CEFTA – Sporazum o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi

CEFTA – Sporazum o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi
UVOD

Koncept slobodnih zona počeo se razvijati pedesetih godina prošlog vijeka kao sredstvo  pomoću kojeg se stvaralo pogodno poslovno okruženje. Poznato je da se pregovori o nekom među narodnom sporazumu, posebno oni kojima se regulišu trgovinska i slična pitanja, obično  odvijaju u atmosferi koja upućuje  da je to najteži dio procesa. Međutim, po završetku pregovora dolazi se, zapravo, do zaključka da je implementacija sporazuma njegov najvažniji i najteži dio.
Međutim, mišljenja smo da je CEFTA sporazum potrebno dodatno pojasniti i to kako zbog institucija koje su direktno ili indirektno uključene u njegovu implementaciju, tako i onih kojima je sam sporazum namijenjen. Posebno je neophodno da se Sporazum mora integralno razumije vati  uzimajući u obzir sve odredbe različitih djelova, koji su međusobno povezane i/ili  uslovlje ne. Pri tom, često je neophodno konsultovanje odredbi odgovarajućih WTO  sporazuma, EU i domaćeg zakonodavstva.
U ovom radu nastojali smo da na što jasniji i slikovit način analiziramo organizaciju CEFT-e, njene prednosti, ciljeve, proširenje, uticaj na ostale države, a  samim tim i povezanost Crne Gore sa CEFTO-m.
Rad je podijeljen na četiri poglavlja. Prvo poglavlje je, između ostalog, posvećeno  definisanju slobodnih zona i zastupljenosti istih u svijetu. Zatim su, shodno različitim kriterijumima,opisane  vrste slobodne trgovine, te analizirane njihove prednosti i nedostaci, ali i principi na kojima se bazira zona slobodne trgovine.  Drugo poglavlje bavi se slobodnim zonama kao osnovom bržeg ekonomskog i privrednog razvoja Crne Gore, kroz opisivanje njegovog nastanka i razvoja, te uloge i značaja koje imaju zone slobodne trgovine. U trećem poglavlju, stavljen je naglasak na CEFTU, odnosno Centralno-evropsku zonu slobodne trgovine,  njen značaj i ciljeve, kao i organe koji čine njen sastavni dio. U poslednjem, četvrtom poglavlju  pažnja je posvećena pitanju odnosa CEFTE i bilateralnih sporazuma, sporazumu CEFTE i Crne Gore, te budućnosti ovog Sporazuma.

1.    POJAM I DEFINICIJA ZONE SLOBODNE TRGOVINE

Zona slobodne trgovine predstavlja viši stepen integrisanosti u tom smislu što zemlje članice ove zone djelimično ili potpuno ukidaju carine u međusobnoj trgovini, dok na robu iz trećih zemalja svaka zemlja članica zone primjenjuje carine prema svojoj carinskoj tarifi.
Takođe, zone slobodne trgovine predstavljaju prostorno uža  područja, odvojena od ostale  državne i carinske teritorije u kojima je, u većoj ili manjoj mjeri suspendovana primjena naciona lnih, carinskih, deviznih, spoljnotrgovinskih i poreskih propisa domicilne zemlje; povlastice, olakšice i stimulacije privlače strane i domaće investitore da ulažu svoja sredstva u industrijsku proizvod nju, doradu, oplemenjivanje i pripremu robe za tržište, kao i u poslove skladištenja, distribucije, izvoza, uvoza i prevoza robe u cilju povećanja međunarodne konkurentnosti  robe.
U praksi se češće  postavlja znak jednakosti između slobodnih i carinskih zona, iako su u pitanju  dva različita instrumenta spoljnotrgovinske politike. Osnovna razlika ogleda se u činjeni ci da carinske zone pružaju  bolje i efikasnije rukovanje robom do momenta dok ona ne napusti carinsku zonu tako da nema carinskih, poreskih ili nekih drugih olakšica. Sa druge strane, u slobodnim zonama postoje posebni režimi poslovanja koje karakterišu brojne poreske i druge ola kšice kao i slobodan odnos tih zona prema inostranstvu.
Najopštija definicija slobodne zone glasila bi da je ,,slobodna izvozna zona  jasno ograničen prostor koji predstavlja enklavu slobodne trgovine u carinskom i spoljnotrgovinskom režimu neke zemlje, gdje industrijska preduzeća koja pretežno proizvode za izvoz uživaju određeni broj poreskih i finansijskih podsticaja ”
Međutim, ova definicija bila jasna, ipak otvara određen niz pitanja. Naime, iako su slobodne zone usmjerene na izvoz, sve češće se dozvoljava da dio robe proizvedene u slobodnoj zoni pređe na domaće tržište. Sa druge strane, postoje potpuno slobodno uvozne zone i druge vrste slobodnih zona za čije određenje nije  potrebna ovakva definicija.
Slobodna zona označava dio teritorije jedne države na kojoj se doprema roba iz različitih krajeva svijeta, sa statusom eksteritorijalnosti i ista ne podliježe uobičajenim carinskim proce durama. Dakle, slobodna carinska zona, u savremenom smislu, omogućava ne samo fizičko smještanje robe sa određenim mjerama carinskog nadzora, nego i proizvodnju određenih roba u tim zonama i veći razvoj trgovine, te otvorenost prema svjetskom tržištu.
Osnovna funkcija slobodne carinske zone je razvoj međunarodne trgovinske razmjene uz što je moguće veće sniženje troškova transporta i distribucije robe. Pored ovih carinskih instru menata, na zone se primjenjuju i fiskalni instrumenti koji su u vezi sa spoljno trgovinskim prome tom robe, a koji se sastoje u oslobađanju od poreza na promet. Od ovog poreza oslobođene su sljedeće robe: one koje se izvoze iz carinskog područja, zatim one koje se direktno izvoze iz zone u inostranstvo i obrnuto; one koje kroz zonu samo tranzitiraju ili robe koje se kupuju ili prodaju u inostranstvu, a takođe se porez ne plaća ni na usluge učinjene stranoj robi u zoni, koja je namijenjena tržištu ili izvozu.