Odlomak

Uvod

Tokom poslednjih godina, sector telekomunikacija je postala grana industrije sa najbržim rastom. Ovaj rast ogleda se u sve većim prihodima koji se ostvaruju I u neprestanom pojavljivanju novih operatora na svetskom tržištu.
Ni jedna grana industrije nije doživjela tako vrtoglav napredak kao telekomunikacije.
Za relativno kratak period, u poslednjih 15 godina zabilježena je prava ekplozija po pitanju broja korisnika mobilnih komunikacija, a svi pokazatelji ukazuju na činjenicu da će se takav trend nastaviti I u budućnosti.

Povećanje broja korisnika mobilnih telekomunikacionih usluga ima toliki obim da se sa pravom može očekivati da broj korisnika u mobilnom sektoru bude veći od broja korisnika u fiksnom sektoru telekomunikacija I to u vrlo bliskoj budućnosti. Iako se čini da su ova predviđanja suviše optimistična, važno je podsjetiti da su predviđanja za razvoj telekomunikacija u prošlom period bila daleko ispod onoga šta se stvarno desilo. Ćinjenica da je u pojedinim zemljama broj korisnika u mobilnoj telefoniji već premašio broj korisnika u fiksnoj telefoniji, što nam govori da predviđanja nisu daleko od istine, a noričito ako znamo da će se mobilna komunikacija u bliskoj budućnosti zasnivati na najnovijoj mobilnoj telefoniji treće i četvrte generacije.
1. Istorija sistema prve generacije
Mobilna telefonija, onakva kakvu je danas poznajemo, počinje da se razvija krajem 1970-ih, I sa prvim ekperimentima počelo se u Čikagu 1978. godine. Sistem je koristio tehnologiju koja se zvala napredan mobilni telefonski servis (AMPS) I radila je na opsegu od 800 MHz. Iz mnogobrojnih razloga, uključujući I propadanje kompanije AT&T, prošlo je nekoliko godina prije nego što je prvi komercijalni sistem počeo sa radom u Americi. Sistem je najprije pušten u Čikagu 1983.godine, a ubrzo zatim I u drugim američkim gradovima.

U međuvremenu I druge zemlje u svijetu su razvijale taj sistem, tako da je AMPS lansiran u Japanu 1979.godine, I u Evropi se aktivno radilo na razvoju mobilne telefonije I 1981. Godine mobilna telfonija počinje sa radom u Švedskoj, Norveškoj, Danskoj I Finskoj. U Evropi se koristio system pod nazivom Nordijska mobilna telefonija (NMT) I radio je na opsegu od 450 HMz. Kasnije je ovaj sistem prešao na opseg od 900 Mhz I nazvan je NMT900. Ubrzo su I Britanci predstavili još jednu tehnologiju 1985.godine. Ova tehnologja je nosila ime komunikacioni sistem sa potpunim pristupom (TACS) I takođe je radial na opsegu od 900 MHz. TACS je ustvari modifikovana verzija AMPS sistema.

Mnoge druge zemlje su počele da uvode mobilne sisteme, tako da je servis mobilnih telefonskih usluga brzo postao raširen po cijelom svijetu.Iako su se razvijale različite tehnologije mobilne telefonije, a naročito u Evropi, AMPS, NMT (obije varijante) i TACS su zasigurno najuspješnije.Ovo su glavni sistemi moblne telefonije prve generacije i još uvijek su u upotrebi.

Prva generacija mobilne telefonije je postigla takav uspjeh koji niko nije očekivao. Iako uspješna za to vreme, ona je ipak bila ograničenog kapaciteta. Naravno sistem je mogao da podrži veliki broj korisnika, ali kada je broj korisnika premašio million, počelo je i sa prvim zloupotrebama jer je u gradovima pravi trend bio posedovanje mobilnog telefona. Takođe i veliki problem je bio taj što su bile moguće zloupotrebe po pitanju prisluškivanja drugih korisnika. Kompanije koje su razvijale prvu generaciju mobilne telefonije nisu se zadržale na tome, ubrzo se počelo sa razvijanjem druge generacije.

2. Istorijat sistema druge generacije

Dok je sistem prve generacije bio analogni, sistem druge generacije je digitalni. Korišćenje digitalne tehnologije ima nekoliko prednosti, uključujući veći kapacitet, veću sigurnost od zloupotrebe, i pružanje novih naprednih servisa.
Kao što je bio slučaj sa pravom generacijom i u drugoj generaciji su razvijene različite tehnologije. Tri najuspješnije tehnologije su: privremeni standard 136 (IS-136), IS-95 CDMA, i globalni sistem mobilne telefonije (GSM). Svaki od ovih sistema izgrađen je na različiti način.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Informacione tehnologije

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari