Odlomak

UVOD

Cilj ovog seminarskog rada jeste pojasniti devizni tečaj u BiH. Kako bi počeli bilo šta pisati o deviznom tečaju unutar BiH prvo moramo da definišemo šta je to devizni tečaj uopšte, odnosno devizno tržište. Tako smo i naš rad počeli sa objašnjavanjem deviznog tržišta. Trgovanje stranim valutama obavlja se na deviznom tržištu. Ovdje vec spominjemoda se svaka transakcija u vanjskoj prodaji sastoji od dvije valute. Tako dolazimo do pitanja kako odrediti cijene jedne valute prema drugoj, gdje definišemo devizni tečaj. Devizni tečaj je cijena jedne jedinice strane valute izražena brojem jedinica domaće valute. Vrste deviznih tečajeva i promjene u istom smo također definisali i detaljno objasnili u drugom dijelu našeg seminarskog rada. Kada smo glavne pojmove obrazložili došli smo i do suštine ovog seminarskog rada a to je kako funkcioniše devizni tečaj u BiH. BiH kao zemlja u tranziciji i koja je izašla iz rata nije bila u stanju voditi monetarnu politiku. Problem je riješila prelaskom na sistem Currency board tj. Valutnog odbora. Sam pojam valutnog odbora jeste da je to monetarna istitucija koja izdaje novčanice i kovanice konvertibilne u stranu sidro valutu odnosno valutu pokrića. U početku sidro valuta za KM je bio DM čiji je tečaj iznosio 1 Dm= 1 Km, kasnije sa pojavom eura pokrivenost KM je bila u njima i to 1 euro= 1,95583 KM. Zatim smo izložili razlike između valutnog odbora i centralne banke. I na kraju našeg seminarskog rada objasnili smo koje su to teorije određivanja deviznog tečaja, koje su veoma bitne zbog toga što postoji mnoštvo varijabli i njihovih međuzavisnosti mi smo pomenuli samo najvažnije.

 

 

 

 
DEVIZNO TRŽIŠTE

Jedna od razlika između vanjske i unutrašnje trgovine je između ostalog i postojanje različitih valuta. Naime, u unutrašnjoj trgovini transakcije se obračunavaju i plaćaju u različitim valutama. Zbog toga se svaka transakcija u vanjskoj trgovini u pravilu sastoji iz dvije kupovine (prodaje): kupovina (prodaja) roba ili usluga i kupovina (prodaja) strane valute kojom će se uvoz platiti. Zato se u međunarodnoj trgovini trguje ne samo robama i uslugama, nego i stranim valutama. Stoga vrijednost izvoza i uvoza u domaćoj valuti ovisi ne samo o cijenama roba i usluga, nego i o cijenama deviza u kojima se izvoz i uvoz plaća.
Naime vrijednost svake jedinice izvoza (uvoza) u domaćoj valuti jednaka je proizvodu cijene te jedinice izvoza (uvoza) u stranoj valuti i cijene (tečaja) jedinice strane valute.
Trgovanje stranim valutama obavlja se na deviznim tržištima. Devizno tržište sastoji se od mreže komercijalnih banaka koje trguju devizama, a nalaze se u različitim zemljama i gradovima. Dakle, devizno tržište nema jednu određenu geografsku lokaciju, nema posebnu organizacijsku strukturu, nema radnog vremena i nije ograničeno na jedno mjesto ili na jednu zemlju.
Za neku valutu, devizno tržište sastoji se od svih banaka na kojima se ta valuta kupuje i prodaje, neovisno o tome gdje se one nalaze. Zbog toga je devizno tržište globalno, a traje 24 sata dnevno. Naime, kad se zatvaraju banke u Japanu, otvaraju se u Europi, zatim u Americi, a potom u Japanu. Te su banke, a i središta u kojima su one locirane međusobno dobro povezane telekomunikacijskim i satelitskim vezama nazvanim SWIFT , tako da je međusobna informiranost dobra.
Na deviznom tržištu sudjeluje mnoštvo subjekata, a obim transakcija vrlo je velik tako da nijedan pojedinac ne može veličinom svojih transakcija sam bitnije uticati na cijenu i količinu.
Transakcije na deviznom tržištu, u nekom velikom financijskom tržištu, mogu se grupisati u četiri grupe:

1. transakcije između komercijalnih banaka i njihovih komitenata (mušterija) koji su zapravo krajnji kupci i prodavci deviza. Rekli smo već da veće banke drže određene zalihe deviza u obliku obrtnih računa kod svojih korespondenata u inozemstvu iz kojih mogu zadovoljiti potrebe svojih mušterija.
2. devizne transakcije među komercijalnim bankama u zemlji, tzv. međubankarsko devizno tržište, obavljaju se uglavnom posredstvom mešetara, brokera. Time se omogućuje bankama da drže uvijek željenu razinu zaliha deviza a da konkurenciji ne otkrivaju svoju poziciju. Ako neka banka ocijeni da u nekom trenutku nema željenu količinu deviza , ona se obrati brokeru radi kupovine ili prodaje deviza. Tako brokeri obavljaju usluge bankama poput veletrgovaca naplaćujući proviziju za svoju uslugu. Transakcije između banaka i brokera čine „tržište na veliko“, a transakcije između banaka i njezinih mušterija čine „tržište na malo“.
3. transakcije komercijalnih banaka sa svojim filijalama u inozemstvu ili s korespondentnim bankama u inozemstvu. Ove se transakcije obavljaju uglavnom telefonom, SWIFTOM elektronski ili teleprinterom, pa je brzina njihove realizacije vrlo velika.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari

Click to access the login or register cheese