Biomasa
B. Abstrakt
Rad obrađuje temu BIOMASA, kao jednom od najstarijih i prvih izvora energije, koje
je čovjek koristio. Danas je taj izvor energije, koji je uvijek bio oko nas, dobio prefiks
obnovljivi, u smislu njegovog djelovanja na životnu sredinu i okolinu. Ovisnost od
konvencionalnih izvora energije, najviše nafte, uglja i nuklearnih izvora, sve više utiče na
kvalitet života, u smislu zagađenja naše atmosfere pojavom efekta staklenika. Bosna i
Hercegovina mora uspostaviti zakonsku regulativu za upotrebu fosilnih goriva, ali isto tako
i zakonske okvire subvencija za upotrebu obnovljivih izvora energije. Eropska Unija do
sada je razvila aktivne planove subvencioniranja OIE, iako se iste razlikuju od države do
države.
Ključne riječi: obnovljivi izvori energije, biomasa, efekat staklenika, subvencije, BiH.
1.0Energija biomase
1.1 Pojam biomase
Biomasa je generički izraz kojim su opisani svi oblici organske materije,
uključujući drvo, poljoprivredne kulture i otpad, životinjske ekstremente i ljudski otpad.
Pojam se takođe odnosi i na derivate kao što su biodizel, biogorivo i etanol.
Biomasa je obnovljivi izvor energije, koji kao biljna masa bez obzira kako je
uzgojena, planski ili izrasla divlje, predstavlja značajan obnovljivi izvor energije, sa oko
70 milijardi tona godišnje produkcije i oko 1800 milijardi tona postojeće biomase na
zemljinoj površini.
Na osnovu tih podataka, Američki odjel za obnovljive izvore energije procjenjuje
ukupni godišnji potencijal globalne godišnje produkcije biomase na 12 2,8907 ×10 J.
Prema tome, produkcija biomase oko osam puta je veća od procijenjene ukupne svjetske
godišnje potrošnje energije iz svih resursa koja iznosi oko 9 358,7 ×10 J. Trenutno,
svjetsko stanovništvo troši samo oko 7% godišnje produkcije biomase, dok je njeno
učešće u globalnom energetskom bilansu oko 17%, s tim da treba uzeti u obzir činjenicu
da biomasa predstavlja osnovu energetskog bilansa nerazvijenih zemalja Azije i Afrike,
te da je ovako visok udio biomase u globalnom energetskom bilansu direktna posljedica
te činjenice.
Biomasu čine brojni proizvodi biljnog i životinjskog svijeta. Može se direktno
pretvarati u energiju izgaranjem, te tako proizvesti vodena para za grijanje u industriji i
kućanstvima te dobivati električna energija u malim termoelektranama. Fermentacija u
alkohol zasad je najrazvijenija metoda hemijske konverzije biomase. Bioplin nastao
fermentacijom bez prisutnosti kisika sadrži metan i ugljik te se može upotrebljavati kao
gorivo, a ostali savremeni postupci korištenja energije biomase uključuju i pirolizu,
rasplinjavanje te dobivanje vodika. Glavna je prednost biomase, u odnosu na fosilna
goriva, manja emisija štetnih plinova i otpadnih voda. Dodatne su prednosti zbrinjavanje
i iskorištavanje otpada i ostataka iz poljoprivrede, šumarstva i drvne industrije,
smanjenje uvoza energenta, ulaganje u poljoprivredu i nerazvijena područja i povećanje
sigurnosti opskrbe energijom. Predviđa se da će do sredine stoljeća u svijetu udjel
biomase u potrošnji energije iznositi između 30 i 40 %. Švedska je npr. 1998. dobivala iz
korištenja biomase 18% energije, a Finska 10%. Prema dokumentima EU predviđa se da
će proizvodnja energije iz biomase u odnosu na ostale obnovljive izvore energije 2013.
iznositi 75%. Ukrajina ima instalirane kapacitete od 320 MW za dobivanje struje upravo
korištenjem biomase. Budući da BiH cilja na članstvo u Evropskoj Uniji, u nastavku je
opisano trenutno stanje u državama Europske Unije. To je zbog toga jer u BiH za sada još
nije dovoljno razvijen sistem iskorištavanja bioenergije (osim drva za grijanje prostorija
i vode).
Više u Mašinstvo
Alternator
- ELEKTRICNI I ELEKTRONSKI SISTEMI NA VOZILU
- 15 stranica
Obrada laserom
Sistemi paljenja smeše kod motora SUS
- Motori SUS
- 15 stranica
Više u Seminarski radovi
Zbrinjavanje ambalaže kao otpad
- Ekologija
- Visoka tehnička mašinska škola strukovnih studija u Trstenicku · Trstenik
- 17 stranica
Brendiranje gradova – Novi Sad kao brend
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti
- 15 stranica
Čačak – Nacionalna prestonica kulture 2023.
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti · Beograd
- 16 stranica
Više u Skripte
Zbrinjavanje ambalaže kao otpad
- Ekologija
- Visoka tehnička mašinska škola strukovnih studija u Trstenicku · Trstenik
- 17 stranica
Brendiranje gradova – Novi Sad kao brend
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti
- 15 stranica
Čačak – Nacionalna prestonica kulture 2023.
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti · Beograd
- 16 stranica