4
u zrak, vodu i zemlju, nastajanje otpadaka, korištenje sirovina, energetska efikasnost, buka,
sprečavanje nesreća, rizik i dr. Bez dozvole firme neće moći obavljati svoju djelatnost.
Pitanje reciklaže je jedno od najvažnijih pitanja današnjice. Kvalitet našeg života danas i u
budućnosti svakako zavisi od toga kako ćemo postupati sa otpadom kako kao društvo, tako i
pojedinci. Recikliranje je proces sakupljanja i obrade materijala koji bi inače bili bačeni kao
otpad i njihova obrada u nove proizvode. Prednosti recikliranja su ogromne. Recikliranjem se
smanjuje količina otpada koji završava na deponijama, time se čuvaju prirodni resursi (šume,
izvori i zdravo zemljište). Također se na ovaj način preventira zagađenje i eksploatacije prirode
smanjenjem potrebe za sakupljanjem novih sirovina, čuva se energija kao i smanjuje emisija
gasova koji doprinose globalnim klimatskim promjenama. Otvaranjem pogona za recikliranje,
otvaraju se nova radna mjesta i mogućnosti zaposlenja u svrhu poboljšanja životnog standarda
ljudi u svakom pogledu. Interesantno je da najmanje 60% ukupnog otpada koji završi u kantama
za smeće, a time i na deponijama, bi se moglo ponovo iskoristiti ili kompostiranjem ili
recikliranjem. Recikliranje je ključno za čuvanje energije i zaštitu okoliša, kao i za opstanak
ljudske vrste u ovom obliku.
5
2. OTPAD I VRSTE OTPADA
U pogledu mogućnosti ponovnog iskorištenja materijali mogu biti:
1.
reciklabilni – mogu se iskoristiti ponovnim vraćanjem u proces proizvodnje
2.
nereciklabilni – ne mogu se vratiti u proces proizvodnje i koriste se za dobijanje energije-
spaljivanjem ili se na ekološki bezbijedan način skladište.
Reciklaža ima tri osnovna principa (RRR):
➢
R – reduce – smanjiti
➢
R – reuse – ponovo koristiti
➢
R – recycle – reciklirati.
Slika 1.
Simbol reciklaže
Otpad je svaki materijal, proizovod ili predmet koji poslije svog korištenja (kraja životnog
ciklusa) postaje suvišan i neupotrebljiv. Bez dalje mogućnosti da zadovolji svoju upotrebnu
vrijednost on se odbacuje na smetljište tj. deponiju.
Otpad možemo podijeliti prema:
Prema mjestu nastajanja:
➢
kućni otpad (životnjskog porijekla, biljnog porijekla, pepeo, papir, krpe, karton,
predmete od gume, drveta, stakla, kože, porculana, namještaj, bijela tehnika itd.)
➢
građevinski otpad ( prilikom izvođenja građevinskih radova, Komadi
neupotrebljivog i starog pokućstva, istrošeni kućni aparat, hladnjaci, napuštena
vozila, veća ambalaža, otpad od povremenih većih čišćenja podruma i tavana,
veći napušteni predmeti i sl., predstavljaju danas značajnu količinu otpada.)
7
MATERIJAL
VRIJEME POTREBNO ZA RAZGRADNJU U
PRIRODI
Papir
10 do 30 dana
Tekstil (pamučna odjeća)
2 do 5 mjeseci
Metal (konzerva, limenka)
100 do 500 godina
Plastika (PET boce, kese)
nekoliko stotina do 1000 godina
Staklo
Nikada se ne razgradi
Tabela 1.
Materijali i vrijeme potrebno da se razgrade u prirodi
U nastavku ćemo obraditi neke od najvažnijih vrsta reciklaže, jer su podaci iz tabele
zabrinjavajući, kao što vidimo, neke materijale priroda sama ne može nikada razgraditi.
