Odlomak

Uvod

Na samom početku društvene evolucije postojale su, pretpostavlja se, različite rase čovekovog neposrednog pretka. Među rasno različitim hordama, ujedinjenih krvnim srodstvom i istovetnim ekonomskim interesima, vođena je nemilosrdna borba, jer je svaka od njih htela da poboljša svoj položaj i poveća sredstva za opstanak. U pocetku sukobi su vođeni do fizičkog istrebljenja pobeđenih, međjutim, kasnije pobeđeni nisu ubijani nego su pretvarani u roblje. Taj proces potčinjavanja i eksploatisanja pobeđenih etničkih grupa od strane pobedničkih, doveo je do stvaranja države i nove istorijske epohe. Ustrojstvom države “kao dela čovečanstva koji organizuje i kontroliše jedna suverena manjina”, propalo je “prirodno stanje” i umesto njega razvilo se novo “društveno stanje”. Ali, time sukobi i konflikti, nisu prestali nego su samo preinačeni. Umesto spoljne borbe među grupama razvile su se klasne i političke borbe unutar društva motivisane ekonomskim interesima, ambicijama, slavoljubljem, dinastičkim interesima i raznim drugim idealima.
Ljudsko društvo predstavlja ukupnost društvenih pojava, odnosno povezano ponašanje i delovanje ljudi, koje izaziva promena u ljudskom društvu, prirodi ili na samim ljudima. Ljudi kao pripadnici društva, kao svesna, stvaralačka i slobodna bića, slobodna su u izboru svog ponašanja, što može dovesti do nesklada.
Društvo može da postoji samo kada veliki broj ljudi posmatra veliki broj stvari sa iste tačke gledišta, kada oni imaju isto gledište o mnogim temama, kad isti događaji uslovljavaju iste misli i impresije u njihovim glavama. Društvena harmonija odnosa je idealizovani cilj, a društveni sukobi stvarnost u ljudskoj zajednici.
Društvena grupa je relativno trajna i uređena zajednica većeg ili manjeg broja ljudi koji na osnovu položaja u njoj učestvuju u vršenju različitih delatnosti radi zadovoljavanja mnogobrojnih ličnih i društvenih potreba .
Društveni odnos je osnovni pojam za razumevanje društvene dinamike, jer društvo funkcioniše putem odnosa koji se uspostavljaju između pojedinaca i društvenih grupa.
Kao posledica raznih oblika eksploatacije savremeni svet je opterećen problemima čije nagomilavanje ili razrešavanje u savremenom društvu stvara konfliktne situacije i sukobe.
U društvu kao dinamičkom totalitetu postoje i deluju različite vrste društvenih procesa. Pored integrativnih postoje i dezintrgrativni, tj.disolutivni procesi; pored kontinuiteta i diskontinuitet. U njemu pored kooperacije i harmonije među različitim društvenim grupama i elementima društvene strukture, postoje i deluju različite vrste društvenih konflikata, tako da se sa pravom govori da su društveni sukobi ne samo neizbežni pratilac života, već i nešto što je imanentno društvenom životu i vrlo često oblik u kome se on ispoljava i razvija.
Istorijski razvoj društva kao celine i društvena pokretljivost unutar jednog društva ne odvijaju se bez unutrašnjih napetosti, bez manje ili više otvorenih sukoba.

1.Sukobi

Konflikt ili sukob je pojava opzicionog odnosa među ljudima ili grupama. Grupa je skup dve ili više osoba, koje su međusobno povezane zajedničkim ciljevima, potrebama i interesima. Kada pojedinci ili grupe rade zajedno, uvek, postoji mogućnost njihovog međusobnog sukoba. Sukobi se javljaju kada kod pojedinaca ili grupa postoji rivalstvo ili razlika u gledištima o nekom problemu.
Sukob interesa dva ili više pojedinaca ili društvenih grupa predstavlja stanje koje se zove konfliktna situacija. Takvo stanje nastaje kada pojedinac ili grupa teži ostvarenju određenog cilja, a istovremeno druga grupa ili pojedinac se suprostavljaju tome. Sukobi u društvenom životu su permanentna pojava. Ljudski život se ne može odvijati bez konflikata. Zbog toga se i razvoj društva ostvaruje kroz kontinuirani proces postojanja i rešavanja društvanih sukoba.
Sukob je ekstremni disocijativni proces; on, međutim, uključuje vrlo velike varijacije u intenzitetu antagonizama, počev od kršenja pravila do otvorene borbe.
Konflikti se mogu javiti između samih pojedinaca, između pojedinaca i određenih grupa ili zajednica, između pojedinaca i drzave, između određenih grupa ili zajednica i drzave, između samih drzava.
Sukobi među ljudima su neizbežni . Sukobi koji se javljaju među ljudima u okviru iste organizacije, kao svakodnevne nesuglasice, konfrontacije i političke borbe, koje zajednicki nazivamo ”međuljudski sukobi u preduzeću”.

Ljudi kao pojedinci i kao pripadnici društvenih grupa oduvek su se sukobljavali zbog različitih stvari. Verovatno će tako biti i u buduće. Sukobi su deo samog društvenog života, ali i života kao takvog. Po ljudskim žrtvama i materijalnim razaranjima nesumljivo su najteži, zapravo najtragičniji, ratni sukobi i krvave revolucije. Hegel ima pravo kad kaže da je istorija velika ”ljudska klanica”. Humanisticka društvena misao i sve glavne religije polaze od stava da je društveni napredak povezan sa mirom i nenasiljem. Međutim, u stvarnoj istoriji, i društveni napredak i društveni nazadak većinom su natopljeni krvlju. Od kada postoji civilizacija, u periodu od nekih 5000 godina, bilo je 15.000 ratova i samo 300 godina potpunog mira na celoj planeti.
Treba razlikovati društvene sukobe i sukobe u društvu. Društveni sukobi se ređe javljaju, velikog su inteziteza, širokih razmera i obuhvataju velike mase, tj.masovni su, brojni. Postojanje drušvenih sukoba dovodi do velikih promena u društvu. Dok sukobi u društvu su česte pojave, gotovo svakodnevne, malog su inteziteta i učesnici mogu biti pojedinci ili grupe. Lako se rešavaju, neostavljaju krupne posledice u društvu.Postoje različite vrste društvenih konflikata: ekonomski, politički, ideološki, klasni, rasni, verski, generacijski, radni i mnogi drugi.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Bezbednost

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari