Carine: pojam, vrste i efekti
Seminarski rad Carine
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINASIJSKE STUDIJE
ODJELJENJE BIJELJINA
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA
FISKALNA EKONOMIJA I MENADZMENT JAVNOG SEKTORA
Tema: CARINE
Profesor:
Student: Maida Zilic
Prof.dr. Zarko Ristic
Bijeljina, april,2013
Seminarski rad Carine
SADRŽAJ
1. Uvod.............................................................................................................2
2. Pojam i vrste carine………………………………………………....……..3
3. Efekti carine………………………………………………………..……...7
4. Efekat na cijene i odnose razmjene ...........................................................11
5. Efekat carine na domaću proizvodnju .......................................................12
6. Platnobilansni efekat..................................................................................13
7. Zaključak……………………………………………………………........14
8. Literatura……………………………………………………………........15
2

Seminarski rad Carine
2. POJAM I VRSTE CARINE
Carine su oblik javnih prihoda koji se ubire prilikom prelaza robe preko državne, odnosno
carinske granice. Carine predstavljaju obavezu uvoznika – izvoznika da, u momentu kada roba
prelazi nacionalnu granicu, plati propisanu sumu novca u korist države. Carine su vrsta
posrednog poreza koji se naplaćuje kada roba prelazi carinsku liniju. Cilj carine nije da poveća
državni prihod, već zaštita domaće proizvodnje, narocito one koja tek počinje da se razvija.
Ciljevi uvođena carina su različiti, ali su najvažniji sljedeći:
1.
Fiskalni
– da se putem carina pokupe finansijska sredstva za potrebe države.
2.
Ekonomski
– oni su najbrojniji. Pre svega, koriste se za zaštitu domaće privrede ili
određene privredne grane od spoljne konkurencije.
3.
Socijalni
– koriste se za zastitu životnog standarda određenih socijalnih grupa.
Za realizaciju brojnih ekonomskih i finansijskih ciljeva mišljenja finansijskih stručnjaka
o ulozi carina se razlikuju. Oni koji osporavaju carine to rade zbog toga što:
a) Carine ograničavaju razvoj međunarodne ekonomije;
b) Usporavaju rast produktivnosti rada, razvoj tehnike i tehnologije;
c) Vode održavanju visokih troškova proizvodnje;
d) Carine su nepravedne jer one realno teže pogađaju siromašnije slojeve stanvnistva
nego bogatije;
a oni koji opravdavaju carine misljenja su:
a) Carine štite i potpomažu nacionalnu ekonomiju;
b) Carinama se može uticati na odnose sa drugim državama;
Jadranka Đurović – Todorović, Miodrag Jovanović, Borko Krstić – Monetarni I fiskalni menadment, Beograd,
4
Seminarski rad Carine
c) Carinama se može dosta uspješno braniti ekonomska samostalnost zemlje;
d) Carinama se brzo, jeftino i lako dolazi do novca za finansiranje državnih potreba;
e) Carinama se može uticati na domaće proizvođače, na rast i pad cijena.
Carine možemo podeliti i grupisati prema različitim kriterijumima:
Prema
pravcu kretanja
robe carine se djele na:
1) Uvozne,
2) Izvozne i
3) Tranzitne.
Uvozne carine
su one carine koje se naplaćuju pri uvozu robe i u najvećem broju
zemalja danas one se jedino i primenjuju. Uvozne carine naplaćuju se na robu koja se
definitivno uvozi u određeno carinsko područje. Opterećuju stranu robu čija se cijena na
domaćem tržištu uvećava za iznos plaćene carine i tako služi izravnanju konkurencije domaće
i strane robe.
Izvozne carine
su one carine koje se naplaćuju pri izvozu robe iz matične zemlje. One
sprečavaju masovan izvoz domaćih roba na strana tržišta i uvode se iz fiskalnih ili socijalno-
političkih razloga.
Tranzitne ili prevozne carine
plaćaju se prilikom prevoza robe iz jedne u drugu zemlju
a ne uvoze se već ide preko neke treće zemlje, i one sigurno ne doprinose razvoju
međunarodne razmene. Njihovim uvođenjem se ograničava međunarodni promet.
Prema
cilju uvođenja
carine djelimo na:
1) Fiskalne,
2) Ekonomske ili zaštitne,
3) Socijalne i
4) Antidampingške.
Fiskalne carine
su one koje se uvode radi prikupljanja sredstava potrebnih za pokriće
državnih rashoda. Obično se uvode na onu robu koja se ne proizvodi u zemlji ili se ne
Zoran Isailović, Javne finansije i finansijsko pravo, Niš, 2009,
Jadranka Đurović – Todorović, Miodrag Jovanović, Borko Krstić – Monetarni I fiskalni menadment, Beograd,
2008
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti