Akcionarsko društvo

Istorijat akcionarskog društva

Razvojem tržišta, počeo je razvoj akcionarstva, a prve emisije akcija nastale su polovinom XIX vijeka. Do tog trenutka trgovačke ekspedicije su bile dostupne samo imućnima. Oni koji su posjedovali manje novca, umjesto podizanja kredita, emitovali su potvrde, koje su bile preteče akcija i tako pribavljali sredstva za putovanja. Kupci potvrda su postali vlasnici robe koja treba da predstavlja predmet trgovanja.
Vlasnicima potvrda ostajala je nada u dobar finansijski rezultat. Predpostavlja se da je prva ovakva firma, bila firma londonskog trgovca po imenu Sebastijan Kabo-Muscory Company 1553. godine. Zbog velikog poslovnog rizika, Kabo je, umjesto kreditnog zaduženja odlučio da emituje akcije pojedinačne vrijednosti 25 funti i tako prikupi 6000 funti potrebnih za realizaciju ekspedicije koja je trbalo da pronađe sjeverni morski put za Kinu. Kabo je sakupio 6000 funti i kupio tri broda.
Akcionari, unaprijed osuđeni na gubitak, zbog činjenice da sjeverni morski put za Kinu ne postoji, sreću pronalaze u činjenici da je Kabo došao u kontakt sa rusima, pa umjesto sa Kinom, potpisuje trgovački sporazum sa ruskim carem Ivanom Groznim.
Druga, mnogo veća i poznatija trgovačka firma ovog tipa bila je „The East Indie Company“‚ osnovana 1602 godine. Ona je emitovala akcije u vrijednosti od 1,6 miliona funti, za 17 godina svoga poslovanja. Preookeanska trgovina je doživjela ekspanziju, a vlasnici akcija su ostvarivali profit i do 40 odsto godišnje. Karakteristično za ove firme je bilo, da su vlasnici njihovih akcija mogli da ih prodaju prije povratka ekspedicije.
Kroz ove početke akcionarstva jasno su prikazani i odvojeni investitori, tj. akcionari kapitala od menadžera kapitala. U Londonu je 1609. godine osnovana prva kompanija iz oblasti vodovoda koja je emitovala akcije. Krajem XVII vijeka osnovano je blizu 140 kompanija koje su posjedovale zajedničke akcije i ove kompanije su podsjećale na današnja akcionarska društva. Akcionarstvo se dodatno širi u drugoj polovini XVIII vijeka sa pojavom industrijske revolucije, kada su sredstvima sakupljeni posredstvom akcija osnovana prva preduzeća u industriji, što je predstavljalo podsticaj za razvoj saobraćaja, rudarstva i finansija. Akcionarsko vlasništvo, za razliku od klasičnog vlasništva kapitala, pruža neograničeni životni vijek korporacijama i lakši pristup finansijskim tržištima.