"Naše more" 52(3-4)/2005.
109
Dušan Perovi
ć
*
Mladen Vuk
č
evi
ć
**
Dragan Miloševi
ć
*
**
ISSN 0469-6255
(109-113)
POSLOVNA LOGISTIKA I
ORGANIZACIJA SUVREMENOG
POMORSKOG PODUZE
Ć
A
Business Logistics and Organization of
Modern Shipping Company
UDK 656.61:338.47
Pregledni
č
lanak
Review
Sažetak
U sadašnjoj krizi pomorskog brodarstva, osobito u
južnoslavenskim državama, potreban je prijelaz na
suvremenu organizaciju i menadžment, temeljene na
logisti
č
kom konceptu. Strategiji pomorskog poduze
ć
a i
logisti
č
koj organizaciji u 21. stolje
ć
u u ovom se radu
posve
ć
uje posebna pozornost. Zato se istražuju
funkcijske veze izme
đ
u organizacijske strukture i
logisti
č
ke infrastrukture u suvremenom pomorskom
(brodarskom) poduze
ć
u.
Klju
č
ne rije
č
i: pomorsko poduze
ć
e, logisti
č
ka
organizacija, strategija, funkcijske veze, 21. stolje
ć
e
Summary
Transition to modern organization and management,
based on logistic concept is necessary in the current
maritime crisis, especially in the South- Slovenian
countries. Maritime company strategies and logistic
organization in the twenty-first century are paid a great
attention to in this paper. Therefore, we examine
functional connections between organization structure
and logistic infrastructure in contemporary maritime
(shipping) company.
Key words:
maritime company, logistic organization,
strategy, functional connections, the twenty-first century.
* dr. sc. Dušan Perovi
ć
, Fakultet za pomorstvo, Kotor, Univerzitet
Crne Gore
** dr. sc. Mladen Vuk
č
evi
ć
, Fakultet za pomorstvo, Kotor, Univerzitet
Crne Gore
*** mr. sc. Dragan Miloševi
ć
, Fakultet za pomorstvo, Kotor,
Univerzitet Crne Gore
1. Uvod
Introduction
Suvremeno poduze
ć
e dinami
č
ki je i stohasti
č
ki
poslovni sustav, organizam koji stvara novu vrijednost, a
time i standard zaposlenim ljudima, njihovim obiteljima i
širem okružju. Ova se konstatacija napose odnosi na
pomorsko (brodarsko) poduze
ć
e i na cjelokupnu
prometnu sferu gospodarstva, koja je najviše izložena
turbulentnim promjenama u nestabilnom okruženju 21.
stolje
ć
a.
Internacionalizacija, liberalizacija i globalizacija tržišta,
uz stalne promjene vrijednosti, te rastu
ć
e zasi
ć
enje i
golemu konkurenciju, zahtijevaju u 21. stolje
ć
u promjenu
postoje
ć
e poslovne filozofije i oblikovanje nove poslovne,
organizacijsko-logisti
č
ke i marketinško-upravlja
č
ke kon-
cepcije. U pomorskom poduze
ć
u takva koncepcija
rezultirala bi usmjeravanjem poslovanja od posve
ekonomsko-materijalnog prema marketinško-socijalnom i
ekološkom, gdje bi ljudski potencijali bili na prvome
mjestu.
Pri tome bi logisti
č
ka organizacija pomorskog
poduze
ć
a, temeljem marketinga i menadžmenta,
usmjeravala kretanje materijalnih i ljudskih resursa prema
harmoniji profita, društvenih vrijednosti i što trajnijih koristi
za op
ć
e dobro. To je nadasve važno za tranzicijske
južnoslavenske zemlje, u kojima je pomorsko brodarstvo
u golemoj krizi, ili se pak postupno sporo oporavlja od
doživljenog kraha tijekom devedesetih godina. Poradi
toga je solidna logisti
č
ka organizacija – temeljena na
marketingu, upravlja
č
koj (menadžerskoj) i informacijskoj
podlozi – pouzdano jamstvo za dugoro
č
niji uspjeh.
BRODARSTVO
D. Perovi
ć
, M. Vuk
č
evi
ć
, D. Miloševi
ć
: Poslovna logistika i organizacija … (109-113)
"Naše more" 52(3-4)/2005.
110
2. Strategija pomorskog poduze
ć
a i
njegova organizacija
Strategy of a shipping company and its
organization
Strategiju danas treba shva
ć
ati kao teoriju i praksu
usmjeravanja poslovne i razvojne politike poduze
ć
a, pa i
izvanprivrednih djelatnosti. Ona zna
č
i kreiranje i
ostvarivanje takve politike koja se temelji na planiranju
svih relevantnih
č
imbenika utjecajnih za razvoj i mjesto
vlastitog poduze
ć
a (ustanove, organizacije ili politi
č
ke
zajednice) u budu
ć
nosti. Stoga poduze
ć
e – napose u
sferi prometa i, još uže, prijevoza tereta i putnika –
strategijom stvara osnovne i dugoro
č
ne pretpostavke za
poslovni uspjeh, profit i za stabilno mjesto na specifi
č
nom
tržištu.
Tako Buble i dr. naglašava da je strategija svojevrsni
odgovor poduze
ć
a na realne vrijednosti na suvremenom
tržištu i u okruženju poduze
ć
a [1; 23], dok Boškovi
ć
i
Vuk
č
evi
ć
isti
č
u društvenu odgovornost poduze
ć
a, etiku
menadžmenta i radnih ljudi poduze
ć
a, eko i socio-
-odgovornost – napose u eri kriza, nestabilnog
poslovanja i turbulentnih promjena u poslovanju u
uvjetima globalizacije tržišta [2; 179-216]. Poduze
ć
a u
prometnoj sferi gospodarstva još su prije 1-2 desetlje
ć
a
shvatila što zna
č
i nestabilnost u poslovanju i stjecanju
profita, ekonomska kriza na specifi
č
nim tržištima
prijevoza tereta, te postupno propadanje. Nedostatak
odgovaraju
ć
ih poslovnih i specifi
č
nih strategija, te
neu
č
inkovitost menadžmenta zna
č
ajno su pridonijeli
porastu tih kriza.
Strategija zahtijeva da se jasno odrede ciljevi. Oni pak
služe za bolje uvi
đ
anje budu
ć
nosti i vlastitog mjesta u
njoj, za izbjegavanje stihijnosti u poslovanju i što
racionalnije iskorištavanje resursa – ljudskih, materijalnih
i financijskih [3; 186-242]. Ciljevima u pomorskom
poduze
ć
u žele se akceptirati promjene uvjeta poslovanja,
ali i pozitivni u
č
inci u odnosu na krizno stanje. Poradi
toga ciljevi trebaju imati: prvo - ekonomski karakter,
drugo - društveni karakter, tre
ć
e - stabilnosno-sigurnosni
karakter i
č
etvrto - ekološki karakter.
Strategije u prometnim, osobito u brodarskim
poduze
ć
ima, mogu imati tri razine: 1) funkcijsku, 2)
korporacijsku i 3) divizijsku strategiju. Funkcijska
zahtijeva pove
ć
anu u
č
inkovitost raspoloživih resursa,
kako bi se same funkcije poduze
ć
a što bolje uklopile u
ostvarivanje korporacijskih ciljeva. Korporacijska
strategija ima za svrhu ostvarivanje osnovnih ciljeva
poduze
ć
a (npr. koja vrsta ili tip brodova, treba li razvijati
linijsku, trampersku ili tankersku plovidbu, za koju se
vrstu tereta specijalizirati u prijevozu morem: teku
ć
i,
generalni ili rasuti, treba li investirati u novu flotu ili
popravljati postoje
ć
u) i utvr
đ
ivanje na
č
ina kako da se
pove
ć
aju efikasnost i rezultati poslovanja. Divizijska
strategija [2; 86-89] je usmjerena na pojedina
č
ne
organizacijske cjeline, kako bi se unaprijedila
konkurentnost pojedinih proizvoda (broda - flote,
profitnog centra - sektora, vrste plovidbe,...) kojima
konkretna divizijska cjelina brodarskog poduze
ć
a
sudjeluje na prijevoznom tržištu.
O
č
ito je da su sve ove tri strategije me
đ
usobno
isprepletene i povezane, s tim da me
đ
u njima treba
uspostaviti tzv. hijerarhiju strategija. Ona pak zna
č
i
mogu
ć
nost optimalnog izbora navedenih strategija, pa i
podstrategija poduze
ć
a, na tri razli
č
ite razine
operativnosti ili operacijskog djelovanja [4; 128-140]. To
zna
č
i da u praksi strategija više razine (
top strategy
)
odre
đ
uje prostor djelovanja srednjoj razini (
tactic
strategy
)
i nižoj razini (
operating strategy
). Brodarska
pomorska poduze
ć
a razvijaju sve tri razine strategija, s
naglaskom na korporacijsku strategiju.
Poslovne strategije u brodarskom pomorskom
poduze
ć
u sadržavaju mnoge podstrategije, koje služe za
definiranje konkurentskih
prednosti samog poduze
ć
a na
specifi
č
nom prijevoznom tržištu. Diferencijacija
proizvoda-usluga na tržištu i trajno snižavanje troškova –
optimalan je na
č
in za dugoro
č
no postizanje konku-
rentskog prestiža. To opet zahtijeva diferencijaciju
proizvoda-usluga po kvaliteti usluge i nižoj cijeni prijevoza
tereta i putnika (tzv. vozarinskoj cijeni), tj. fokusiranje na
odgovaraju
ć
i tržišni segment. Dakle, diferencijacija
usluge i fokusiranje odre
đ
enog tržišnog segmenta bile bi
dvije specifi
č
ne podstrategije (poslovne strategije) u
brodarskom pomorskom poduze
ć
u 21. stolje
ć
a. S tim u
vezi je definiranje ciljeva, misije i vizije pomorskog
poduze
ć
a. Sve to pridonosi definiranju optimalne
poslovne i razvojne politike pomorskog poduze
ć
a – bez
koje nema niti operacionalizacije strategija, a time ni
ostvarivanja postavljenih ciljeva.
Ako se na poduze
ć
e gleda kao na specifi
č
an živi
organizam, on prolazi kroz fazu ro
đ
enja ili osnivanja, fazu
rasta ili razvoja, te starenja ili slabljenja i, na koncu, umire
ili prestaje djelovati. Poradi toga poduze
ć
e treba imati
svoje ustrojstvo ili ure
đ
enje – što se pak postiže
organizacijskom strukturom, sveukupnoš
ć
u veza i
odnosa. Struktura je svojevrsni rezultat cilja i adekvatnih
strategija kojima pomorsko, kao i bilo koje drugo
poduze
ć
e, želi ostvariti njima definirane ciljeve.
Organizacijska struktura pomorskom poduze
ć
u treba
omogu
ć
iti:
ƒ
da smanji ili posve ukloni vanjsku i unutarnju
neizvjesnost,
ƒ
da bude sposobno za obavljanje razli
č
itih
aktivnosti, pri
č
emu se mora odvijati uspješna
koordinacija unutar poduze
ć
a,
ƒ
da
samo
poduze
ć
e bude sposobno perma-
nentno se prilago
đ
ivati okruženju, a to zna
č
i
pozitivnim i negativnim utjecajima okoline.
Pomorskom poduze
ć
u organizacijska struktura treba
omogu
ć
iti što stabilnije poslovanje, optimalno korištenje
ukupnim raspoloživim resursima i promptno reagiranje na
sve utjecaje iz okruženja. Izgradnja takve organizacijske
strukture morala bi osigurati pomorskom poduze
ć
u
specijalizaciju u proizvodnji prijevoznih (brodarskih)
usluga, te maksimalnu racionalizaciju i konstantno
snižavanje troškova poslovanja. Stoga teoreti
č
ari i
pragmati
č
ari s pravom isti
č
u da je uspostavljanje
ravnoteže izme
đ
u stabilnosti poduze
ć
a i njegove
prilagodljivosti okruženju i turbulentnim promjenama na
tržištu (napose na prijevoznom pomorskom tržištu i tržištu
