Devizno tržište

 U V O D

Devizno tržište je tržište na kome se kupuju i prodaju strane valute, to je svako susretanje ponude i tražnje deviza. Na njemu se obavljaju poslovi kupoprodaje stranih valuta kao i međusobne kupoprodaje između drugih deviza. Ovo tržište je specifično tržište i pretača svih finansijskih tržišta.

Po pravilu fizički nije ograničeno, nego postoji svuda gdje se vrši razmjena valute. Devizno tržište ne postoji kao organizovano centralno mjesto trgovanja, već ga čini svjetska mreža učesnika međusobno povezanih savremenim komunikacijskim sredstvima. Trgovanje se odvija na specijalizovanim deviznim berzama i u sastavu međusobno povezanih banaka, što objedinjeno čini 24-satno svjetsko devizno tržište.

Najznačajnija devizna tržišta nalaze se u najvećim finansijskim centrima, kao što su Njujork, London, Tokio, Frankfurt, Pariz itd. Bitan faktor koji je djelovao na brz razvoj deviznog tržišta je porast broja zemalja koje su uspostavile valutnu konvertibilnost i to prije svega za tekuće transakcije, a jedan broj zemalja kasnije i za kapitalne transakcije sa inostranstvom. Drugi bitan faktor koji je uticao na enorman rast deviznih tržišta je brz razvoj kompijuterskih i telekomunokacionih tehnologija..Osnovna svrha deviznog tržišta je omogućavanje i olakšavanje međunarodne trgovine i međunarodnog kretanja kapitala.

Funkcionisanje deviznog tržišta doprinosi međusobnoj povezanosti nacionalnih finansijski tržišta. Zato se i kaže da je ono veza nacionalne privrede sa međunarodnim okruženjem.

Pojam deviznog tržišta

Devizno tržište je dio ukupnog finansijskog tržišta na kojem se prema utvrđenim uslovima i pravilima trguje stranim valutama, odnosno razmjenjuju devize. Osnovni zadatak mu je da snadbije učesnike stranim sredstvima plaćanja za plaćanje uvoza i izvoza. Cilj ovog tržišta je održavanje optimalnog nivoa likvidnosti subjekata nacionalne ekonomije u njihovim poslovnim transakcijama sa inostranstvom.

Osnovu za postojanje savremenog deviznog tržišta predstavlja međunarodni platni promet. Funkcija učesnika na deviznom tržištu je da od nosilaca deviznih sredstava kupe raspoloživa sredstva i da ih prodaju zainteresovanim kupcima radi plaćanja njihovih obaveza u inostranstvu.

Funkcionisanje deviznog tržišta doprinosi, u institucionalnom smislu, međusobnoj povezanosti nacionalnih finansijskih tržišta. Ova povezanost izraz je realnih ekonomskih tokova: međunarodne trgovine, međunarodnih usluga i kretanja stanovništva, koji dovode do ekonomske aktivnosti vezane za inostranstvo, odnosno aktivnosti izražene u novcu različitom od domaćeg, kao i kretanje kapitala između različitih zemalja. Devizno tržište je mehanizam koji izražava ponudu i tražnju za inostranim novčanim jedinicama, neophodnim za obavljanje poslovanja ekonomskih subjekata sa inostranstvom i obezbjeđuje pretvaranje nacionalne valute u valutu stranih zemalja. Ova funkcija deviznog tržišta proističe iz samog principa funkcionisanja svjetskog novca u uslovima postojanja različitih nacionalnih valuta. Devizno tržište, pored povezivanja nacionalnih finansijskih tržišta, izražava i njihovu međusobnu uslovljenost.

Globalno devizno tržište, kao skup nacionalnih tržišta, po obimu transakcija predstavlja najrazvijeniji segment finansijskih tržišta.

Specifičnosti deviznog tržišta sastoje se u sljedećem:

• finansijski instrumenti kojima se trguje na ovom tržištu – devize – same su po sebi specifične. Radi se o novcu koji predstavlja sredstvo plaćanja u nekoj drugoj zemlji;
• na djelatnost ovog tržišta vrši uticaj znatan broj makroekonomskih faktora, kao što su: mjere ekonosmke politike (naročito monetarno – kreditne politike), devizna politika, spoljno – trgovinska politika, nivo privredne aktivnosti, stanje platnog bilansa i sl.;
• devizno tržište je osjetljivo na političke uticaje i poremećaje;
• na ovom tržištu vladaju stroga pravila poslovanja, i
• ovo tržište predstavlja vezu između finansijskih tržišta različitih zemalja.

 
Na deviznom tržištu obavljaju se sljedeći poslovi:

• kupovina i prodaja deviza, koja se vrši radi obavljanja međunarodnih plaćanja, radi održavanja likvidnosti, ostvarivanja zarada i sl. Ovi poslovi mogu biti promptni i terminski;
• davanje i uzimanje međubankarskih deviznih depozita. Riječ je o poslovima polaganja deivznih depozita kod drugih banaka, sa različitim rokom i različitom kamatom, i
• poslovi smanjenja deviznog rizika. Riječ je o finansijskim inovacijama na svjetskim finansijskim tržištima, kao što su: svop aranžmani, devizne opcije, forvord i fjučers ugovori.

Od deviznog tržišta treba razlikovati internacionalno tržište deviza, jer se ova dva tržišta često poistovjećuju. Devizno tržište obuhvata samo one transakcije kojima se ostvaruje kupoprodaja valuta i deviza, utvrđuje se kurs – cijena koštanja nacionalne valute i obavlja primarna i sekundarna trgovina deviznim hartijama od vrijednosti. Internacionalno tržište deviza obuhvata trgovinu između dva ili više nacinalnih deviznih tržišta pa, prema tome, ima šire značenje od pojma deviznog tržišta.

Devizna tržišta u svijetu imaju vrlo veliku propulziju, što se objašnjava trendom globalizacije robnih i finansijskih tržišta. Bitan faktor koji je djelovao na brz razvoj deviznih tržišta je porast broja zemalja koje su uspostavile valutnu konvertibilnost i to prije svega za tekuće transakcije, a jedan broj zemalja kasnije i za kapitalne transakcije sa inostranstvom. Razvijene zemlje su prvi tip valutne konvertibilnosti ostvarile pretežno krajem pedesetih godina, a drugi tip konvertibilnosti na prelazu u osamdesete godine. Zemlje u razvoju od polovine sedamdesetih godina pokazuju pojačanu tendenciju uvođenja konvertibilnosti, naročito za tekuće transakcije. Aprila 1999.godine od 182 zemlje članice MMF-a, 156 zemalja je prihvatilo član VIII Statuta MMF-a; time je ¾ zemalja članica MMF-a preuzelo obaveze valutne konvertibilnosti za tekuće transakcije. Drugi bitan faktor koji djeluje na enorman rast deviznih tržišta je brz razvoj kompjuterskih i telekomunikacionih tehnologija, što je omogućilo neuporedo brže prenošenje relevantnih informacija kao i elektronski prenos novca.
Najvažnija devizna tržišta u svijetu su : London, New York, Tokio, Frankfurt, Amsterdam, Paris, Cirih, Toronto, Brisel, Milano, Singapur i Hong Kong.

Funkcije deviznog tržišta

Devizno tržište ima veliki značaj u funkcionisanju finansijskog sistema jedne zemlje. Ono predstavlja vezu nacionalne privrede sa međunarodnim okruženjem. Osnovna svrha postojanja ovog tržišta je u tome da omogući nesmetano obavljanje međunarodnog platnog prometa i održavanje međunarodne likvidnosti zemlje. Na njemu se, preko cijene domaće valute – deviznog kursa, najbolje vidi efikasnost jedne nacionalne ekonomije.

Devizno tržište predstavlja mehanizam preko koga se uspostavljaju relativne vrijednosti različitih nacionalnih novčanih jedinica – valuta. Potreba uspostavljanja relativnih vrijednosti nacionalnih valuta proističe iz mehanizma plaćanja uslovljenog ekonomskim transakcijama koje subjekti jedne zemlje obavljaju sa subjektima drugih zemalja. Devizno tržište obezbjeđuje pretvaranje domaće u stranu valutu, kroz promet platnih instrumenata koji glase na stranu valutu.