Odlomak

Nastanak baza podataka se vezuje za Herman-a Holerith-a koji je 1884. godine prijavio patent – sistem za automatsku obradu podataka (AOP) o popisu stanovništva u SAD. Podaci na bušenim karticama su ručno ubacivani u uredaj za očitavanje, a obrada podataka se odnosila na prebrojavanje. Programiranje se svodilo na izbor vrste prebrojavanja, a radilo se ručnim prespajanjem kontakata. Dotadašnja obrada podataka popisa trajala je 10-tak godina, a sa Holerith-ovim izumom vreme obrade bilo je smanjeno na šest nedelja. Herman Hollerith je osmislio ideju po kojoj se svaki stanovnik SAD predstavlja nizom od 80 karaktera – ime, godište itd. popunjenih praznim prostorima da bi se za sva imena obezbedila ista duzina, tako da baza podataka bude „poravnata“. On je uspeo da proda koncept svoje mašine i bušene kartice koje su sluzile za čuvanje podataka u statističkom birou SAD. Tako je popis stanovništva iz 1890. godine bio prva automatizovana baza podataka, koja se u suštini sastojala od hiljada kutija punih bušenih kartica. Od Holerith-ove kompanije nastao je današnji IBM.Nakon Drugog svetskog rata, u kompanijama i vladinim institucijama počeli su se pojavljivati prvi elektronski računari. Oni su se često koristili upravo za jednostavne linearne baze podataka, najčešće za računovodstvo. Ipak, vrlo brzo, bogati kupci su počeli da zahtevaju više od njihovih ekstremno skupih mašina. Sve je to vodilo do ranih baza podataka. Zanimljivo, ove rane aplikacije su nastavile da koriste Hollerith-ove bušene kartice, neznatno modifikovane u odnosu na originalni dizajn. Nefleksibilnost polja iste duzine, baze podataka pokretane 80 kolonskim bušenim karticama, učinile su rane računare metom napada i šala i potpunom misterijom za običnog čoveka.Većina prvobitnih baza podataka se odnosila na specifične programe napisane za specifične baze podataka.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Informacione tehnologije

Više u Prezentacija

Više u Skripte

Komentari