Odlomak

Banke na finansijskom tržištu

U V O D
Prvi bankarski poslovi, kako se oni sa sadašnjeg stanovišta shvataju, nastali su već u ranim periodima razvoja ljudskog društva. U Vavilonu su se pojavile privatne kuće kojesu se bavile pretečom današnjih bankarskih poslova, poznati pod nazivom tezaurisanje, a ljudi koji su se njima bavili zvali su se „ tezauri“. Ti prvi poslovi odnosili su se na organizovano sklanjanje odgovarajuće robe, obično žita ili druge vrste robe na čuvanje, uz odgovarajuću naknadu. U isto vreme u staroj Grčkoj bankarski poslovi se odvijaju u okviru čuvenih hramova, posebno hramova u Efesu na ostrvu Rodos. U periodu postojanja Rimske imperije stiču se još povoljniji uslovi za razvoj novčanih transakcija i drugih finansijskih poslova. Lice koje se u Rimskoj imperiji bavi primanjem depozita i uloga, davanjem zajmova i posredovanjem u novčanom prometu, naziva se „angetarijus“. U ranom feudalizmu paralelno sa odumiranjem trgovačkih poslova, zamirao je i razvoj bankarskih poslova, tj.banaka. U ovom periodu razvoja ljudske istorije ulogu su imali samo menjački i emisioni poslovi. Bankarski poslovi ponovo oživljavaju u srednjovekovnoj Italiji, kada se bankarstvo razvija iz potrebe za stalnim kreditima i organizovaniji je i sigurniji platni promet. U XII veku naše ere u Italiji su se razvile preteče današnjih banaka, nazvane „montes“. Osnovi savremenog bankarstva postavljeni su tokom XVIII i XIX veka, kada su osnovane velike bankarske institucije, koje su sopstvenim i tuđim sredstvima postale važan faktor razvoja privrede i prometa, ne samo u zemljama gde su se ove banke razvile, nego i na međunarodnom tržištu. Među njima su svakako najpoznatije SverigenRiskbank, osnovana u Švedskoj 1668. godine, Bank of England, osnovana u Engleskoj 1694.godine. U Srbiji prva banka osnovana je 1862.godine, pod nazivom Uprava fondova, koja je kasnije prešla u Državnu hipotekarnu banku, a od 1883. godine poslovala kao Privilegovana Narodna banka Kraljevine Srbije.

3
POJAM BANKE

Banke su finansijske institucije, ili finansijska preduzeća, odnosno kreditne ustanove koje se bave novčanim prometom, tj. bave se prikupljanjem slobodnih finansijskih sredstava, vrše njihovu koncentraciju i alokaciju kroz odobravanje kredita uz određenu kamatu. U definicijama ekonomsko-pravnog karaktera banka se definiše kao preduzeće koje profesionalno, u vidu zanimanja, uzima i daje kredite radi ostvarivanja dobiti koja se sastoji iz kamatnih razlika, pri čemu posreduje u platnom prometu, i pruža usluge u poslovima sa hartijama od vrednosti. Banka u različitim oblicima preuzima tuđi novac koji dalje pozajmljuje trećim licima radi ostvarivanja dobiti koja se sastoji u razlici između aktivnih i pasivnih kamata pri čemu ni krug davalaca ni krug primalaca kredita nije ograničen. U definicijama formalno-pravnog karaktera banka se određuje kao finansijska organizacija koja za predmet poslovanja ima zaključivanje i izvršavanje bankarskih poslova. Za osnivanje banke potrebna je saglasnost centralne banke ili drugog državnog organa. Banka samostalno obavlja delatnost, radi ostvarivanja dobiti. Sam naziv banka potiče od latinske reci “banco” što znači sto, klupu ( u današnjem smislu šalter), postavljenu na ulici, trgu, sajmu, na kojoj se vršila razmena različitih oblika i vrsta novca. Banku mogu da osnuju najmanje dva osnivača. Mogu biti domaća i strana pravna lica i fizička lica. Ukoliko je osnivaju strana lica, to čine pod uslovima uzajamnosti. Ugovorom o osnivanju banke utvrđuje se: 1. naziv i sedište osnivača banke, 2. naziv i sedište banke, 3. iznos ukupnog osnivačkog kapitala banke u novčanom i nenovčanom iznosu, kao i udeo svakog od osnivača u ukupnom kapitalu, 4. rok do koga su osnivači banke dužni da uplate i prenesu novčana i nenovčana sredstva u osnivački kapital banke, 5. prava, obaveze i odgovornosti osnivača banke za obaveze banke, 6. uslove za sticanje i prestanak prava osnivača, 7. poslovi koje banka obavlja, 8. način raspoređivanja dela dobiti na osnivače banke, 9. način prihvatanja rizika i pokrića gubitaka banke, uslovi i način povećanja osnivačkog kapitala i rezervi banke, 10. način rešavanja sporova među osnivačima banke, 11. uslovi za prestanak rada banke, ako ne postoji ekonomski interes, 12. način odlučivanja o statusnim promenama banke i prava osnivača banke u slučaju statusnih promena.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 15 stranica
  • Finansijska tržišta i institucije Dr Marko Ivaniš
  • Školska godina: Dr Marko Ivaniš
  • Seminarski radovi, Skripte, Bankarstvo/Finansije
  • Srbija,  Novi Sad,  UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA - Fakultet za ekonomiju i inženjerski menadžment FIMEK, u Novom Sadu  

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari