UNIVERZITET U TRAVNIKU

PRAVNI FAKULTET KISELJAK 

POSLOVNO PRAVO

DUGOROČNI VRIJEDNSNI PAPIRI

 (Seminarski rad)

Student:                                                                        Mentor:

                                             

Kiseljak, mart 2020. godine

1

SADRŽAJ

UVOD...................................................................................................................................................3

VRSTE DUGOROČNIH HARTIJA OD VRIJEDNOSTI....................................................................4

1. AKCIJE.............................................................................................................................................4

          1.1. Oblik i elementi akcije.........................................................................................................5

          1.2. Vrste akcija...........................................................................................................................5

          1.2.1. Obične akcije.....................................................................................................................5

          1.2.1.1. Tržišna vrijednost obične akcije.....................................................................................6

          1.2.1.2.1. Nominalna vrijednost akcije........................................................................................6

          1.2.2. Preferencijalne akcije........................................................................................................6

          1.2.2.1. Vrste preferencijalnih akcija..........................................................................................7

          1.3. Donošenje odluka o dividendi, raspodjela neto dobiti.........................................................7

2. DUGOROČNE OBVEZNICE..........................................................................................................8

          2.1 Tržišna vrijednost dugoročne obveznice...............................................................................8

          2.2. Nominalna vrijednost obveznice..........................................................................................9

          2.3 Vrste dugoročnih obveznica.................................................................................................9

          2.4 Rizici na tržištu obveznica..................................................................................................10

          2.5 Analiza boniteta izdavanja obveznica.................................................................................10

          2.6 Bumerang obveznica...........................................................................................................11

3. OSTALE DUGOROČNE HARTIJE OD VRIJEDNOSTI – FINANSIJSKI DERIVATI.............12

4.   TRGOVANJE   HARTIJAMA   OD   VRIJEDNOSTI   I   POSREDNICI   U   TRGOVANJU 

HARTIJAMA OD VRIJEDNOSTI.....................................................................................................13 

ZAKLJUČAK.....................................................................................................................................15 

LITERARURA....................................................................................................................................15

2

background image

VRSTE DUGOROČNIH HARTIJA OD VRIJEDNOSTI

Dugoročne harije od vrijednosti dijele se na:

4.

Akcije ili dionice;

5.

Dugoročne obveznice;

6.

Finansijski derivati – izvedene hartije od vrijednosti.

2

1.  AKCIJE

 

 

Akcije ili dionice su jedna od osnovnih i najvažnijih dugoročnih hartija od vrijednosti na tržištu 
kapitala. Predstavljaju imovinske hartije od vrijednosti, odnosno pismena dokumenta o uloženim 
sredstvima u vlasnički kapital akcionarskog društva. Izdaje ih akcionarsko društvo (ili komanditno 
društvo na akcije ili društveno i državno preduzeće u postupku svojinske transformacije, kada se 
transformiše u akcionarsko društvo).

3

Akcije ili dionice su vlasnički korporativni vrijednosni papiri koji nemaju određen rok dospijeća. 
Dionice smiju izdavati isključivo dionička društva. 

Svako ulaganje u sebi sadrži elemente rizika, pa ni ulaganje u dionice nije izuzetak. Stupanj rizika 
kod ulaganja u dionice ovisi o njihovoj vrsti i kvaliteti, ali i o općoj situaciji na tržištu. Što je veći 
potencijalni povrat na ulaganje, to je veći rizik koji se preuzima. 

Dionička društva izdaju obične dionice kako bi prikupila sredstva za dugoročno financiranje bez 
kreditnog zaduživanja. 

Kupovinom akcije ili dionice stiču se sljedeća prava: 

- pravo na udjel u dobiti isplativ u obliku dividendi; 
- pravo na proporcionalni udjel u imovini društva u slučaju njegove likvidacije; 
- pravo upravljanja koje se realizira glasovanjem na skupštini dioničara; 
- pravo prvokupa u slučaju novog izdanja dionica; 
- ograničena odgovornost u slučaju likvidacije društva; 
- ograničeni pristup poslovnim knjigama društva. 

Prodajna cijena dionice određena je cijenom koju je kupac voljan platiti u određenom trenutku, 
odnosno po kojoj ju je cijeni prodavatelj spreman prodati. Ako se te dvije cijene poklapaju, ostvarit 
će se kupoprodajna transakcija. Ako se potražnja za određenom vrstom dionica poveća, njihova će 
cijena porasti. Ako se, pak, potražnja smanji, cijena dionica će pasti. 
Dakle, cijena dionice oblikuje se putem tržišnog mehanizma ponude i potražnje. 

2

 Akcionarstvo i hartije od vrijednosti, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dr. Jovan Sejmenović, Banja Luka 

2008. god, str. 107

3

 Akcionarstvo i hartije od vrijednosti, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dr. Jovan Sejmenović, Banja   Luka 

2008. god, str. 107

4

1. 1. Oblik i elementi akcije

Obavezni elementi akcije su:

1. Oznaku vrste hartije od vrijednosti;
2. Oznaku   klase,   odnosno   serije   hartije   od   vrijednosti,   ako   je   izdavalac   izdao   više   klasa, 

odnosno serija hartija od vrijednosti;

3. Naziv, sjedište i matični broj izdavaoca hartije od vrijednosti;
4. Naziv,   sjedište   i   matični   broj   pravnog   lica,   odnosno   ime,   prezime,   adresu   i   jedinstveni 

matični broj fizičkog lica na čije ime glasi hartija od vrijednosti;

5. Nominalnu vrijednost cjelokupne emisije hartija od vrijednosti;
6. nominalnu   vrijednost   hartija   od   vrijednosti,   odnosno   knjigovodstvenu   vrijednost,   ako   se 

akcije izdaju bez nominalne vrijednosti;

7. Opis prava i obaveza koje hartija od vrijednosti sadrži i način njihovog ostvarenja;
8. datum izdavanja, odnosno upisa hartije od vrijednosti u Centralni registar.

4

1.2. Vrste akcija

Sa aspekta nosioca prava na akcije i prava iz akcija razlikujemo:

akcije na ime;

akcije na donosioca.

Sa aspekta sadržaja prava imaoca akcije razlikujemo:

Obične ili redovne akcije

Prioritetne – preferencijalne ( kumulativne i participativne) akcije.

1.2.1. Obične akcije

Obična akcija je vlasnički papir koji u suštini ne garantuje vlasniku ostvarenje dividende po osnovu 
obične akcije. Vlasnik obične akcije ostvariće dividendu u slučaju da preduzeće ostvari neto dobitak, 
pri čemu, u pravilu cijeli neto dobitak ne pripada vlasnicima običnih akcija.
Prijedlog raspodjele neto dobitka daje uprava preduzeća, a odluku o raspodjeli donosi skupština 
akcionara ili upravni odbor ako je za to ovlašten od strane skupštine akcionara.
Ako je finansijski položaj preduzeća takav da se ostvarena dividenda ne može isplatiti, može se 
donijeti odluka da se dividenda koja pripada vlasnicima običnih dionica konvertuje u obične akcije 
po tržišnoj vrijednosti.
U   nekim   zemljama   u   cilju   zaštite   akcionara   zakonskim   propisima   se   ograničava   izdavanje 
dividendnih akcija na primjer na ¼ akcionarskog kapitala. Da bi akcionar došao do gotovine, ako 
mu   je   potrebna,   on   dividendnu   akciju   može   na   sekundarnom   težištu   prodati,   čime   se   lišava 
vlasništva. Često se u takvim slučajevima vrši i dijeljenje akcija.

4

 Akcionarstvo i hartije od vrijednosti, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dr. Jovan Sejmenović, Banja   Luka 

2008. god, str. 109

5

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti