Upravljanje činioca bezbjednosti u drumskom saobraćaju
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Sociologija
Objavio Sladja_Stojanovic 09. septembar 2015. Prijavi dokument
UVOD
O nastanku ljudskog društva postoje različita shvatanja. Najlogičnije i najubedljivije su evolucionistička teorija koju je izložio Darvin u svojim radovima „Postanak vrsta“ (1859.) i „Poreklo čoveka“ (1874.), odnosno istorijsko-materijalistička teorija koju je izložio Engels u svom radu „Uloga rada u pretvaranju majmuna u čoveka (1876.).Pošto ove teorije objašnjavaju nastanak ljudskog društva u nekim opštim crtama, nastale su i ostale do današnjeg dana brojne dileme u vezi sa ovim teorijama. Uzrok toga su nastajanje brojnih religioznih i mističnih tumačenja nastanka čoveka i ljudskog društva.
U nastanku čoveka i društva postojala su dva bitna procesa, a to su biološko i društveno očovečenje. U procesu biloškog očovečenja čovek se oslobađa životinjskih osobina i formira se kao biološko biće, dok se u procesu društvenog očovečenja čovek formira kao društveno biće. To dakle znači da se povezuje društvenim vezama i da svoja ponašanja usklađuje sa ponašanjem ostalih članova društva. Društvo kao pojam se definiše kao organizovana zajednica ljudi povezanih radom i specifičnim ljudskim delovanjem. Ljudsko društvo je deo prirode i kao takvo podleže nekim opštim zakonitostima kojima podležu i ostale prirodne pojave. Ipak, ono jeste deo prirode, ali različit deo od ostalih delova i kao takvo ima svoja posebna obeležja i specifične zakonitosti.
Najvažnija ustanova civilizovanog društva čija je uloga da zaštiti društveni poredak i usmerava društvene procese jeste država. Ona se zasniva na vlasti koja je osnov njenog funkcionisanja. Cilj svake vlasti je da obezbedi stabilnost i napredovanje jedne države. Jedan od oblika vlasti države jeste državna uprava.
DRŽAVNA UPRAVA –
POJAM, MESTO, ULOGA…
RAZVOJ DRŽAVE I DRUŠTVENE MISLI, I NASTANAK SOCIOLOGIJE
Sociologija je relativno mlada nauka. Kao posebna društvena nauka nastala je sredinom XIX veka. Međutim, to ne znači da i pre pojave sociologije nije bilo određenih razmišljanja o društvu i pojavama u njemu. Istorija socijalne misli pokazuje da su od najranijih perioda postojala određena razmišljanja o društvu. Karakteristično je za ta učenja da nisu bila celovita i koherentna, već parcijalna sa mnogo primesa subjektivizma. Ipak pojedina parcijalna razmišljanja i pojedine ideje iz najranijeg perioda razvoja ljudskog društva i danas zadivljuju svojom zrelošću i ubedljivošću.
Prvi period društvene misli vezuje se za antički period. Razvoj društvene misli u tom periodu išao je različito i neravnomerno. Najznačajnije rezultate u proučavanju društva postigli su takozvani sofisti , Platon, Aristotel, kao i pripadnici stojičke i epikurejske škole.
Sofisti suvojim razmišljanjima pokrenuli niz pitanja relevantnih sa društvenog aspekta. Najznačajnije rezultate su postigli baveći se državom i religijom. Sofisti su prvi stvorili takozvanu ugovornu teoriju o nastanku države. Po njima prvobitno stanje u kome ljudi žive je „prirodno stanje“. To stanje karakteriše jednakost, sloboda, sreća za sve. Kasnije, baš zbog te potpune ravnopravnosti i neograničene slobode dolazi do neprekidnih sukoba i borbi između ljudi, tako da niko nije bio siguran za svoj opstanak i za svoja dobra. Zbog toga ljudi stvaraju dogovor kojim svesno i dobrovoljno ograničavajku svoja prava i slobode i stvaraju državu. To je bila idealistička koncepcija, jer nastanak države objašnjava voljom ljudi, a ne objektivnim okolnostima. Ali i takva, ona je vršila značajan uticaj o nastanku države. Iako su sofisti, „učitelji mudrosti“ razvijali idealistički pogled na svet, oni su imali velike zasluge za kasniji nastanak sociologije. Njihova učenja data u obliku teorije društvenog ugovora, teorije sile, prirodne teorije i dr., inspirativno su delovala na veliki broj mislilaca i nastanak niza teorija.
Platon , grčki filozof, poznat je po radovima Država i Zakoni. U svojim radovima nastojao je da teorijski objasni brojne socijalne i ekonomske probleme tog doba. Ušao je u istoriju socijalne misli po svom učenju o državi koje je izložio u istoimenom radu. On je tvorac koncepcije idealne države, koja predstavlja idealizaciju postojećeg društvenog sistema. On najpre dokazuje da je država nužnost, da bi ljudi morali da se organizuju u okviru nje ukoliko žele da zadovolje svoje raznovrsne i mnogobrojne potrebe. Dalje, on smatra da se to najbolje može ostvariti u okviru države koja je organizovana na najbolji, idealan način. Po njemu idealna država, za koju sam kaže da ne postoji, ali da bi ljudi mogli da je stvore, ako budu vaspitavani u određenom pravcu, bila bi ona koja ima tri staleža. Prvi stalež treba da čine najmudriji – filozofi . Njihov zadatak je da uređuju društvo, da donose propise, da vaspitavaju ljude i sl. Njihova glavna
Raffaello Sanzio – Platonova freska osobina je mudrost. Drugi stalež bi trebalo da čine ratnici, a zadatak im je da štite državu. Glavna osbona im je hrabrost. I treći stalež bi trebalo da čine proizvođači (seljaštvo trgovci, zanatlije i dr.). Njihova glavna osobina je poslušnost i radinost. Svaki stalež treba da radi ono za šta je sposoban, prirodno predodređen. Uočavajući suprotnosti robovlasničkog sistema, on je anticipirao njegov raspad i uporno je tražio teorijsko rešenje za njegov opstanak.
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Objavio naca0111111 15. april 2024.
Objavio anitatorbica 15. april 2024.
Objavio madmax74 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio Andri0805 13. mart 2024.
Objavio Studentsoc04 12. januar 2024.
Objavio natasastefan32 12. januar 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.