Odlomak

UVOD
Prvi bankarski poslovi nastali su već u ranim periodima razvoja ljudskog društva. Začetci ovih poslova mogu se istorijski pratiti još od 3000. godine prije nove ere , a sigurni materijalni dokazi o vrsti i načinu razvoja bankarskih poslova od VII vijeka prije nove ere . U periodu od VII do V vijeka prije nove ere , u Vavilonu su se pojavile privatne kuće koje su se bavile pretečom današnjih bankarskih poslova , poznatih pod nazivom „ tezaurisanje “ , a ljudi koji su se njima bavili zvali su se „ tezauri “ . Prvi poslovi odnosili su se na organizovano skladištenje odgovarajuće robe , obično žita i druge vrste sličnih proizvoda . Primljenu pobu su tezauri čuvali ili davali dalje u promet na određeni pok i uz odgovarajuće priznanice o deponovanim proizvodima . U današnjem vremenu , bankarski poslovi su oni poslovi koje obavljaju banke . Bankarsko poslovanje je privredna djelatnost čiji je osnovni predmet poslovanja promet novca . Takođe obuhvataju i pojedine druge srodne poslove . Bankarski poslovi su pravni poslovi koji se zaključuju između bankarskih organizacija u vezi sa pravnim prometom novca i obavljanjem privrednih usluga , usluga sa novcem .Bankarsko poslovanje obavljaju banke i druge finansijske organizacije – subjekti bankarskog poslovanja . Osnovni izvori prava u pogledu bankarskih poslova su Zakon o obligacionim odnosima ( član 1035 – 1088 ) i Zakon o bankama i drugim finansijskim organizacijama . Osnovni oblik regulisanja novčane cirkulacije u jedinstvenom sistemu u okviru jedinstvene kreditno – monetarne politike su bankarski poslovi . Specifičnost bankarskih poslova izražava se u izuzetnom značaju pismene forme , u jednoobraznom , masovnom i tipskom sadržaju ovih poslova . Banke samostalno obavljaju djelatnost radi ostvarivanja dobiti . Zbog značaja poslova koje obavljaju banke u zemlji , propisani su uslovi koje moraju ispunjavati banke da bi bile osnovane, odnosno organizovane i registrovane u registru privrednih subjekata . Ovi uslovi se naj češće odnose na minimalne iznose sredstava sa kojim banka raspolaže i koja su potrebna za rad banke , zatim na stručnu spremu zaposlenih lica u banci . na minimum rezerve sigurnosti , na minimum uslova rada i poslovanja i slično.
1. Bankarski poslovi

U obavljanju svojih aktivnosti banka je samostalna i poslove realizuje u cilju ostvarivanja dobiti .
Opšte posmatrano ti poslovi obuhvataju :
 Depozitne poslove ,
 Kreditne poslove ,
 Mjenjačke poslove ( devizno – valutne poslove ) ,
 Emisione poslove ,
 Depo poslove ,
 Poslove s efektima ,
 Garancijske poslove ,
 Specifične poslove platnog prometa .

Sve navedene poslove banke obavljaju u svoje ime i za svoj račun . Pored ovih bankarskih poslova , banke mogu obavljati poslove u tuđe ime i za tuđ račun , to jest komisione ili posredične poslove , kao što su :
 Posredovanje u trgovini hartija od vrijednosti ,
 Kupovina i naplata potraživanja ,
 Pružanje drugih finansijskih usluga .

S obzirom na značaj svake banke za poslovanje privrede kao cjeline , aktivnost banaka kreće se u okviru utvrđenih sredstava , čime se postiže sigurnost bankinih komitenata i deponenata . Naime , banka je dužna da obim svog poslovanja usklađuje tako:
 Da održava odnos između kapitala i ukupnog iznosa aktive i vanbilansnih stavki aktive ,
 Da održava odnos između različitih vrsta pasive ,
 Da održava odnos između različitih vrsta aktive i različitih vrsta pasive ,
 Da se pridržava odredaba o velikom i najvećem mogućem kreditu jednom zajmoprimcu i o ukupnom iznosu velikih kredita ,
 Da trajna ulaganja kapitala banke u akcije preduzeća ne mogu biti veća od 15% , a u druge banke od 51% kapitala banke ,
 Da ulaganja kapitala banke u osnovna sredstva banke ne mogu biti veća od 20% od kapitala banke , itd.

Velikim kreditom se smatra kredit ili neko drugo potraživanje i garancija koji su dati jednom zajmoprincu , veći od 20% kapitala banke . Najvećim mogućim kreditom jednom zajmoprimcu smatra se kredit , drugo potraživanje i garancija , koji ukupno iznose do 30% kapitala banke . Ukupni iznos velikih kredita i najvećih mogućih kredita ne može biti veći od 80% kapitala banke .
Narodna banka Srbije , u oba slučaja , utvrđuje način izračunavanja kapitala banke. Banka je dužna da obavjesti Narodnu banku Srbije o :
 Povećanju osnivačkog kapitala banke , odnosno o novoj emisiji akcija ,
 Trajnom ulaganju kapitala banke u akcije preduzeća i druge banke , odnosno o trajnom ulaganju u osnovna sredstva ,
 Svakom odobravanju velikog kredita i najvećeg mogućeg kredita ,
 Svakoj prodaji akcija banke kojom neko lice stiče više od 10% osnivačkog kapitala ,
 Otvaranju filijala , poslovnih jedinica i predstavništva u zemlji ,
 Promjeni sastava upravnog i nadzornog odbora .

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Maturski Radovi

Više u Skripte

Komentari