Maturski rad
Tema:
Karakteristike razvoja predškolskog uzrasta
Mentor: Učenica:
2. Rast i razvoj djeteta predškolske dobi
Tijekom povijesti pogled na djecu se mijenjao, pa su tako u srednjem vijeku smatrali dijete
od godine dana odraslim čovjekom te nisu postojali zakoni koji bi štitili dijete. Daljnjim
napretkom počeli su se formirati zakoni koji su štitili dijete, te konačno u 16. stoljeću roditelji
se okreću djeci, pokazuju im ljubav te razumiju potrebu za poticanje djece. Znanost se
početkom 19. stoljeća počinje baviti djecom. Prvi podaci o rastu i razvoju datiraju iz 1777.
godine kada je Montbelliardo pratio svog sina 18 godina mjereći ga svakih 6 mjeseci. 1835.
Quetelet je proveo istraživanje na većem broju ispitanika i uveo pojam antropometrija. Pojam
antropometrija označava u prijevodu sa grčkog mjere čovjeka, odnosno mjerilo se tijelo ili
pak kostur, od određene antropometrijske točke na tijelu, masa tijela i pojedini dijelovi tijela.
Rast je vrlo složeno zbivanje koje obuhvaća kvantitativne promjene rasta tijela kao i
kvalitativne promjene strukture i funkcije pojedinih organa. Rast nije samo jednostavan
kvantitativan proces povećanja dimenzija tijela, nego je vrlo složeno zbivanje koje obuhvaća i
kvalitativne promjene strukture, funkcije i reaktivnosti pojedinih tkiva i organa, promjene
psihičkih svojstava djeteta te njegovo prilagođavanje socijalnim i kulturnim uvjetima okoline
u kojoj živi.
Razvoj je puno kompleksnije zbivanje koja obuhvaća, osim tjelesnog razvoja, psihički
razvoj te socijalno prilagođavanje djeteta. Kada je riječ o razvoju, onda se pri tome obično
misli na kvalitativne promjene, diferenciranje i sazrijevanje biokemijskog sustava, strukture i
funkcije, reaktivnosti i prilagodbe pojedinih tkiva, organa i funkcija organizma od začetka do
kraja razvojne dobi, tj. do kraja adolescencije.
Rast i razvoj, kao dva kompleksna zbivanja odvijaju se prema određenim zakonitostima i
svaki napredak ima svoje vrijeme. Praćenjem rasta i razvoja mogu se na vrijeme uočiti
različita odstupanja. Varijacije u rastu i razvoju su moguće jer je svako dijete individua za
sebe, no isto tako praćenjem se mogu uočiti veća odstupanja koja bi mogla utjecati na daljnji
razvoj djeteta. Da bi se neko ponašanje pojavilo kroz jedan određeni vremenski period
potrebna je fiziološka zrelost organizma koja će omogućiti da se jave adekvatni odgovori na
vanjske i unutrašnje podražaje. Tjelesni rast i razvoj prati se pomoću antropometrijskih
mjerenja: mjerenjem dužine odnosno visine djeteta, tjelesne težine te obujma glave i prsnog
koša.
2.1 Faktori rasta
Na rast utječu mnogi faktori, no svakako je najvažnije nasljeđe, potom spol, rasa, prehrana,
ekološki i ekonomski uvjeti obitelji. Genetski faktor je unaprijed određen te se jasno može
očekivati kakvo će biti dijete. Visoki roditelji imati će više dijete, pretili roditelji imati će
dijete sklono debljini, visoko obrazovani roditelji imati će dijete sklono obrazovanju. Primjer
genetske određenosti su dvije jednojajčane blizanke kod kojih će se menarha javiti u razmaku
od dva mjeseca, dok će se kod dvojajčanih blizanka javiti u razmaku od 10 mjeseci.
Spol - dječaci teže više pri porodu te se težina izjednačava s djevojčicama nakon prve
godine. U pubertetu se javljaju velike razlike u težini, visini i tjelesnim proporcijama među
djevojčicama i dječacima. Sezonski faktori - brzina djetetova rasta u visinu najveća je u
proljeće dok je brzina rasta tjelesne mase najveća u jesen. Dakako, na sam rast i razvoj utječe
područje života, klima, prehrana, tjelovježba. Rasa - postojale su velike razlike među rasama,
no zbog sve češćih miješanih brakova i potomstva te razlike su izbrisane, ali ipak ostaju
bolesti koje prate pojedinu rasu. Prehrana - pravilnom i zdravom prehranom dijete brže i
kvalitetnije napreduje, dok se zaostaci u rastu i razvoju često povezuju s neadekvatnom
prehranom.
Ekološki uvjeti s genetskim kodom mogu djelovati pozitivno ili negativno na rast i razvoj.
Bolesti, kronične bolesti utječu na rast i razvoj djeteta, što se može očitovati usporenim
rastom koji se ipak nadoknadi nakon bolesti, prolazne infekcije nemaju utjecaja. Ekonomsko
stanje obitelji očituje se u prehrani, učestalosti obroka, učinkovitom odmoru, spavanju, igri, iz
čije neravnoteže može doći do posljedica na zdravlje i rast i razvoj djeteta.
2.2 Mjerenje rasta
Rast djeteta prati se redovitim mjerenjem od rođenja, a najvažnije antropometrijske mjere
su tjelesna masa, tjelesna duljina odnosno visina i opseg glave. Mjerenje tjelesne
duljine/visine - dijete se mjeri na svakom liječničkom pregledu, do druge godine djetetova
života ono se mjeri u ležećem položaju. Djetetova glava se pridržava duž srednje crte, a
koljena se lagano pritisnu prema dolje sve dok se nožice ne izravnaju.
zrelosti djeteta vrši se praćenjem psihomotornog razvoja, procjenom spolne zrelosti,
procjenom koštane dobi (pomoću radiograma lijeve šake) te procjenom denticije. Sve
navedene parametre mjeri liječnik na predviđenim sistematskim pregledima.
2.3 Krivulje rasta
Fizički rast djeteta ocjenjuje se najjednostavnije mjerenjem tjelesne duljine (do prve godine
života), tj. tjelesne visine (poslije prve godine života) i tjelesne težine. Poslije prve godine
života za dugoročni nadzor rasta djeteta služi tjelesna visina. Visina djeteta, uz pretpostavku
da nije bolesno i da se pravilno hrani, uglavnom je određena nasljeđem, jer ono uvjetuje broj
stanica rasta u djetetovim kostima (hrskavičnom tkivu) i reagiranje tih stanica na razne
hormone, kao što je hormon rasta, hormon štitnjače, inzulin i spolni hormoni. Tjelesna visina
ili težina određenog djeteta uspoređuje se s odgovarajućim mjerama skupine zdrave djece, iste
populacije koje su u obliku tablica ili krivulja.
Krivulje rasta težine i visine konstruirane su na temelju statistički obrađenih podataka
velikog broja djece u koordinatnom sustavu u kojem je na apscisi kronološka dob djeteta, a na
ordinati dosegnuta težina ili visina u toj dobi. Centilne krivulje pogodne su za praćenje djeteta
jer u svakom trenutku saznajemo na kojoj je dijete centili i možemo brže otkriti patološke
procese. Najčešće djeca prate opći biološki trend rasta. Težinsko-visinske centilne krivulje
služe nam da bi na temelju tjelesne težine i tjelesne visine dobili uvid u stanje uhranjenosti i
fizičku . Djeca čiji su podaci iznad 97. Centila preteška su u odnosu na djecu iste visine, a
djeca čiji su podaci ispod 3.
Centila premršava su u odnosu na djecu iste visine. Za ocjenu pretilosti koristi se metoda
mjerenja potkožnog masnog tkiva i izračunavanje indeksa tjelesne mase za koji su također
konstruirane centilne krivulje u odnosu prema dobi. Mjere za usporedbu posebno su značajne
u dječjoj dobi, jer se radi o organizmu u rastu i razvoju, gdje svako odstupanje ima dugotrajne
posljedice.
