčmarking
5.2 Konkurentski benčmarking
5.3 Funkcionalni benčmarking
5.4 Generički benčmarking

6. FAZE ILI KORACI U BENČMARKINGU

7. POTREBA UVODJENJA BENČMARKINGA, PREDNOSTI I NEDOSTACI

7.1 Nedostaci benčmarkinga i kako ih ukloniti

8. KOLIKO JE BENČMARKING ETIČAN?

2

background image

2. ŠTA JE BENČMARKING?

Benčmark je reč engleskog porekla (izv. benchmark) i u bukvalnom prevodu znači standard, vrednost ili 
reper prema kome se mere ili uporedjuju druge vrednosti. Sama reč je složenica sastavljena iz:

Bench

- eng- klupa (sedište)

Mark

- eng - znak, oznaka, potrebni standard, nivo

Benchmark:

  standard,   referentna   tačka,   geometrijski   znak,   prethodno   determinisana   pozicija,   reper, 

referentni okvir, model.

U   privrednom   smislu   benčmarking   je   koncept   posvećen   unapredjenju   rada   i   kvaliteta   koju   najčešće 
koriste   uspešne   kompanije.   Kao   tehnika,   benčmarking   je   osmišljeni   sistematski   pristup   unapredjenja 
procesa   i   aktivnosti   u   organizaciji,   koji   se   odvija   kroz   njihovo   uporedjivanje   sa   istim   ili   sličnim 
procesima,   koji   se   objektivno   smatraju   najboljim,   bilo   da   se   ti   procesi   odvijaju   u   drugim   delovima 
organizacije   ili   van   nje.   Benčmarking   se   sastoji   u   otkrivanju,   utvrdjivanju   i   razumevanju   procesa   i 
poslova koji se na nekom drugom mestu obavljaju na bolji ili najbolji način i njihovom prenošenju i  
prilagodjavanju na druge, (iste ili slične) procese u organizaciji. Cilj benčmarkinga je da se u organizaciji 
unaprede   procesi   i   poslovi,   postave   novi   standardi   rada   koji   će   doprineti   da   se   i   sama   organizacija 
razlikuje i izdvoji od konkurencije. U suštini bencmarkinga leži jasna, prirodna i razumljiva želja: da se 
uči od onih koji su u nečemu bolji od nas.
Ciljevi moraju biti dovoljno visoko postavljeni, jer se u suprotnom neće se izaći iz okvira prosečnog, 
blagog i neznatnog poboljšanja poslovanja. 

Benčmark   objekat

  jeste   objekat   kompanije   koji   je   potrebno   unaprediti.   Proces,   aktivnost,   funkcija, 

podsistem   ili   čak   cela  kompanija  mogu   se   javiti   kao   benčmark   objekat.   Odluku   o   izboru   benčmark 
objekta donosi menadžment kompanije. 

Postupak bencmarkinga

  obuhvata studiozno učenje, suštinsko razumevanje procesa u sopstvenoj i u 

izabranoj kompaniji, kao i prenošenje stečenih znanja i iskustava u sopstvenu kompaniju. Danas postoje 
mnogobrojne   definicije   i   tumačenja   pojma   benčmarking.   Uslovno   rečeno,   benčmarking   se   može 
posmatrati kao kopiranje, neka vrsta špijunaže i otkrivanje strogo čuvanih tajni konkurenata.

Osamdesetih godina prošlog veka definicija benčmarkinga dobija u širini i fokusu. Različiti autori daju 
različite definicije, pri čemu sve imaju zajedničku crtu - unaprediti poslovanje prema rešenjima najboljih i 
postati bolji od najboljeg.
Neke od značajnijih definicija benčmarkinga dali su sledeći autori:

Robert C: Camp, (menadžer Xerox korporacije, autor knjige: Potraga za najboljim industrijskim 
praksama):

„Benčmarking je potraga za najboljim praksama u industriji koje vode superiornijim performansama.“

Philip Kotler:

„Benčmarking je umeće utvrdivanja kako i zašto neki pojedinci ili preduzeća posluju bolje od drugih.“

4

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti