EKONOMSKI FAKULTET

EKONOMIJA I POSLOVANJE

S E M I N A R S K I   R A D

POSLOVNO PRAVO

BERZA I BERZANSKO POSLOVANJE

Ime i prezime profesora:

Prof. dr Enes Hašić

Ime i prezime studenta:

Sarić Zlatko

Broj indeksa: EP –007/13

Banja Luka (Januar, 2015)

SADRŽAJ

               

UVOD

………………….……………………………………………...........

3

              

1

POJAM VRIJEDNOSNIH PAPIRA

….…..…………………………………….

4

             

 2

VRIJEDNOSNI PAPIRI KAO INSTRUMENTI TRŽIŠTA KAPITALA......................

.......

4-5

2.1. INSTITUCIJE TRŽIŠTE KAPITALA BIH...........................................................................5-6

                    3.BERZANSKO POSLOVANJE VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA................................................................7-9

4

.

BERZANSKO POSLOVANJE U BOSNI I HERCEGOVINI...................................................................10

                     4.1.

 

SARAJEVSKA BERZA VRIJEDNOSNIH PAPIRA – SASE...........................................................10-11

                     4.1.1. TRGOVANJE NA BERZI SASE...................................................................................................12-14

                    4.1.2.  BERZANSKI INDEKSI.................................................................................................................14-18

                    
                      ZAKLJUČAK..………………………………………………..........................................................................19

              

                

LITERATURA……………………………………………………………………………………………………..20

2

background image

1.

POJAM  VRIJEDNOSNIH PAPIRA

         Vrijednosni papiri (hartije od vrijednosti) mogu se definisati na različite načine. Pravno 
se definišu kao „...pismene isprave kojim se izdavalac obavezuje da ispuni obavezu upisanu 
na toj ispravi njenom zakonitom imaocu.“

1

 Naravno, danas nije uslov pisana forma, nego se 

vrijednosni   papiri   uglavnom   vode   u   obliku   elektronskog   zapisa   u   Registru   vrijednosnih 
papira. Bez obzira na formu, vrijednosni papir uvijek u sebi sadrži neko imovinsko pravo 
koje je neodvojivo od te isprave. Pri tome se razlikuje stvarno pravo svojine nad samom 
ispravom  (vrijednosnim papirom)  od  prava  na potraživanje određenog  imovinskog  prava 
sadržanog u samoj ispravi. „Vrijednosni papiri su dionice, obveznice, certifikati (izdati na 
rok duži od godinu dana), ugovori o investiranju itd. Važno je napomenuti da privatizacijska 
potraživanja (obično se u narodu govori o „certifikatim“) ne predstavljaju vrijednosne papire, 
te se shodno tome njima i ne može trgovati na Berzi.“

2

         Osnovne karakteristike vrijednosnih papira su: formalnost, prenosivost, zamjenjivost u 
pojedinim slučajevima i inkorporisanost određenog prava.

3

Sa ekonomskog aspekta vrijednosni papiri se posmatraju kao sredstvo za pribavljanje 

kapitala   poslovnim   subjektima   (preduzećima),   odnosno   kao   instrument   finansiranja. 
Vrijednosni papiri nakon prve prodaje (emisione) obično ne ostaju u vlasništvu prvog kupca 
(investitora), nego se dalje prodaju. Tako je formirano posebno tržište – tržište vrijednosnih 
papira.

2.

VRIJEDNOSNI PAPIRI KAO INSTRUMENTI TRŽIŠTA KAPITALA

 

         

Tržište se općenito definiše kao mjesto gdje se kupuje i prodaje neka roba. Prema tome, 

tržište kapitala je mjesto gdje se kupuje i prodaje kapital, odnosno mjesto gdje se susreću 
ponuda   i   potražnja   kapitala.   Pod   kapitalom   se   obično   podrazumijeva   novac   koji   se 
upotrebljava   u   investicijske   svrhe.   Cijena   takvog   novca   na   tržištu   kapitala   izražava   se 
kamatnom stopom, odnosno stopom tržišne kapitalizacije.

Na tržištu kapitala se ne trguje novčanim iznosima, nego kapitalnim dobrima, odnosno 

finansijskim   instrumentima   (tj.   vrijednosnim   papirima).   „Kapitalna   dobra,   odnosno 
financijski instrumenti i vrijednosni papiri sinonimi su i oni samo ističu aspekte ekonomske 
vrijednosti, financiranja preduzeća ili pravnu stranu dionica, obveznica i drugih vrijednosnih 
papira.“

4

Razvoj tržišta kapitala i finansijskih instrumenata doveli su do podjele tržišta kapitala 

na   različite   segmente.   Tako   razlikujemo:   primarno   i   sekundarno   tržište   kapitala,   tržište 

1

 Trivun V.; Silajdžić V.; Mahmutćehajić F.; Grbo Z.; „Praktikum poslovnog prava“, drugo izmijenjeno i dopunjeno 

izdanje, Ekonomski fakultet Sarajevo, Sarajevo 2003. godine, str.  573

2

 „Vodič kroz Sarajevsku Berzu – Burzu“ str. 3, na  http://

www.sase.ba

 ( pristupljeno 09.11.2011.)

3

 Trivun V. et.al.; op.cit, str.  573

4

 Žilić, Davor; „Uloga Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH u nadzoru na primarnom i sekundarnom 

tržištu kapitala“, u  „Računovodstvena, porezna i reforma javnog sektora“, zbornik radova, Jafis, Sarajevo 2005. 
godine, str. 438

4

vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira, nacionalno i međunarodno, neorganizovano (sivo) 
i organizovano tržište itd.

Klasifikacija tržišta kapitala na primarno i sekundarno posebno je zanimljiva sa aspekta 

trgovine vrijednosnim papirima. 

Na primarnom ili emisionom tržištu „zaživljavaju“ finansijski instrumenti kao što su 

dionice, obveznice i drugi. Oni se na ovom tržištu prvi put nude potencijalnim kupcima, tu 
privredna društva vrše emisiju vrijednosnih papira i prvu prodaju radi pribavljanja novčanih 
sredstava. Time se vrši mobilizacija decentralizirane štednje i njeno korištenje u privredne 
svrhe, čime se povećava imovina privrednih društava. Kod nas se primarna emisija vrši na 
dva načina: zatvorenom prodajom unaprijed određenom kupcu ili grupi do najviše 40 kupaca 
ili   javnom   ponudom   prodaje   na   osnovu   javnog   poziva   za   kupovinu   vrijednosnih   papira 
upućenog javnosti.

  Na sekundarnom tržištu kapitala vrši se promet emitovanim vrijednosnim papirima. 

Operacije   na   sekundarnom   tržištu   vrijednosnih   papira   ne   utiču   neposredno   na   veličinu 
imovine nego se njima mijenja struktura vlasnika dioničkih društava i struktura njihovih 
kreditora. Međutim, kursne liste vrijednosnih papira, odnosno njihove cijene postignute u 
transakcijama na sekundarnom tržištu utiču na tržišnu vrijednost društava. Sekundarno tržište 
tako   predstavlja   mjesto   svakodnevnog   vrijednovanja   poslovanja   privrednih   društava   i 
kvaliteta   njihovog   menadžmenta.  „Nudeći   mogućnost   postojanja   spremnih   kupaca   i 
prodavača, javno tržište omogućava investitorima i direktorima kompanija da otkriju koliko 
njihovi   vrijednosni   papiri   zaista   vrijede....Pored   toga,   javno   tržište   vrijednosnih   papira 
obezbjeđuje način za ocjenjivanje kvaliteta poslovanja neke kompanije.“

5

I sama privredna društva se javljaju kao kupci na sekundarnom tržištu i time u raznim 

poslovnim kombinacijama dolazi do promjene veličine imovine društva. 

2.1. Institucije tržišta kapitala u BiH

Organizovano   tržište   vrijednosnih   papira   karakterišu   precizno   utvrđena   pravila 

ponašanja   i   regulatorno-nadzorni   okvir.   Njih   uspostavljaju   državni   zakonodavni   organi   i 
regulatorne institucije (u Federaciji BiH je to Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH, 
a u Republici Srpskoj Komisija za hartije od vrijednosti), ali i same institucije na kojima se 
trguje – berze i manje formalna, druga organizovana tržišta – OTC (over-the-counter).

6

Institucije tržišta kapitala u FBiH su:

7

-

Komisija za vrijednosne papire

-

Registar vrijednosnih papira

-

Depozitar

-

Berza i druga uređena javna tržišta

-

Profesionalni posrednici

-

Institucionalni investitori

         Komisija za vrijednosne papire je samostalna institucija koja vrši odobravanje emisije 
vrijednosnih   papira,   regulisanje   i   nadzor   prometa   vrijednosnim   papirima,   propisivanje 
standarda   izvještavanja   javnosti   o   poslovanju   emitenata   i   profesionalnih   posrednika   u 
prometu   vrijednosnih   papira,   licenciranje   i   nadzor   rada   profesionalnih   posrednika, 
propisivanje i nadzor u primjeni standarda upravljanja dioničkim društvima itd.

5

 Koontz, H.; Fulmer R.; „Ključni faktori poduzetništva“, NIŠRO Oslobođenje, Sarajevo 1990. godine str. 114-115

6

 Žilić, Davor; op.cit, str. 439 

7

  Rovčanin, Adnan; op.cit, str. 41

5

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti