Odlomak

UVOD

Do 1991. albanska privreda bilo je državno-planska (petogodišnji planovi) i najzatvorenije u Europi, bez privatnog vlasništva, stranih ulaganja ili pomoći. Velike teškoće pri prijelazu na tržišno gospodarstvo uzrokovale su tešku depresiju i velik pad društvenog proizvoda u razdoblju 1989–93. Usprkos određenom oporavku nakon prvih kredita MMF-a i početaka stranih ulaganja, Albanija je najsiromašnija europska zemlja (BNP 760 USD/stanovniku). U razdoblju 2004-08. gospodarstvo je raslo po stopi od 6%, ali je ona u razdoblju 2009-11 pala na 3%, a u 2012. na 0,5%. U privrednoj strukturi vodeće mjesto ima poljoprivreda kojom se bavi polovica stanovništva, ali po udjelu u dohotku predstavlja tek 1/5 prihoda, Zemlja se obrađuje tradicionalnim metodama i slaba je mehaniziranost. Obrađeno je oko 1/4 površina, a glavne kulture su pšenica i kukuruz (dovoljno za domaće potrebe), šećerna repa, pamuk, suncokret, duhan, voće. Uzgoj ovaca i koza važniji je od govedarstva. Albanija je bogata rudama (krom, bakar, željezo i nikal), važna su nalazišta lignita, a na jugozapadu zemlje otkriveni su nafta i plin. Znatan hidroenergetski potencijal djelomično je iskorišten (izvoz električne struje), a voda iz akumulacija koristi se i za natapanje. Industrija je, zbog komunističkoga koncepta samodovoljnosti, raznolika, ali slabo razvijena. Vanjska trgovina još je uvijek slaba; uvoze se prehrambeni proizvodi, strojevi i instrumenti, a izvoze nafta, rude, voće i duhan. Daleko najvažniji partner je Italija, slijede Grčka i Njemačka.

U 2007. godini je porastao izvoz, uglavnom mineralnih ruda kao što je krom, no budući da se uvoz još više povećao, tako se povećavao i trgovinski deficit. Glavni zamašnjak porasta troškova uvoza bio je uvoz električne energije u razdobljima energetske krize, kao i povećanje cijena nafte. Najuspješnija poduzeća u Albaniji 2007. godine i opet su dva operatora usluga mobilne telefonije – Vodafone i AMC, u sastavu grčke grupacije Cosmote, koji i dalje bilježe visoke prihode od prodaje i visoku profitnu maržu. Albanska elektroprivreda, najveće albansko poduzeće po prometu, doživjela je težak udarac za vrijeme energetske krize, tako da je s tim povezano povećanje uvoza uvelike utjecalo na njenu dobit. Drugi sektori u kojima su 2007. godine zabilježeni visoki prihodi su naftna industrija (vađenje, rafinerijska prerada, trgovina na veliko i malo), zatim cementna industrija, trgovina i vađenje mineralnih ruda (osobito kroma). Na visinu prometa građevinskih tvrtki se negativno odrazila privremena obustava izdavanja građevinskih dozvola. Problem je riješen 2008. godine zahvaljujući sporazumu između središnje vlade i lokalnih uprava. Bankarstvo i osiguranje su nastavili svoj rast nakon što su veće financijske grupacije iz Europske unije stekle udjele u sektoru financijskih usluga. Krediti poslovnih banaka gospodarskim subjektima su tijekom 2007. godine porasli za 50 posto. Raiffeisen Bank Albania je, zahvaljujući svojoj mreţi poslovnica i depozitima koje je ova austrijska banka preuzela od bivše štedionice u drđavnom vlasništvu, i dalje neosporni lider u bankarskom sektoru. U 2007. godini, sektor osiguranja zabiljeđio je dvoznamenkasti porast prihoda.

Ekonomski pokazatelji:
 BNP (2012) 12,39 mlrd. USD

 Udio BDP-a po sektorima (2010):
poljoprivreda 20,4%, industrija 19,1%, usluge 60,5%

 Udio zaposlenih po sektorima (2012):
poljoprivreda 47,8%, industrija 23%, usluge 29,2%

 Nezaposlenih (2012) 13%
 Inflacija (2012) 2%/god.
 Realan rast gospodarstva (2010) 3,5%/god., (2011) 3%/god. (2012) 0,5%/god
 Uvoz (2012) 5,2 mlrd. USD
 Izvoz (2012) 2,1 mlrd. USD

1.1. Aktualno stanje u ekonomiji

Albanija ni u 2012. godine nije bila pogođena svjetskom recesijom i bilježila je blagi rast BDP-a od 1,6% a u 2013. godini očekuje stopu rasta BDP-a od 1,4%. Stopa inflacije u 2012. godini iznosila je 2,0% a i u 2013. godini očekuje se također ista stopa inflacije.

Od prirodnih resursi, Albanija raspolaže značajnim rezervama nafte (dnevno proizvode 6400 barela) i prirodnog gasa. Reserve gasa se procjenjuju se na blizu 30 miliona kubnih metara što zadovoljava domaću potražnju. Pronađena su tri nova naftna polja koja se nalaze na sjeveroistoku zemlje i data su pod koncesiju kanadskoj firmi “Petomanas Energy”.

Poljoprivreda koja zapošljava 55% ukpnog broja zaposlenih, u ukupnom BDP-u sudjeluje s 20%. Proizvode uglavnom za vlastite potrebe (pšenicu, kukuruz, duhan, smokve i masline). Albaniju je 2012. godine posjetilo 3,4 milijuna stranih turista, što predstavlja rekordan broj do sada. Od tog broja 65% se odnosi na posjetitelje iz Kosova, Makedonije i Crne Gore.

Za izgradnju hidroelektrana dodijeljeno je 150 koncesija a planirana je izgradnja 440 malih HE. Prema statističkim pokazateljima Albanija iskorištava manje od 50% svog hidropotencijala. Albanija ima najniže stope poreznog opterećenja u Europi. Ekonomski potencijali za ulaganje i razvoj nalaze se u području energetike, rudarstva, turizma i poljoprivrede.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari

Click to access the login or register cheese