Dejvid Hjum
ISTORIJA FILOZOFIJE
Dejvid Hjum
1.
-empirizam
-Edinburg, 1711. godina
-odlazi u Francusku (1734-1737)
-Rasprava o ljudskoj prirodi
-povratak u Škotsku; Eseji, moralni i politički
- 1745, molba katedri etike i filozofije duha odbijena zbog reputacije
skeptika i ateiste
-sekretar generala St. Claira
-1749, 1751 menja svoju Raspravu:
Filozofski eseji o ljudskom razumu
Istrazivanje ljudskog razuma
Istrazivanje o principima morala
-Politicke rasprave 1752
-pisanje britanske istorije:
Istorija Engleske pod kućom Tjudora
Istorija Engleske od invazije Julija Cezara do stupanja na presto Henrija
VII
-1763 odlazi u Pariz
-enciklopedisti ( Žan Žak Ruso)
-Dijalozi o prirodnoj religiji
- autobiografija 1777 (Adam Smit)
2.
-sve nauke imaju neki odnos prema ljudskoj prirodi
-logika,etika,moral,politika
-matematika,prirodna filozofija i prirodna religija se bave predmetima
sasvim različitim od čoveka, ali ih mi saznajemo i o njima sudimo
-razviti nauku o čoveku
-primena
eksperimentalnog metoda
-iskustvo i opservacija
-kako bi objasnili bitne odlike ljudske prirode,potreban je jedan
kompletan sistem nauka na skoro potpuno novoj osnovi
-kako u prirodnim tako i u naukama o čoveku
-pažljivo posmatranje čovekovih psiholoških procesa i njegovog
moralnog ponašanja, nastojeći da utvrdimo njihova načela i uzroke
-podaci iz introspekcije i posmtranja ljudskog života i ponašanja
-epmirijski podaci, a ne neka intuicija o suštini ljudskog duha, koja
izmiče našoj moći shvatanja
-induktivan metod
-nauka koja neće biti manje izvesna od bilo kog drugog ljudskog sazanja,
a mnogo korisnija od svakog drugog

-opažaji jačeg inteziteta: UTISCI (sve naše senzacije,osećanja,strasti i
emocije kada se po prvi put jave u duši)
-slabe slike utisaka u mišljenju i zaključivanju: IDEJE
- najživlja misao ipak zaostaje za najslabijom senzacijom
Hjum je prvenstveno zainteresovan da napravi razliku između
neposrednih podataka iskustva i naših misli o ovim podacima
-Opažaje deli na proste i složene, i primenjuje ih i na utiske i na ideje
-Svaka prosta ideja ima neki prost utisak koji liči na nju, a svaki prost
utisak neku odgovarajuću ideju
-
Utisci prethode idejama
odnosno ideje su izvedene iz utisaka
-Postoji jedan izuzetak od tog opšteg pravila a to su sekundarne ideje,
koje su izvedene iz prethodnih ideja
UTISCI
- dele se na UTISKE SENZACIJE: nastaje u duši najpre iz nepoznatih
uzroka i UTISKE REFLEKSIJE: oni su u velikoj meri izvedeni iz ideja (utisak
hladnoće – ideja koja proizvodi nove utiske npr averzije – utisci
refleksije – sećanjem ili maštom postaju ideje...)
Iz kojih ideja je izvedena ideja supstancije?
Analiza uzročnosti
Lingivstička razlika: termini čija se značenja uče ostenzivno i termini čije
se značenje uči definicijom ili opisom
Iskustvo: UTISCI i ČULNI PODACI
Hipoteza o urođenim idejama: (isključene iz njegove teorije)
1. Ekvivalent priridnom, onda se mora dozvoliti da svi opažaji i ideje
duha budu urođeni ili prirodni
2. Istovremeno javljanje sa rođenjem- rasprava je beznačajna
3. Nisu kopije nekog prethodnog sadržaja, onda možemo da tvrdimo da
su svi naši utisci urođeni, a da naše ideje nisu urođene
4.
-Kada duh primi utiske,oni mogu ponovo da se jave:
1. Pamcenje – stepen zivosti izmedju zivosti utiska I bledila ideje
2. Masta- puke ideje, kao blede kopije ili slike utisaka
Razika izmedju stepena zivosti utisaka I ideja
Razlika izmedju ideja pamcenja I ideja maste
PAMCENJE: cuva proste ideje, njihov red I polozaj
MASTA: moze proizvoljno da spaja proste ideje ili da slozene ideje
rastavlja na prost,a zatim preuredjuje
Masta moze slobodno da spaja ideje, ali u vecini slucajeva postupa po
nekim opstim principa asocijacije
U pamcenju medjutim postoji neraskidiva veza medju idejama ,koja u
masti ne postoji
-Blaga sila koja obicno preovladjuje, njeni uzroci su uglavnom nepoznati
I moraju se razloziti na izvorne kvalitete ljudske prirode
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti