Odlomak

  UVOD

U ekonomskoj metodologiji razlikujemo nekoliko vrsta pristupa, odnosno prilaženja nekom objektu ili problemu koji razmatramo. To su povijesni pristup koji istražuje prošlost ekonomije, pozitivistički pristup koji istražuje ekonomsku sadašnjost i normativni pristup koji istražuje moguću i poželjnu budućnost ekonomije u uvjetima rizika i neizvjesnosti. Spomenuti  pristupi nisu zamjena jedan drugome već su komplementarni. Povezivanje i integriranje navedenih načina promatranja ekonomije u jednu cjelinu osobina je holističkog pristupa studiju ekonomije.
Cilj ovog seminara je uvod u osnovu o nastanku i razvitku ekonomije povijesnim pristupom. U kratkim crtama i kronološkim slijedom opisana je povijesna pozadina ekonomije, odnosno škole mišljenja iz kojih izvire sadašnje stanje ekonomske znanosti. Obuhvaćene su ekonomska misao Antike, srednjeg vijeka, Merkantilizam, Fiziokratizam, Klasična liberalna škola, utopijski socijalizam, marksistička ekonomska škola, neoklasična (neoliberalna) škola, njemačka historijska škola, Keynesijanska škola, sraffijanska (neoricardijanska) škola te institucionalizam.
Ekonomija kao znanost započela je svoj razvoj sredinom osamnaestog stoljeća u obliku političke ekonomije kao nove znanstvene discipline. Međutim valja navesti i prethodna povijesna razdoblja u kojima su se nazirale ekonomske ideje, jer da bi razumjeli sadašnje ekonomske pojave, potrebno je navesti i povijesne činjenice. Sadašnje stanje nekog sustava i znanosti, pa tako i ekonomskog, uglavnom su uzrokovani zbivanjima koja su se dogodila u prošlosti.
Povijesni pristup kojim se istražuje ovdje izložena tematika, postupak je u kojem se promatraju, percipiraju i razjašnjavaju sadašnje ekonomske pojave i problemi, odnosno znanje o njima sa stajališta njihove povijesti (njihovog nastajanja u prošlom vremenu i kretanja do sadašnjeg stanja i sadašnjeg vremena).

  1.0.   EKONOMSKA MISAO ANTIKE

Spoznaje o ekonomskim prilikama povijesno najstarijih razdoblja ekonomski historičari crpe iz Hamurabijevog zakonika čija se starost procjenjuje na oko 2200 god. p.n.e. U tom najpoznatijem zakoniku drevne Mezopotamije posebno je zanimljiv dio o zajmu u žitu sličan Bohm-Bawerkovoj teoriji kamata koja se temelji na razlici u vrijednosti dobara u sadašnjosti i budućnosti.
U doba Antike o ekonomskim prilikama pisali su filozofi s obzirom da nije postojala ekonomska znanost kao zasebna disciplina. Značajno za gospodarske prilike tog razdoblja je to da se zbog robovlasništva  na mnoge grane gospodarskog rada gledalo kao na nečasne poslove za slobodnog čovjeka.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari