Obaveze i nadležnosti rukovodioca u javnom sektoru na primeru Direkcije za naknadu štete
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Maturski Radovi, Skripte, Ekonomija
Objavio studenti.rs 25. mart 2016. Prijavi dokument
UVOD
Prvi bankarski poslovi nastali su već u ranim periodima razvoja ljudskog društva. Začetci ovih poslova mogu se istorijski pratiti još od 3000. godine prije nove ere , a sigurni materijalni dokazi o vrsti i načinu razvoja bankarskih poslova od VII vijeka prije nove ere . U periodu od VII do V vijeka prije nove ere , u Vavilonu su se pojavile privatne kuće koje su se bavile pretečom današnjih bankarskih poslova , poznatih pod nazivom „ tezaurisanje “ , a ljudi koji su se njima bavili zvali su se „ tezauri “ . Prvi poslovi odnosili su se na organizovano skladištenje odgovarajuće robe , obično žita i druge vrste sličnih proizvoda . Primljenu pobu su tezauri čuvali ili davali dalje u promet na određeni pok i uz odgovarajuće priznanice o deponovanim proizvodima . U današnjem vremenu , bankarski poslovi su oni poslovi koje obavljaju banke . Bankarsko poslovanje je privredna djelatnost čiji je osnovni predmet poslovanja promet novca . Takođe obuhvataju i pojedine druge srodne poslove . Bankarski poslovi su pravni poslovi koji se zaključuju između bankarskih organizacija u vezi sa pravnim prometom novca i obavljanjem privrednih usluga , usluga sa novcem .Bankarsko poslovanje obavljaju banke i druge finansijske organizacije – subjekti bankarskog poslovanja . Osnovni izvori prava u pogledu bankarskih poslova su Zakon o obligacionim odnosima ( član 1035 – 1088 ) i Zakon o bankama i drugim finansijskim organizacijama . Osnovni oblik regulisanja novčane cirkulacije u jedinstvenom sistemu u okviru jedinstvene kreditno – monetarne politike su bankarski poslovi . Specifičnost bankarskih poslova izražava se u izuzetnom značaju pismene forme , u jednoobraznom , masovnom i tipskom sadržaju ovih poslova . Banke samostalno obavljaju djelatnost radi ostvarivanja dobiti . Zbog značaja poslova koje obavljaju banke u zemlji , propisani su uslovi koje moraju ispunjavati banke da bi bile osnovane, odnosno organizovane i registrovane u registru privrednih subjekata . Ovi uslovi se naj češće odnose na minimalne iznose sredstava sa kojim banka raspolaže i koja su potrebna za rad banke , zatim na stručnu spremu zaposlenih lica u banci . na minimum rezerve sigurnosti , na minimum uslova rada i poslovanja i slično.
1. Bankarski poslovi
U obavljanju svojih aktivnosti banka je samostalna i poslove realizuje u cilju ostvarivanja dobiti .
Opšte posmatrano ti poslovi obuhvataju :
Depozitne poslove ,
Kreditne poslove ,
Mjenjačke poslove ( devizno – valutne poslove ) ,
Emisione poslove ,
Depo poslove ,
Poslove s efektima ,
Garancijske poslove ,
Specifične poslove platnog prometa .
Sve navedene poslove banke obavljaju u svoje ime i za svoj račun . Pored ovih bankarskih poslova , banke mogu obavljati poslove u tuđe ime i za tuđ račun , to jest komisione ili posredične poslove , kao što su :
Posredovanje u trgovini hartija od vrijednosti ,
Kupovina i naplata potraživanja ,
Pružanje drugih finansijskih usluga .
S obzirom na značaj svake banke za poslovanje privrede kao cjeline , aktivnost banaka kreće se u okviru utvrđenih sredstava , čime se postiže sigurnost bankinih komitenata i deponenata . Naime , banka je dužna da obim svog poslovanja usklađuje tako:
Da održava odnos između kapitala i ukupnog iznosa aktive i vanbilansnih stavki aktive ,
Da održava odnos između različitih vrsta pasive ,
Da održava odnos između različitih vrsta aktive i različitih vrsta pasive ,
Da se pridržava odredaba o velikom i najvećem mogućem kreditu jednom zajmoprimcu i o ukupnom iznosu velikih kredita ,
Da trajna ulaganja kapitala banke u akcije preduzeća ne mogu biti veća od 15% , a u druge banke od 51% kapitala banke ,
Da ulaganja kapitala banke u osnovna sredstva banke ne mogu biti veća od 20% od kapitala banke , itd.
Velikim kreditom se smatra kredit ili neko drugo potraživanje i garancija koji su dati jednom zajmoprincu , veći od 20% kapitala banke . Najvećim mogućim kreditom jednom zajmoprimcu smatra se kredit , drugo potraživanje i garancija , koji ukupno iznose do 30% kapitala banke . Ukupni iznos velikih kredita i najvećih mogućih kredita ne može biti veći od 80% kapitala banke .
Narodna banka Srbije , u oba slučaja , utvrđuje način izračunavanja kapitala banke. Banka je dužna da obavjesti Narodnu banku Srbije o :
Povećanju osnivačkog kapitala banke , odnosno o novoj emisiji akcija ,
Trajnom ulaganju kapitala banke u akcije preduzeća i druge banke , odnosno o trajnom ulaganju u osnovna sredstva ,
Svakom odobravanju velikog kredita i najvećeg mogućeg kredita ,
Svakoj prodaji akcija banke kojom neko lice stiče više od 10% osnivačkog kapitala ,
Otvaranju filijala , poslovnih jedinica i predstavništva u zemlji ,
Promjeni sastava upravnog i nadzornog odbora .
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Objavio pupovic95 13. mart 2024.
Objavio Nenad Zivkovic 25. mart 2024.
Objavio Nenad Zivkovic 25. mart 2024.
Objavio dragan79 25. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.